grožđe

Grožđe: 6 razloga zašto ga treba obavezno jesti

Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježit ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima.

Ljeto je godišnje doba koje nam donosi najviše raznolikog voća i povrća, a jedna od omiljenih ljetnih namirnica mnogima je grožđe. Sočne zelene ili plave bobice neizbježna su osvježavajuća, ali i zdrava poslastica. Saznajte zašto je grožđe sve zdravo!

1. Vitaminske bombe

Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježit ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima. Ove ljetne bobice obiluju vitaminom A, B6, B i folnom kiselinom, a 100 grama grožđa zadovoljit će 25 posto preporučene dnevne količine vitamina C.

2. Jedite ga za bolje pamćenje

Tamno grožđe ima sposobnost usporavanja gubitka pamćenja kod starijih osoba, tvrde istraživači koji su svoj rad objavili u časopisu British Journal of Nutrition. Dapače, dobra je vijest da ono može i poboljšati pamćenje! Nedavna su istraživanja na životinjama pokazala da polifenoli pronađeni u sjemenkama grožđa čak mogu smanjiti razvoj plaka u mozgu koji je povezan u Alzheimerovom bolešću.

3. Grožđem protiv boli

Ako vas muče napadaji gihta ili reumatoidnog artritisa, od velike vam pomoći može biti crveno grožđe koje može ublažiti osjećaj boli u tim slučajevima. Crveno grožđe sadrži bioflavonoid poznat kao kvercetin. Ovaj snažni antioksidans djeluje s vitaminom C kako bi stimulirao imunološki sustav za borbu protiv infekcija, raka i upala. Osim toga, kombinacija antioksidansa i vitamina C ublažava bolne simptome reumatoidnog artritisa u zglobovima i mišićima. Također, sjemenke grožđa sadrže tvar pod imenom piknogenol. Ovaj antioksidans pomaže u borbi protiv bolova uzrokovanih artritisom, kardiovaskularnih problema, stresa i alergije.

4. Zaustavlja rast tumora

Znanstvenici Sveučilišta Illinois tvrde kako prisutnost resveratrola otkrivenog u grožđu usporava ili zaustavlja rast benignih i malignih tumora. Istraživanja pokazuju da resveratrol inhibira rast tumora u svim fazama bolesti.

5. As za krvožilno zdravlje

Prethodne su studije pokazale kako resveratrol može djelovati na upale koje vode do ozbiljnih i kroničnih bolesti. Grožđe je odličan izvor antioksidansa i antitumorskih spojeva, a također uključuje flavonoide i kvercetin. Ono može spriječiti zgrušavanje krvnih zrnaca, a samim time stvaranje krvnih ugrušaka i lošeg kolesterola.

Istraživanje koje je proveo dr. Joseph Vita s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu pokazalo je kako konzumacija tamnog grožđa sorte Concord ima pozitivan utjecan na noćni krvni tlak, što je znak zdrave regulacije krvnog tlaka. Ovi se rezultati samo nastavljaju na niz studija koje su pokazale dobrobitne učinke soka tamnog grožđa na fleksibilnost arterija, koja doprinosi zdravoj cirkulaciji i krvnom tlaku.

6. Smanjuje oštećenje kože uzrokovano suncem

Ultraljubičaste sunčeve zrake vodeći su uzrok kožnih problema, od raka kože, opeklina i solarnog eritema do prijevremenog starenja dermisa i epidermisa. Dobra je vijest da flavonoidi otkriveni u grožđu mogu smanjiti količinu oštećenja stanica izloženih ovom zračenju. Zato ga jedite u što većim količinama!

10 zapovijesti

DESET BOŽIJIH ZAPOVESTI PO RUDOLFU STAJNERU

1. Svaki čovek ima skrivenih sposobnosti za stalno lično duhovno usavršavanje. Da bi tim putem ispravno krenuo treba za svoj cilj da postavi ne svoje sopstveno duhovno bogatstvo, već što veći lični DOPRINOS duhovnom razvoju OSTALIH LJUDI (čovečanstva).
2. Razvijajte u sebi “devociono“ raspoloženje: budite skromni i razvijajte u sebi osećaj dubokog, iskrenog poštovanja prema ISTINI, prema PRIRODI i prema SVEMIRU. Budite beskompromisan borac protiv svih vrsta laži, obmana, dogmi i predrasuda.
3. Uzdržavajte se od KRITIKOVANJA, osuđivanja drugih ljudi i ogovaranja. U svemu tražite i obraćajte pažnju samo na ono što je pozitivno, plemenito i lepo. Borite se i ne dozvoljavajte da se u vama razvijaju bilo kakve negativne emocije.
4. MEDITIRAJTE svakodnevno makar i samo po 5 minuta. To će znatno doprineti postizanju vašeg unutrašnjeg mira i psihičke stabilnosti. Olakšaće vam sprovođenje svih drugih aktivnosti kako u svakodnevnom životu tako i posebno na putu vašeg duhovnog napretka.
5. Smireno i bez predrasuda, više srcem i dušom nego umom, POSMATRAJTE PRIRODU i trudite se da što potpunije razumete, shvatite i osetite suštinska zbivanja u njoj.
6. Budite svesni toga da za jedan korak napretka na putu vašeg duhovnog razvoja, morate načiniti tri koraka na putu usavršavanja sopstvene ličnosti. Zato se trudite da u svoj svakodnevni život unesete što više vrlina (skromnost, blagost, strpljivost, istinoljubivost, hrabrost, istrajnost, odlučnost, dobronamernost…) a da iz njega potpuno istisnete negativne osobine (sebičnost, grubost, brzopletost, lažljivost, kolebljivost, plašljivost, nerazumnost, oholost…) i negativne emocije (mržnju, bes, strah, zavist…).
7. Trudite se da u svakodnevnom životu budete smireni, dostojanstveni, hrabri i odlučni: svim opasnostima i nevoljama gledajte mirno u oči, a probleme i teškoće rešavajte odmah, bez oklevanja!
8. Trudite se da vaš život bude skladan. Ostvarujte harmonične odnose sa ljudima oko sebe i živite u skladu sa zakonitostima i ritmovima prirode.
9. Razvijajte u sebi osećaj vaše skromne lične pripadnosti ljudskom rodu, prirodi i svemiru. Pobudite u sebi osećaj ZAHVALNOSTI prema njima, prema životu i Stvoritelju.
10. Povremeno zastanite i izvršite REVIZIJU svega što vam se događalo u proteklom periodu. Proverite ispravnost svojih postupaka, životnih stavova, ciljeva i sadržaja vašeg života.

prirodno i vještačko

PRIRODNO I VJEŠTAČKO

Za zdravlje, preventivu pa I bolest koristi se sirova biljna hrana, svjez vazduh, cistu voda, sunce, fizicku aktivnost, dovoljno sna... za zdravlje ne treba tabela unosa materija. Sirovo se jede kada ste gladni. Saplementi koji su u upotrebi mogu biti prirodnog porijekla, identicni prirodnom porijeklu I sinteticki.
Prirodni su (oni koji se malo ili nimalo preradjuju) riblje ulje, polenov prah, kvasac, bijeli luk, morske alge I minerali.
Prirodnog porijekla( koji su potekli od biljaka, zivotinja ili minerala),ali su visoko preradjeni industrijski to su vit.A I D koji su iz ribljeg ulja, vit E, proteini I aminokiseline
Identicni prirodnom su oni koji su napravljeni u laboratoriji raznim hemijskim procesima, ali su iste molekularne structure kao oni koji su u prirodi. Prave se vjestacki jer su jeftiniji I moze se napraviti ne ogranicena kolicina. Jedni od takvih su vitamin C I vit.B ( komplex)
Sinteticki su oni koji su napravljeni hemijskim putem, ali je zbog kompleksnosti nemoguce kopirati, ali je jeftinije I proizvode se.Takav je vit.E, ne moze se napraviti potpuno isti, ali ga prave I mnogo je jeftiniji od prirodnog iz ribljeg ulja.
Upotreba ovakvih preparata mozda I moze na povrsini izgledati da je korisna, ali duboko u unutrasnjosti dolazi do poremecaja digestivnih, cirkulatornih ili nervnih funkcija.Lako se poremete I funkcije endokrinih zlijezda, pa dolazi do poremecaja lucenja hormona, visak ili manjak.
Svaki taj saplement se koristi I iskoristi u tijelu samo u odredjenim uslovima. Mi te uslove ne mozemo napraviti vjestackim putem.To samo priroda moze da uredi. Resorpcija vitamina, minerala I ostalog se desava samo kada je prirodan odnos tih materija. Npr. mozete piti koliko hocete kalcija, ako nema potrebna kolicina magnezijuma I fosfora on se ne resorbuje, on se ustvari talozi tamo gdje mu nije mjesto I izaziva obolenja. Jedino dobar odnos Ca Mg I P koje covjek moze pravilno iskoristiti je u prirodi u vocu I povrcu.
Ovo je samo jedan primjer.
Bolesti se javljaju jer se unosi mnogo toksina putem hrane, vode, zraka, stres Itd. Mnogo je vise bolesti medju ljudima koji imaju vise hrane, nego medju onima koji su siromasni.

Ljiljana Antic-Popovic

antibiotici

ANTIBIOTICI – UPOTREBA I ZLOUPOTREBA

Antibiotici su kemijski spojevi koji mogu ubiti bakterije (baktericidno djelovanje) ili zaustaviti rast i razmnožavanje bakterija (bakteriostatično djelovanje). Napravljeni su od sintetičkih ili prirodnih tvari. Dobar su izbor liječenja kod bakterijskih infekcija, a nisu djelotvorni kod virusnih i gljivičnih infekcija.

Antibiotici su u upotrebi od ranih 40-ih godina prošlog stoljeća. U početku su se koristili samo u bolnicama i služili za liječenje jakih i smrtno opasnih bakterijskih infekcija kao što su tuberkuloza, upala pluća i meningitis. Danas se najviše koriste u općoj praksi i to velikim dijelom kada nisu potrebni ili neophodni – za blage infekcije, virusne infekcije i preventivno (danas je gotovo nemoguće sresti osobu koja nije nikad uzimala antibiotike).

Također se koriste u uzgoju životinja na farmama te u poljoprivrednoj i drugim industrijama. Njihova prečesta i preraširena upotreba dovodi do negativnih posljedica po pojedinca i cijelo društvo, u vidu slabljenja imuniteta i razvoja otpornih vrsta bakterija. To je trenutno problem globalnih razmjera u javnom zdravstvu.

Zloupotreba antibiotika

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska komisija (EC), centri za kontrolu i sprječavanje bolesti, internacionalno Udruženje za razboritu upotrebu antibiotika (APUA) i druge velike organizacije izrazile su zabrinutost zbog zloupotrebe i neodgovarajućeg korištenja antibiotika, pogotovo kod djece s dišnim infekcijama.

Brojna literatura iz biblioteke Cochrane centra (Centar za istraživanje djelotvornosti medicinske njege) pokazuju da nema znanstvene osnove za većinu slučajeva propisivanja antibiotika u općoj liječničkoj praksi. Područje gdje se najviše propisuju su infekcije dišnih puteva (kao što su akutni kašalj, prehlada, gnojni sekreti iz nosa, grlobolja, bronhitis) i srednjeg uha, usprkos dokazima o nedjelotvornosti antibiotika kod tih tegoba u velikom postotku slučajeva.

U slučaju upale uha, istraživanja su pokazala da u 81-85% slučajeva bol prođe i bez antibiotika kroz 24-48 sati i spontano izlječenje uslijedi. Nakon analize 57 studija, američki stručnjaci su zaključili da „postojeća istraživanja ne nude uvjerljive dokaze da djeca s akutnom upalom uha koja rutinski dobivaju antibiotike imaju kraće trajanje simptoma, manji broj ponavljanja infekcija ili bolji dugoročni ishod nego ona koja ih ne dobivaju.

Također nema dokaza da rutinsko, u usporedbi sa selektivnim davanjem antibiotika, sprječava komplikacije. Stoga je razborito razmotriti rutinsko korištenje antibiotika kod akutne upale uha i uzeti u obzir druge pristupe“. Članak u Britanskom medicinskom časopisu kaže da 85% djece s infekcijom uha ne treba antibiotike, a gotovo 2.000.000 recepata za antibiotike koji se godišnje izdaju u Velikoj Britaniji za tu tegobu su beskorisni. Kod djece koja su uzimala antibiotik, u usporedbi s djecom koja nisu, postoji veća vjerojatnost ponavljanja infekcije.

Bez obzira na to, korištenje antibiotika kod tih tegoba je pravilo, a ne iznimka. Antibiotici se često daju djeci kako bi se umirile zabrinute majke. Nedavna studija je pokazala da liječnici propisuju antibiotike u 65% slučajeva ako ih roditelji očekuju, a u 12% ako ih ne očekuju.

U SAD-u su 2001.g. zaključili da je između 20 i 50% antibiotika propisanih u kliničkoj praksi nepotrebno. Kanadske statistike pokazuju da liječnici plaćeni po broju izdanih recepata propisuju antibiotike 5 puta češće od ostalih liječnika. U Velikoj Britaniji, dvije studije su pokazale da dvije trećine pacijenata koji su u bolnici dobili antibiotike nisu imali znakove bakterijske infekcije i nisu ih uopće trebali dobiti. Također, kad su antibiotici davani preventivno (npr. kod kirurških zahvata) infekcije su bile češće i obično uzrokovane opasnijim bakterijama, otpornim na mnoge antibiotike.

Nerijetko se antibiotici daju prije nego je postavljena pravilna dijagnoza. Takvo hitno davanje je logično kod vrlo opasnih infekcija koje se brzo razvijaju pa nema vremena za čekanje, ali ne i kod ostalih. Ovakva praksa također povlači za sobom korištenje antibiotika širokog spektra, koji mogu naštetiti zdravlju više od ostalih antibiotika.

protiv bolova

Prirodni lekovi protiv bolova

Zubobolja

Nežnim žvakanjem karanfilića olakšaćete zubobolju i upalu desni za samo dva sata. Karanfilić sadrži prirodni anestetik eugenol koji blagotvorno deluje na zubobolju. Ova namirnica dobra je i kod smirivanja nadutosti stomaka.

Ukoliko nemate karanfilić u kuhinji onda sigurno imate beli luk. Kada vas boli zub, verovatno ne razmišljate o neprijatnim mirisima ove namirnice. Beli luk sadrži alicin, koji se, kada prelomite čen otpusti i počinje da deluje kao antibakterijsko sredstvo. Zato, kada vas sledeći put zaboli zub, prelomite čen belog luka i stavite ga na bolno mesto.

Ranice u ustima

Nakon prehlade ili gripa veoma se često javljaju ranice u ustima koje mogu biti izuzetno bolne. Ali lek i za ovaj problem nalazi se u kuhinji. Mažite ih četiri puta dnevno medom i to sve dok ne nestanu. Med je učinkovitiji od lekova i to za čak 43 odsto. Med se bori protiv upale, uništava viruse i ubrzava oporavak oštećenog tkiva.

Bol u mišićima

Đumbir sadrži jedinjenje koje se zove gingerols, a za koje su naučnici otkrili da sprečava proizvodnju hormona koji stvaraju osećaj boli. Za najbolju delotvornost ove namirnice, dovoljno je da se jednom dnevno u jelo ubaci jedna kašičica sušenog đumbira ili dve kašičice sveže iseckanog đumbira. Koliko je đumbir korisna namirnica govori i podatak da se takođe koristi i u borbi protiv mučnine i probavnih problema, ali je takođe koristan protiv blagog kašlja i prehlade. Godinama poznato da đumbir pomaže i u borbi protiv raka jajnika.

Migrena

Naučnici savetuju da ukoliko imate problem sa migrenom, uz prepisan lek uvek popijete i šolju jake crne kafe. Kofein stimulira organizam da brže i bolje apsorbira tablete protiv bolova. Istraživanja su pokazala da kafa povećava delotvornost lekova protiv migrene za čak 40 odsto i više.

Bol u uhu

Verovali ili ne i kod bola u uhu najbolje pomaže dobro poznati narodni lek - beli luk! Dve kapi toplog ulja od belog luka (izgnječite češnjeve belog luka i pomešate sa uljem) nakapajte dva puta dnevno u bolno uho i terapiju ponovite tokom pet dana.

Naučnici kažu da aktivni sastojci koji se nalaze u ovoj namirnici (germanijum, selen, i sumporna jedinjenja) mogu da uništite desetine bakterija koje prouzrokuju bolove bolje od medicinskih lekova.

Bol u stopalima i problem sa uraslim noktima

Često vam urastaju nokti? Namirnica koja vam se sigurno nalazi u kuhinji i koju svakodnevno koristi vam može pomoći - SO. Naučnici sa univerziteta u Stenfordu savetuju da redovno potapate setopala u slanu toplu vodu. Ukoliko budete uporni ova bolna infekcija može da nestane u roku od četiri dana! Odnos soli i vode bi trebao da bude: jedna kašičica soli na jednu čašu vode. Temperatura vode može da bude i sobna, ne mora da bude pretopla, samo je bitno da ne bude hladna. U ovakav rastvor stopala držite oko 20 minuta, dva puta dnevno, sve dokse infekcija ne povuče.

Bolovi u leđima

Veoma jednostavan, ali i veoma ukusan način da se rešite neprijatnog bola u leđima jeste da jedete grožđe! Ukoliko dnevno pojedete samo jednu činiju grožđa, ono će opustiti krvne sudove i tako pospešiti protok krvi u oštećena tkiva leđa, i to čak u roku od tri sata. Protok krvi ključan je za oporavak leđa, te neka vam ne bude teško da pojedete svakog dana malo grožđa. Neće vam sigurno škoditi.

Problemi sa bešikom

Konzumiranje jedne činije borovnica dnevno bilo da su smrznute, svježe ili možda isceđene u sok smanuje rizik od infekcije mokraćnog sistema za čak 60 odsto. Borovnice su prepune tanina, biljnih jedinjenja koja su snažan prirodni neprijatelj bakterija koje uzrokuju probleme u bešiki. Zato, ukoliko ste skloni problemima sa mokraćnim kanalima uključite borovnicu u vašu ishranu. Ako ništa drugo poboljšaće vaš imunitet.

Hronični bolovi

Da li ste čuli za kurkumu? Ovaj popularni indijski začin, je čak tri puta delotvorniji u ublažavanju bolov) od aspirina. Takođe, kurkuma može da pomogne da se ublaže hronični bolovi za čak 50 odsto kod ljudi koji se bore s artritisom. Poslednjih godina se dogodila eksplozija u istraživanjima kurkumina – antioksidansa pronađenog u kurkumi. Studije su pokazale da ima protivupalno, antivirusno, antibakterijsko, antifungalno i antitumorsko delovanje. Naučnici preporučuju da dodate 1/4 kašikice ovog začina dnevno u bilo koje jelo, od pirinča pa sve do mesa ili povrća.

Razni bolovi

Najnovija istraživanja pokazuju da se barem jedna od četiri žene bore sa artritisom, gihtom ili hroničnom glavoboljom. Ako ste jedna (ili jedan) od njih, trešnje mogu da vam olakšaju bol. Antocijanini, jedinjenja koja daju trešnji crvenu boju, imaju protiv-upalna svojstva i to 10 puta jača od aspirina. Pojedite bar 20 trešanja dnevno, bilo da su sveže, smrznute ili sušene i jedite ih sve dok vam bol ne prestane.

voćna turšija

Kao što za turšiju od povrća važi pravilo da je pravite od zelenog povrća, isto pravilo treba da važi i za voćnu turšiju. Ukratko, voće ne sme da bude sasvim zrelo, jer će se veoma brzo raspasti.

Šta je potrebno:

- 1 kg jabuka,
- 1 kg krušaka,
- 1 kg šargarepe,
- 1/2 kg dunja,
- 1/2 kg tikvica,
- 1/2 kg zelenog paradajza,
- 1/2 kg celera,
- 5 l vode,
- 1 l sirćeta (običnog alkoholnog),
- 10 kašika šećera,
- 7 kašika soli,
- biber u zrnu, lovorov list, list celera, kora cimeta, nekoliko karanfilića.
   
Voće dobro operite, očistite od semenki i nasecite na manje komade. Celer isecite što tanje jer je od svega, čini mi se, on najtvrđi i najžilaviji. Na kraju krajeva ne morate ni stavljati koren celera, možete dodati samo lišće zbog mirisa. Takođe, ako imate malo belog i čvršćeg grožđa, možete i njega dodati. Grožđe iz turšije je ispalo čak vrlo dobro.

Poslažite ga zajedno sa začinima u malo bure ili veće tegle, u zavisnosti od toga šta vam je jednostavnije i šta imate.

Vodu zagrejte i dodajte u nju šećer i so. Promešajte dok se sve ne otopi, dodajte sirće, promešajte i prelijte preko poslaganog voća. Sve treba da pliva u tečnosti, odnosno ne sme ništa da viri da se ne bi ukvarilo. Najbolje je da sve na kraju prekrijete onom mrežicom i od gore stavite nešto teško. Zatvorite i ostavite da se sve ukiseli, što u zavisnosti od spoljen temperature može da traje 7 dana ili duže - toplije znači brže kišeljenje.

U odnosu na onu klasičnu turšiju, osim mirisa, ova voćna se razilikuje je u slasti, odnosno njenom slatkasto-kiselom ukusu.

turšija

Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentisane namirnice nastale prirodnim vrenjem.

One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija. Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša creva i čine crevnu mikrofloru. Svi ti mikroorganizmi izuzetno su važni za zdravlje probavnog sistema, ali i čitavoga organizma.
Kako su u crevima prisutne i loše bakterije, gljivice i ostali patogeni mikroorganizmi, oni se u određenim okolnostima mogu razmnožiti i loše uticati na vaše zdravlje.
Fermentisane namirnice i probiotičke kulture tada mogu biti od velike koristi za lečenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi.
Šta izaziva neravnotežu crevne mikroflore?
Zbog nezdravoga načina života, u organizmu može doći do poremećaja ravnoteže između zdravih i nezdravih mikroorganizama. Nezdravi mikroorganizmi mogu stvarati razne zdravstvene poteškoće, a da toga često niste niti svesni.
Neravnoteža crevne mikroflore neretko se događa zbog loše ishrane (suviše ugljenih hidrata, brze hrane, namirnica i napitaka koje stvaraju kiselost organizma); hroničnog stresa; nedovoljnog kretanja i vežbe; otrovnih supstanci iz okoline; učestalog uzimanja antibiotika (oni neretko uništavaju i zdravu crevnu mikrofloru); preteranog korišćenja komercijalnih sredstava za čišćenje u domaćinstvu.
Stoga je važno konzumirati probiotike kako bi dobra populacija bakterija prevladala lošu i osigurala optimalno zdravlje.
Korisnih mikroorganizama ima u mnogim fermentisanim namirnicama koje vam služe upravo za poboljšanje crevne mikroflore.
U raznim delovima sveta vekovimase fermentišu raznolike namirnice – soja, prinač, kokosovo mleko, pečurke, voće i povrće, razne vrste kravljeg mleka.

Kiseljenje povrća – tradicionalna metoda obogaćivanja namirnica
Kiseljenje povrća je veoma star i iskusan način spravljanja zdrave zimnice. Mnoge vrste dozrevaju u jesen i uz nekoliko temeljnih pravila zimnicu možete uspešno i jednostavno napraviti sami. Tako ćete sebi pripremiti zalihu probiotika sve do proleća.
Koristite tvrdo povrće poput korena celera; cvekle; kupusa, repe; paprike; krastavaca; brokolija; zelengo paradajza, luka, kupusa…
Povrće na sebi prirodno sadrži bakterije mlečno-kiselog vrenja. U povoljnim uvslovima vlage, temperature i bez pristupa vazduha raznovrsni šećeri iz namirnica pretvaraju se u mlečnu kiselinu. Tako namirnice poprimaju svojstveni kiselkasti ukus. Mlečna kiselina ujedno onemogućava rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.
Fermentirane namirnice sačuvaće svoje osnovne nutritivne vrednosti. Još će i dodatno biti obogaćene vrednim vitaminima K i B-kompleksa i enzimima, dok će neka vlakna postati mekša. Ovakve namirnice su i lakše svarljive.

Dobrobiti fermentisanog povrća
Ukiseljeno povrće donosi mnoge dobroti našem organizmu te deluje na više nivoa:
1. Održava zdravu crevnu mikrofloru
Crevna mikroflora je živi sistem kojeg čine dobre i loše bakterije. Iz već spomenutih razloga, loše bakterije mogu preovladati i uzrokovati mnoge zdravstvene tegobe. Narušena ravnoteža mikroorganizama postupno se može poboljšati dodavanjem fermentisanih namirnica ishrani. Tako će se brže naseljavati korisne bakterije koje štite sluznicu creva. Samim time poboljšava se apsorpcija nutrijenata i opšte zdravstveno stanje.
2. Obnavlja sluzokožu creva
Različite infekcije, upotreba lekova ili konzumacija hrane koja vam ne odgovara, kao što je na primer gluten, dovest će do toga da sluzokoža ostane bez korisnih mikroorganizama. Time sluznica može postati propusna (leaky gut sindrom) i omogućiti štetnim supstancama i lošim mikroorganizmima da prodru u ostale delove tela i izazovu neku bolest, naročito razne upale i infekcije. Fermentisane namirnice su brzo i najdelotvornije sredstvo koje obnavlja crevnu floru.
3. Podstiče metabolizam i probavu
Ako želite da se rešite viška kilograma, svakako jedite turšiju, jer ona ubrzava metabolizam, lako su vari, sadrži malo kalorija i zasiti vas. Zbog znatnog sadržaja vlakana, fermentisane namirnice podstiču rad creva. Umanjuju tegobe kod osoba koje ne podnose laktozu, jer je delomično razgrađuju u crevima. Ujedno ublažavaju i sindrom iritiranih creva.
4. Poboljšava imunitet
Poznato je kako su probavni i imunološki sistem povezani. Od imunološkog sistema zavisi naše zdravstveno stanje. On složenim mehanizmima štiti telo od štetnih mikroorganizama i ublažava upalne procese svih vrsta. Kiseljeno povrće povećava broj ćelija koje prirodno uništavaju “uljeze”.
5. Može sprečiti nastanak karcinoma
Povrće je već samo po sebi bogato mnogim nutrijentima i antioksidansima. Naučnici smatraju da fermentirano povrće još snažnije može smanjiti opasnost od nastanka karcinoma, naročito debelog creva. Čini se da je za to zaslužna upravo mlečna kiselina koja sprečava rast zloćudnih ćelija.
6. Reguliše krvni pritisak
Fermentisani proizvodi mogu imati uticaj i na krvni pritisak, tako da ga postepeno snižavaju. Naučnici smatraju da tu najveću ulogu igraju određene vrste spojeva nalik peptidima. Ti spojevi se stvaraju upravo tokom fermentacije namirnica.
7. Snižava povišen nivo holesterola
Smatra se da se konzumiranjem fermentisanih proizvoda smanjuju i nivoi lošeg holesterola u krvi. Do toga dolazi zato što takve namirnice smanjuju sposobnost resorpcije holesterola u krv.
8. Ublažava alergije i kožne tegobe
Nije slučajna uzrečica da je koža ogledalo zdravlja. Zdrava mikroflora štiti creva od toksina i teških metala. Usto poboljšava apsorpciju nutrijenata te sprečava infekcije i upale. To ima pozitivan uticaj na smanjenje alergije, akni, ekcema i gljivičnih infekcija.
9. Poboljšava raspoloženje
Ponekad se creva opisuju kao “drugi mozak”. Smatra se da se najveći deo serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crevima. Hroničan stres negativno deluje na crevnu mikrofloru. Stoga svakako pokušajte da izbegnete stres, a zdravlje creva zaštitite unosom fermentisanih namirnica.
10. Dobri su za dijabetičare
Šećer i skrob iz ovih namirnica pretvaraju se u mlečnu kiselinu. Tako se istovremeno smanjuje količina šećera, što namirnice čini pogodnima za dijabetičare.

Kako konzumirati fermentisane namirnice:
Probiotike uvodite postupno da se organizam navikne, naročito ako imate poteškoća s nadutošću ili prolivom. Dovoljno je uvesti pola šoljice fermentisane hrane dnevno te postupno, prema potrebi i sopstvenom osećaju povećavati količinu. Fermentisane namirnice nemojte kuvati, jer će izgubiti korisne mikroorganizme.
Broj korisnih mikroorganizama dodatno možete povećati ako konzumirate rasol – veoma zdravu slano-kiselu tečnost u kojoj se nalazi fermentisano povrće.