šljive - mršanje

DOMAĆI KOKTEL ZA MRŠAVLJENJE! Promenite doručak i rezultati će vas oduševiti!
 
Ovo doba godine, smena godišnjih doba idealno je vreme za detoks. I to onaj ciljani, kada ćete se osloboditi toksina, poboljšati rad creva, a nestaće i naslage sa stomaka
Za efikasan detoks preporučujemo domaći koktel od šljiva i kefira.

Njega je potrebno da doručkujete mesec dana, a uz minimalno regulisanu ishranu smršaćete pet kilograma za mesec dana.

Potrebno je:

8 suvih šljiva
4 kašike ovsenih pahuljica
2 kašike cimeta
3 kašike mlevenih semenki lana
3 kašičice kakao praha
300-350 ml kefira

Priprema:

Suve šljive potopite u 100 ml proključale vode. Potom ih ostavite da odstoje, sitno ih iseckajte, zatim dodajte ovsene pahuljice, samlevene semenke lana, cimete i kakao.

Dobro promešajte, pa dodajte kefir.

Sjedinite masu tako da bude kompaktna, sipajte je u staklenu teglu i ostavite u frižifer da odstoji preko noći.

Recept od sirovih šljiva

Potrebni sastojci:

litar vode

100 gr šljiva

Priprema:

Uzmite jednu hermetičku posudu i u nju stavite šljive, pa preko sipajte i vodu, posudu zatvorite, pa ostavite da odstoji oko sedam dana na hladnom, odnosno u frižideru.

Posle tog perioda uzmite gazu i smesu procedite, te nakon toga lek možete početi konzumirati.

Svako jutro na prazan stomak, odnosno pre doručka trebate da popijete po čašu leka.

Rezultat je zagarantovan i uskoro će biti vidljiv!

džigerica, da ili ne?

U našem narodu je poznato da ljudi koji imaju anemiju, ili malokrvnost, treba da konzumiraju crveno meso i džigericu, zato što su  bogate gvožđem. Ali izbor džigerice različitih životinja zavisi da li će unos ove namirnice biti hranjiv po organizam ili izvor toksina.

Pileća džigerica možda jeste najukusnija, ali je i najveći izvor holestrola, zbog toga štlivero se on inače  razgrađuje u jetri. Pored toga je i izrazito je kalorična. Za razliku od nje, teleća džigerica u 100 gr može da zadovolji dnevne potrebe za holesterolom koje neće negativno uticati na nivo holesterola u krvi, za razliku od konzumacije hrane sa visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti. Ona je i manje kalorična i u 100 gr sadrži oko 160 kalorija, 4 gr ugljenih hidrata, 26 gr proteina i 4 grama masti.

Glavna prednost džigerice je da čak i u relativno malim porcijama sadrži velike količine vitamina A, D, C i nekoliko vitamina iz grupe B, uključujući folnu kiselinu, a od minerala, pored gvožđa, bogata je još i cinkom, selenom i bakrom. Ovakva kombinacija vitamina i minerala može povoljno da utiče na digestivni sistem, pravilan rad srca, jačenje imunog sistema.

Mane konzumiranja džigerice, pogotovu u velikoj količini su hipervitaminoza, zbog čega se savetuje IZBEGAVANJE KONZUMIRANJA DŽIGERICE U TRUDNOĆI, jer visok unos vitamina može naškoditi polodu.
Jetra i iznutrice sadrže visok nivo purina, koji seu orhanizmu metaboliše u mokraćnu kiselinu, čije veće količine mogu dovesti do gihta i kamena u bubregu.

Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista

anemija - meso

Ako ste sve umorniji ili imate učestali nedostatak koncentracije, a na licu primjećujete bljedilo i osjećate glavobolje, postoji mogućnost da imate anemiju.

Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktivnost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probavnog sustava.

Namirnice bogate željezom od neposredne su važnosti za naše zdravlje, stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehrambeni izvor željeza. Takva prehrana osigurati će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spriječiti anemija.

Namirnice bogate željezom

Važno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voća i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak).

Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se:

crveno meso
iznutrice
jaja
lisnato povrće
mahunarke
riba i školjke
Stručnjaci dnevno preporučuju unos 2 do 3 namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki.

crveno-meso-anemija-jetra

Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso

Željezo u crvenom mesu nalazi se u obliku koji je iskoristiviji nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost.

Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12.

Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je također i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.

crveno-meso-anemija-filet

Kako nastaje anemija?

Željezo je mineral koji je široko zastupljen u prehrambenim namirnicama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom.

Kao komponenta hemoglobina u eritrocitima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti.

Apsorpcija željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehrambeni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.

Konzumacija crvenog mesa 2 do 3 puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedostatak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije.

crveno meso

Crveno meso u ishrani da ili ne?
DA LI JE CRVENO MESO ZAISTA ŠTETNO?

U poslednje vreme često smo u prilici da čujemo kako crveno meso može uzrokovati razne zdravstvene tegobe poput kancera i srčanih bolesti, te da ga obavezno trebamo izbaciti iz ishrane, ako želimo sačuvati svoje zdravlje. Međutim, neka novija istraživanja ukazuju na potpuno drugačiji scenario – da su jela od mesa zdrava, ukoliko se radi o organskim proizvodima, te se ove namirnice preporučuju u ishrani 2 do 3 puta sedmično. O čemu se zapravo radi, te zašto se već decenijama „lome koplja“ saznajte u nastavku članka.. Koje su zdravstvene koristi crvenog mesa Crveno meso je neophodno našem organizmu, ali to važi samo za ono organskog porekla, koje nije industrijski prerađeno, jer sadrži mnoge korisne sastojke.  Ono spada u veoma nutritivnu namirnicu, obiluje vitaminima, mineralima, antioksidansima i mnogim drugim dragocenim sastojcima koji su nam potrebni. Sirova mlevena govedina, na primer, sadrži vitamin B12, gvožde, cink i selen, kao i druge značajne nutrijente, poput kreatina (supstanca koja snabdeva mišićne ćelije energijom) i karnozina (amino-kiselina dipeptid, poznata po blagotvornim antioksidansnim svojstvima), koji se ne mogu pronaći u ostalim vrstama namirnica. Manjak ovih nutrijenata, po mišljenju eksperata, može negativno uticati na različite aspekte zdravlja, uključujući mišićne i moždane funkcije. Upravo zbog toga nam je veoma važno crveno meso u ishrani, ali osim o kvalitetu ove namirnice, treba voditi računa i o njenim količinama – dovoljno je jesti je dva do tri puta nedeljno. Danas u svetu postoji nekoliko „primitivnih“, starosedelačkih grupacija na svetu, karakterističnih po lovačko-sakupljačkom načinu života. Ove plemenske kulture žive odvojeno od savremene civilizacije, poput plemena Masai u Africi, kao i Inuita (Eskima) u hladnim, severnim predelima Kanade, lako im ishrana obiluje sirovim mesom, ne obolevaju od gojaznosti, akni, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta kancera. U situacijama kad su ovakve kulture postepeno usvajale hranu poput šećera, rafinisanih namirnica i ulja – brzo su postajale osetljive na bolesti „modernog čoveka“ što navodi na zaključak da je industrijska obrada namirnica jedan od glavnih uzročnika pojave raznih oboljenja. Crveno meso (ne) uzrokuje kancer U mnogim studijama rađenim u poslednjoj deceniji 20. veka istaknuta je moguća veza između crvenog mesa i kancera. Autori studije objavljene u žurnalu „Cancer Research“u maju 1994. godine – istakli su kako muškarci koji jedu govedinu, svinjetinu, jagnjetinu ili neko drugo crveno meso, imaju blago povećan rizik od obolevanja. Ali ovim informacijama nedostaje konkertan opis samih namirnica – jesu li  bile sirove, kako su pripremane i prerađivane. Takođe, treba imati na umu da se životinje mahom hrane raznim koncentratima, uz masovnu upotrebu antibiotika, te da smo retko u prilici da u svakodnevnoj ishrani konzumiramo zdrave organske proizvode. Kakav je uticaj crvenog mesa na kardiovaskularne tegobe Na koje sve načine crveno meso utiče na zdravlje čoveka, proučavano je u mnogim studijama, a neke od njih govore u prilog tome da je ono štetno i da može uzrokovati kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i preranu smrt. Nasuprot tome, u jednom pregledu 20 sprovedenih studija o tome, objavljenom u žurnalu „Circulation“ juna 2010. godine, autori su zaključili da, zapravo, samo konzumiranje prerađenih mesnih proizvoda može biti uzrok ranije pomenutih tegoba. Priprema mesa je najvažnija Način pripreme mesa utiče u velikoj meri utiče na njegove zdravstvene pogodnosti. Naime, ukoliko je izloženo visokim temperaturama, crveno meso može u sebi formirati štetne, kancerogene komponente. U studiji objavljenoj u žurnalu „Cancer Science“ u aprilu 2004. godine – istaknuto je kako su istraživanja dovela do otkrića serije mutagenih i kancerogenih heterocikličnih amina, koji se formiraju pri termičkoj obradi mesnih namirnica na visokoj temperaturi. Saznajte više o antikancerogenim namirnicama. Da bi se pojava ovih kancerogenih i mutagenih faktora izbegla, stručnjaci preporučuju da se jela od mesa pripremaju na umerenim temperaturama, kao i da se određeni proizvodi konzumiraju čak i u sirovom stanju. Ukoliko ne možete izbeći ovakav način pripreme, povedite računa o tome da vam meso ne zagori, a ugljenisane delove s njega obavezno odstranite pre jela. Stoga, ukoliko se pridržavate ovih uputstava – pripremate ovu namirnicu kako treba, svakako uvrstite kvalitetno crveno meso u vaše jelovnike. Nadokadićete sve važne nutrijente, ali vodite računa i o kombinovanju namirnica. Nemojte preterivati, servirajte ga dva puta sedmično i potrudite se da ga nabavljate na proverenom mestu.

Preuzeto sa: Crveno meso u ishrani da ili ne | Dijeta Mesečeve Mene

zdravica

Nazdravimo svim Neprilagođenima – Oni ljudski rod guraju naprijed

Nazdravimo svim luđacima. Svima neprilagođenima.

Pobunjenicima. Nezgodnima. Svim onima koji misle svojom glavom.

Oni nisu oduševljeni pravilima. Oni ne poštuju “status quo”.

Možete ih slaviti, svađati se s njima, citirati ih, ne vjerovati im, obožavati ih ili ih ponižavati.

Ali vjerojatno jedino što ne možete je ignorirati ih.

Jer oni mijenjaju svijet.

Oni maštaju. Oni liječe. Oni istražuju.

Oni stvaraju. Oni nadahnjuju.

Oni ljudski rod guraju naprijed.

Možda moraju imati crtu ludosti. Jer kako bi drugačije na praznom platnu vidjeli umjetnost, ili u tišini čuli još nenapisanu pjesmu?

I dok ih neki doživljavaju kao luđake, mi u njima vidimo genije.

Jer ljudi koji su dovoljno ludi da misle kako mogu promijeniti svijet – zapravo su upravo oni koji to i čine.

Mislite drugačije – Mislite svojom glavom!

Jack Kerouac