džigerica, da ili ne?

U našem narodu je poznato da ljudi koji imaju anemiju, ili malokrvnost, treba da konzumiraju crveno meso i džigericu, zato što su  bogate gvožđem. Ali izbor džigerice različitih životinja zavisi da li će unos ove namirnice biti hranjiv po organizam ili izvor toksina.

Pileća džigerica možda jeste najukusnija, ali je i najveći izvor holestrola, zbog toga štlivero se on inače  razgrađuje u jetri. Pored toga je i izrazito je kalorična. Za razliku od nje, teleća džigerica u 100 gr može da zadovolji dnevne potrebe za holesterolom koje neće negativno uticati na nivo holesterola u krvi, za razliku od konzumacije hrane sa visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti. Ona je i manje kalorična i u 100 gr sadrži oko 160 kalorija, 4 gr ugljenih hidrata, 26 gr proteina i 4 grama masti.

Glavna prednost džigerice je da čak i u relativno malim porcijama sadrži velike količine vitamina A, D, C i nekoliko vitamina iz grupe B, uključujući folnu kiselinu, a od minerala, pored gvožđa, bogata je još i cinkom, selenom i bakrom. Ovakva kombinacija vitamina i minerala može povoljno da utiče na digestivni sistem, pravilan rad srca, jačenje imunog sistema.

Mane konzumiranja džigerice, pogotovu u velikoj količini su hipervitaminoza, zbog čega se savetuje IZBEGAVANJE KONZUMIRANJA DŽIGERICE U TRUDNOĆI, jer visok unos vitamina može naškoditi polodu.
Jetra i iznutrice sadrže visok nivo purina, koji seu orhanizmu metaboliše u mokraćnu kiselinu, čije veće količine mogu dovesti do gihta i kamena u bubregu.

Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista

anemija - meso

Ako ste sve umorniji ili imate učestali nedostatak koncentracije, a na licu primjećujete bljedilo i osjećate glavobolje, postoji mogućnost da imate anemiju.

Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktivnost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probavnog sustava.

Namirnice bogate željezom od neposredne su važnosti za naše zdravlje, stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehrambeni izvor željeza. Takva prehrana osigurati će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spriječiti anemija.

Namirnice bogate željezom

Važno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voća i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak).

Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se:

crveno meso
iznutrice
jaja
lisnato povrće
mahunarke
riba i školjke
Stručnjaci dnevno preporučuju unos 2 do 3 namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki.

crveno-meso-anemija-jetra

Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso

Željezo u crvenom mesu nalazi se u obliku koji je iskoristiviji nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost.

Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12.

Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je također i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.

crveno-meso-anemija-filet

Kako nastaje anemija?

Željezo je mineral koji je široko zastupljen u prehrambenim namirnicama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom.

Kao komponenta hemoglobina u eritrocitima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti.

Apsorpcija željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehrambeni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.

Konzumacija crvenog mesa 2 do 3 puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedostatak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije.

anemija

Anemija - ishrana i algoritam ispitivanja

Anemija se najčešće definiše kao smanjena koncentracija hemoglobina u krvi. Osnovni simptom je osećaj zamora. Zamor je izražen u hroničnim oblicima, a anemija je najčešće asimptomatska. Mnogi tipovi anemija se ne mogu sprečiti. Medjutim, pravilnom ishranom, može se izbeći anemija izazvana nedostatkom gvožđa i vitamina.

Gvožđe se u hrani može naći u dva oblika: hem i nehem. Hem gvožđe se efikasnije resorbuje iz digestivnog trakta, za razliku od nehem gvožđa.

-Hrana bogata hem gvožđem: govedina, jagnjetina, svinjetina, piletina, iznutrice, riba, plodovi mora.
-Hrana bogata nehem gvožđem: spanać, krompir, kelj, soja, beli pasulj, grašak, sočivo, orašasti plodovi
( badem, lešnik).

Suplementi gvožđa se kombinuju sa folnom kiselinom, koja je neophodna za sintezu zdravih crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži i pravilno formiranje nervnog tkiva, kao i vitaminom C, koji povećava biološku raspoloživost.
Folna kiselina: agrumi, banana, tamno zeleno lisnato povrće, mahunarke, testenina.
Vitamin B12: meso, mlečni proizvodi, neke žitarice, sojino mleko.
Vitamin C: agrumi, dinja, paprika, borovnica.
Treba izbegavati kombinaciju namirnica bogatih gvožđem sa mlečnim proizvodima tj.namirnicama, koje sadrže kalcijum, jer on ometa apsorpciju gvožđa. Spanać, koji je izvor gvožđa sadrži i oksalnu kiselinu, koja smanjuje njegovu apsorpciju.

Apsorpciju gvožđa  mogu da smanje: tanini ( kafa, čaj ,vino), fitati (mahunarke, integralne žitarice), kalcijum (mlečni proizvodi).

Molekul fitinske kiseline vrlo lako gradi fitate vezujući minerale, koji su nam veoma važni  i njih čini nedostupnim  (kalcijum, magnezijum, gvožđe i cink). Fitinska kiselina utiče i na neke enzime, koji su nam potrebni za varenje hrane: pepsin, tripsin i amilazu.

Hemoglobin je prvi parametar izbora u proceni anemije. Eritrocitni indeksi izračunavaju se iz broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita. Hematokrit je udeo krvnih ćelija u L krvi.
Retikulociti su prelazni oblik između eritroblasta i eritrocita. Prisustvo retikulocita ukazuje na zdravu koštanu srž.