ŠTA NAM UZIMA ENERGIJU?
Radni dan je završen, dolazite kući i padate od iscrpljenosti. Gdje je otišla sva životna energija, koje je bilo ujutro puno?
Pametno raspolaganje energijom nije manje važno od pravilnog raspolaganja finansijama, pravilne ishrane i održavanja potrebnog nivoa fizičke aktivnosti.
Da ne bismo trošili životnu energiju uzaludno, odnosno, na svoju štetu, neophodno je prvo utvrditi gdje ona odlazi, a zatim napraviti plan za optimalnu raspodjelu energije i njega se pridržavati. Ovo je važno jer nedostatak životne energije dovodi do raznih nevolja i bolesti.
Životna energija, kada je trošimo uzalud:
1. Nezavršeni poslovi do kraja
Odloženi poslovi u stanju ljenjosti, dosade ili nevoljenja, dovode do curenja životne energije, kojeg ne primjećujete, kada razmišljate o poslovima koje niste završili. Nekim ljudima oni se pojavljuju i u snovima, da ih podsjete na važnost da započeto dovedu do kraja.
To je razlog zbog čega je veoma važno da ne počinjete posao za koji nemate vremena i / ili želje da ga radite. U nezavršene poslove spadaju i neispunjena obećanja i dugovi koje još uvijek nijeste vratili.
2. Laž
Što je veća laž, to se više životne energije troši na njeno prezentovanje: koliko je potrebno smisliti detalja da vas ne uhvate u laži, to iscrpljuje ne manje od istovara vagona. Trudite se da budete maksimalno iskreni sa svojim bliskim, poznanicima i sa samim sobom - život će vam postati lakši i pojaviće se više energije.
3. Strah, neprijateljstvo, nepovjerenje
Strah, kao i laž, troši puno životne energije. Nepovjerenje prema čovjeku ili neprijateljski stav, takođe primoravaju organizam da radi u stresnom režimu - na kraju ništa dobro ne proizilazi od toga. Sjetite se da sve emocije zavise od vašeg doživljaja konkretne situacije i svijeta u cjelini. Radite na sebi - i možete naučiti da čuvate životnu energiju.
4. Nedostatak kontakta sa prirodom
Život u gradu je naporan sam po sebi: ne postoji ni jedan minut apsolutne tišine, niti šanse se udalji od problema, nema ni boravenja na svježem vazduhu i jedinstva sa prirodom. Drveće, trava, cvrkut ptica - sve to povećava vašu životnu energiju, a hladni i bezdušni grad je crpi iz vas, dovodi vas u stanje iscijeđenog limuna.
5. Zabrinutost i preopterećenje
Organizam troši mnogo životne energije za rad u režimu preopterećenja, i / ili stres. Ne postoji ni jedan organizam, na koji stres ne utiče negativno.
6. Razgovor ni o čemu
Zašto trošiti svoju životnu energiju na razgovore, koji ne koriste ni vama, ni vašem sagovorniku? Takvim brbljanjem ne samo da trošite energiju, već i dragocjeno vrijeme. Zbog toga, ako osjetite da razgovor gubi smisao, ne oklijevajte i prekratite ga. Zapamtite, život je prekratak za pusto naklapanje.
7. Uvrijeđenost
Neumjeće da se oprosti, da se drži u sebi ljutnja i bijes - možda je najgora osobina čovjekova. Negativne emocije iz nas crpe životnu energiju i hraneći se njom, rastu do nevjerovatnih razmjera. Ako ne možete da oprostite čovjeku ovaj ili onaj postupak, sjetite se da nanosite štetu prije svega: svojoj psihi, fizičkom zdravlju, i obimu životne energije.
8. Nedostatak sna
Od kuda da se uzme životna energija, ako ne date odmor ni tijelu ni duši? Narušavanje bioritma dovodi organizam do zabune: on ne zna kako da se nosi sa postavljenim zadacima bez jasnog rasporeda odmora i rada, on ne razumije zašto se sve promijenilo u odnosu na uobičajan ritam rada i sa vremenom "organizuje štrajk".
9. Štetne navike
Za organizam nijesu štetni samo alkohol, narkotici i duvan. Postoje mnoge štetne navike koje smo skloni da ne primjećujemo: prejedanje, upotreba štetnih proizvoda, navika da negativno gledamo na ono što se dešava, okrivljujemo cio svijet za svoje neuspjehe, itd. Što se lošije hranite, to je teže organizmu da ukloni toksine, pa ta navika u ishrani često rezultira bolestima jetre i bubrega. Navika negativnog razmišljanja dovodi do poremećaja nervnog sistema.
10. Spoljni faktori i bolesti
Postoje spoljni faktori na koje ne možemo da utičemo. Međutim, da se zaustavi odliv životne energije, kao što je slučaj kad se radi o razgovoru sa neprijatnim ljudima, svako može! Glavno je - ne ljuti se, već mirno zaustaviti komunikaciju ili svađu sa vama neprijatnom osobom, ne dopuštajući joj da uživa u vašoj ranjivosti.
Savjet: Ako vam je teško da pratite svoju životnu energiju, raspolažite sa njom kao sa finansijama. Napravite spisak energetskih utrošaka i razmotrite koje rashode energije možete smanjiti, a koje korisne stvari po pitanju količine energije možete uvećati. Tako ćete moći da izbalansirate svoj život, tada ćete imati više snage za sve vrste dostignuća!
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
ponedjeljak, 28. svibnja 2018.
nedjelja, 27. svibnja 2018.
crvena hrana
CRVENA HRANA OSTAVLJA DOKTORE BEZ POSLA: SPREČAVA UPALNE PROCESE, ČUVA KOSTI, SRCE I VID!
Prodavnice su pune jagoda, trešanja, pardajza… Počela je sezona crvenog voća i povrća, koje nas, osim upadljive boje i prijatnog ukusa, privlači i zbog vitamina i minerala koji su neverovatno korisni za naš organizam
Sigurno obožavate trešnje, jagode, maline, ali i povrće poput paradajza i to je odlična vest. Pijace i prodavnice saada su pune ovosezonskih crvenih plodova, pa što češće uživajte u njimajer imaju neverovatne blagodeti na vaš organizam.
Jagode
Među najpopularnijim crvenim voćem svakako su jagode. Sadrže mnogo folne kiseline koja je posebno važna ženama koje planiraju trudnoću – smanjuje rizik od pobačaja i nekih urođenih poremećaja kod deteta. Vitamin C obično povezujemo s agrumima, ali jagode su jednako dobar izvor – osam manjih jagoda sadrži više vitamina C od jedne narandže. Jagode takođe snižavaju loš (LDL) holesterol i pridonose zdravlju srca. Sezona im ne traje dugo, ali osim svežih, mogu se kupiti i smrznute jagode, iako bi trebalo pripaziti da u njima nema dodatog šećera.
Crvena paprika
Crvene paprike su takođe prava bomba vitamina C. Ali, ne sadrže samo vitamin C već i vitamin A koji je takođe izuzetno važan za zdravlje kostiju, zuba i kože. Ljute papričice sadrže kapsaicin, koji im daje ljutinu, ali i smanjuje upale, ublažava simptome artritisa i olakšava glavobolje.
Trešnje
Trešnje svoju privlačnu boju duguju antocijaninu, snažnom antioksidansu koji ima blagotvorni učinak na krvotok. Osim antocijanina, trešnje sadrže melatonin koji pomaže protiv nesanice. Dovoljno je pojesti oko sedam trešanja dnevno da bismo bolje spavali. Koža trešanja sadrži mnogo vlakana koja pomažu u probavi i smanjuju rizik od raka debelog creva. Sezona trešanja nije dugačka, ali sušene trešnje su dostupne cele godine i odličan su dodatak ovsenim pahuljicama.
Paradajz
Svako leto je obeleženo paradajzom koje osim privlačne jarkocrvene boje krije brojne vitamine i minerale važne za zdravlje organizma. Najpoznatiji je likopen, snažan antioksidans koji je koristan u borbi protiv raka dojke i u očuvanja zdravlja srca. Učinak likopena se pojačava kuvanjem, tako da osim sirovog paradajza treba konzumirati i kuvana jela koja sadrže paradajz ili sos od paradajza. Osim likopena, paradajz sadrže dosta kalija, koji pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska. Sadrže i vitamin B6 koji je neophodan za zdravu kosu, oči i jetru, a pomaže i zdravlju nervnog sistema.
Lubenica
Sočne lubenice su poput paradajza izvrstan izvor likopena. Smanjuju rizik od makularne degeneracije koja je vodeći uzrok slepila u razvijenim zemljama. Pomažu u očuvanju zdravlja vena i smanjuju rizik od moždanog udara. Lubenice sadrže vrlo malo kalorija, ali mnogo kalijuma i magnezijuma ali su i savršeno osveženje u vrućim letnjim danima.
Prodavnice su pune jagoda, trešanja, pardajza… Počela je sezona crvenog voća i povrća, koje nas, osim upadljive boje i prijatnog ukusa, privlači i zbog vitamina i minerala koji su neverovatno korisni za naš organizam
Sigurno obožavate trešnje, jagode, maline, ali i povrće poput paradajza i to je odlična vest. Pijace i prodavnice saada su pune ovosezonskih crvenih plodova, pa što češće uživajte u njimajer imaju neverovatne blagodeti na vaš organizam.
Jagode
Među najpopularnijim crvenim voćem svakako su jagode. Sadrže mnogo folne kiseline koja je posebno važna ženama koje planiraju trudnoću – smanjuje rizik od pobačaja i nekih urođenih poremećaja kod deteta. Vitamin C obično povezujemo s agrumima, ali jagode su jednako dobar izvor – osam manjih jagoda sadrži više vitamina C od jedne narandže. Jagode takođe snižavaju loš (LDL) holesterol i pridonose zdravlju srca. Sezona im ne traje dugo, ali osim svežih, mogu se kupiti i smrznute jagode, iako bi trebalo pripaziti da u njima nema dodatog šećera.
Crvena paprika
Crvene paprike su takođe prava bomba vitamina C. Ali, ne sadrže samo vitamin C već i vitamin A koji je takođe izuzetno važan za zdravlje kostiju, zuba i kože. Ljute papričice sadrže kapsaicin, koji im daje ljutinu, ali i smanjuje upale, ublažava simptome artritisa i olakšava glavobolje.
Trešnje
Trešnje svoju privlačnu boju duguju antocijaninu, snažnom antioksidansu koji ima blagotvorni učinak na krvotok. Osim antocijanina, trešnje sadrže melatonin koji pomaže protiv nesanice. Dovoljno je pojesti oko sedam trešanja dnevno da bismo bolje spavali. Koža trešanja sadrži mnogo vlakana koja pomažu u probavi i smanjuju rizik od raka debelog creva. Sezona trešanja nije dugačka, ali sušene trešnje su dostupne cele godine i odličan su dodatak ovsenim pahuljicama.
Paradajz
Svako leto je obeleženo paradajzom koje osim privlačne jarkocrvene boje krije brojne vitamine i minerale važne za zdravlje organizma. Najpoznatiji je likopen, snažan antioksidans koji je koristan u borbi protiv raka dojke i u očuvanja zdravlja srca. Učinak likopena se pojačava kuvanjem, tako da osim sirovog paradajza treba konzumirati i kuvana jela koja sadrže paradajz ili sos od paradajza. Osim likopena, paradajz sadrže dosta kalija, koji pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska. Sadrže i vitamin B6 koji je neophodan za zdravu kosu, oči i jetru, a pomaže i zdravlju nervnog sistema.
Lubenica
Sočne lubenice su poput paradajza izvrstan izvor likopena. Smanjuju rizik od makularne degeneracije koja je vodeći uzrok slepila u razvijenim zemljama. Pomažu u očuvanju zdravlja vena i smanjuju rizik od moždanog udara. Lubenice sadrže vrlo malo kalorija, ali mnogo kalijuma i magnezijuma ali su i savršeno osveženje u vrućim letnjim danima.
srijeda, 18. travnja 2018.
šljive - mršanje
DOMAĆI KOKTEL ZA MRŠAVLJENJE! Promenite doručak i rezultati će vas oduševiti!
Ovo doba godine, smena godišnjih doba idealno je vreme za detoks. I to onaj ciljani, kada ćete se osloboditi toksina, poboljšati rad creva, a nestaće i naslage sa stomaka
Za efikasan detoks preporučujemo domaći koktel od šljiva i kefira.
Njega je potrebno da doručkujete mesec dana, a uz minimalno regulisanu ishranu smršaćete pet kilograma za mesec dana.
Potrebno je:
8 suvih šljiva
4 kašike ovsenih pahuljica
2 kašike cimeta
3 kašike mlevenih semenki lana
3 kašičice kakao praha
300-350 ml kefira
Priprema:
Suve šljive potopite u 100 ml proključale vode. Potom ih ostavite da odstoje, sitno ih iseckajte, zatim dodajte ovsene pahuljice, samlevene semenke lana, cimete i kakao.
Dobro promešajte, pa dodajte kefir.
Sjedinite masu tako da bude kompaktna, sipajte je u staklenu teglu i ostavite u frižifer da odstoji preko noći.
Recept od sirovih šljiva
Potrebni sastojci:
litar vode
100 gr šljiva
Priprema:
Uzmite jednu hermetičku posudu i u nju stavite šljive, pa preko sipajte i vodu, posudu zatvorite, pa ostavite da odstoji oko sedam dana na hladnom, odnosno u frižideru.
Posle tog perioda uzmite gazu i smesu procedite, te nakon toga lek možete početi konzumirati.
Svako jutro na prazan stomak, odnosno pre doručka trebate da popijete po čašu leka.
Rezultat je zagarantovan i uskoro će biti vidljiv!
Ovo doba godine, smena godišnjih doba idealno je vreme za detoks. I to onaj ciljani, kada ćete se osloboditi toksina, poboljšati rad creva, a nestaće i naslage sa stomaka
Za efikasan detoks preporučujemo domaći koktel od šljiva i kefira.
Njega je potrebno da doručkujete mesec dana, a uz minimalno regulisanu ishranu smršaćete pet kilograma za mesec dana.
Potrebno je:
8 suvih šljiva
4 kašike ovsenih pahuljica
2 kašike cimeta
3 kašike mlevenih semenki lana
3 kašičice kakao praha
300-350 ml kefira
Priprema:
Suve šljive potopite u 100 ml proključale vode. Potom ih ostavite da odstoje, sitno ih iseckajte, zatim dodajte ovsene pahuljice, samlevene semenke lana, cimete i kakao.
Dobro promešajte, pa dodajte kefir.
Sjedinite masu tako da bude kompaktna, sipajte je u staklenu teglu i ostavite u frižifer da odstoji preko noći.
Recept od sirovih šljiva
Potrebni sastojci:
litar vode
100 gr šljiva
Priprema:
Uzmite jednu hermetičku posudu i u nju stavite šljive, pa preko sipajte i vodu, posudu zatvorite, pa ostavite da odstoji oko sedam dana na hladnom, odnosno u frižideru.
Posle tog perioda uzmite gazu i smesu procedite, te nakon toga lek možete početi konzumirati.
Svako jutro na prazan stomak, odnosno pre doručka trebate da popijete po čašu leka.
Rezultat je zagarantovan i uskoro će biti vidljiv!
utorak, 17. travnja 2018.
džigerica, da ili ne?
U našem narodu je poznato da ljudi koji imaju anemiju, ili malokrvnost, treba da konzumiraju crveno meso i džigericu, zato što su bogate gvožđem. Ali izbor džigerice različitih životinja zavisi da li će unos ove namirnice biti hranjiv po organizam ili izvor toksina.
Pileća džigerica možda jeste najukusnija, ali je i najveći izvor holestrola, zbog toga štlivero se on inače razgrađuje u jetri. Pored toga je i izrazito je kalorična. Za razliku od nje, teleća džigerica u 100 gr može da zadovolji dnevne potrebe za holesterolom koje neće negativno uticati na nivo holesterola u krvi, za razliku od konzumacije hrane sa visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti. Ona je i manje kalorična i u 100 gr sadrži oko 160 kalorija, 4 gr ugljenih hidrata, 26 gr proteina i 4 grama masti.
Glavna prednost džigerice je da čak i u relativno malim porcijama sadrži velike količine vitamina A, D, C i nekoliko vitamina iz grupe B, uključujući folnu kiselinu, a od minerala, pored gvožđa, bogata je još i cinkom, selenom i bakrom. Ovakva kombinacija vitamina i minerala može povoljno da utiče na digestivni sistem, pravilan rad srca, jačenje imunog sistema.
Mane konzumiranja džigerice, pogotovu u velikoj količini su hipervitaminoza, zbog čega se savetuje IZBEGAVANJE KONZUMIRANJA DŽIGERICE U TRUDNOĆI, jer visok unos vitamina može naškoditi polodu.
Jetra i iznutrice sadrže visok nivo purina, koji seu orhanizmu metaboliše u mokraćnu kiselinu, čije veće količine mogu dovesti do gihta i kamena u bubregu.
Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista
Pileća džigerica možda jeste najukusnija, ali je i najveći izvor holestrola, zbog toga štlivero se on inače razgrađuje u jetri. Pored toga je i izrazito je kalorična. Za razliku od nje, teleća džigerica u 100 gr može da zadovolji dnevne potrebe za holesterolom koje neće negativno uticati na nivo holesterola u krvi, za razliku od konzumacije hrane sa visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti. Ona je i manje kalorična i u 100 gr sadrži oko 160 kalorija, 4 gr ugljenih hidrata, 26 gr proteina i 4 grama masti.
Glavna prednost džigerice je da čak i u relativno malim porcijama sadrži velike količine vitamina A, D, C i nekoliko vitamina iz grupe B, uključujući folnu kiselinu, a od minerala, pored gvožđa, bogata je još i cinkom, selenom i bakrom. Ovakva kombinacija vitamina i minerala može povoljno da utiče na digestivni sistem, pravilan rad srca, jačenje imunog sistema.
Mane konzumiranja džigerice, pogotovu u velikoj količini su hipervitaminoza, zbog čega se savetuje IZBEGAVANJE KONZUMIRANJA DŽIGERICE U TRUDNOĆI, jer visok unos vitamina može naškoditi polodu.
Jetra i iznutrice sadrže visok nivo purina, koji seu orhanizmu metaboliše u mokraćnu kiselinu, čije veće količine mogu dovesti do gihta i kamena u bubregu.
Dr Olga Ličina, doktor medicine i klinički nutricionista
ponedjeljak, 16. travnja 2018.
anemija - meso
Ako ste sve umorniji ili imate učestali nedostatak koncentracije, a na licu primjećujete bljedilo i osjećate glavobolje, postoji mogućnost da imate anemiju.
Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktivnost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probavnog sustava.
Namirnice bogate željezom od neposredne su važnosti za naše zdravlje, stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehrambeni izvor željeza. Takva prehrana osigurati će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spriječiti anemija.
Namirnice bogate željezom
Važno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voća i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak).
Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se:
crveno meso
iznutrice
jaja
lisnato povrće
mahunarke
riba i školjke
Stručnjaci dnevno preporučuju unos 2 do 3 namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki.
crveno-meso-anemija-jetra
Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso
Željezo u crvenom mesu nalazi se u obliku koji je iskoristiviji nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost.
Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12.
Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je također i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.
crveno-meso-anemija-filet
Kako nastaje anemija?
Željezo je mineral koji je široko zastupljen u prehrambenim namirnicama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom.
Kao komponenta hemoglobina u eritrocitima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti.
Apsorpcija željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehrambeni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.
Konzumacija crvenog mesa 2 do 3 puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedostatak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije.
Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktivnost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probavnog sustava.
Namirnice bogate željezom od neposredne su važnosti za naše zdravlje, stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehrambeni izvor željeza. Takva prehrana osigurati će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spriječiti anemija.
Namirnice bogate željezom
Važno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voća i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak).
Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se:
crveno meso
iznutrice
jaja
lisnato povrće
mahunarke
riba i školjke
Stručnjaci dnevno preporučuju unos 2 do 3 namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki.
crveno-meso-anemija-jetra
Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso
Željezo u crvenom mesu nalazi se u obliku koji je iskoristiviji nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost.
Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12.
Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je također i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.
crveno-meso-anemija-filet
Kako nastaje anemija?
Željezo je mineral koji je široko zastupljen u prehrambenim namirnicama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom.
Kao komponenta hemoglobina u eritrocitima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti.
Apsorpcija željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehrambeni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.
Konzumacija crvenog mesa 2 do 3 puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedostatak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije.
nedjelja, 15. travnja 2018.
crveno meso
Crveno meso u ishrani da ili ne?
DA LI JE CRVENO MESO ZAISTA ŠTETNO?
U poslednje vreme često smo u prilici da čujemo kako crveno meso može uzrokovati razne zdravstvene tegobe poput kancera i srčanih bolesti, te da ga obavezno trebamo izbaciti iz ishrane, ako želimo sačuvati svoje zdravlje. Međutim, neka novija istraživanja ukazuju na potpuno drugačiji scenario – da su jela od mesa zdrava, ukoliko se radi o organskim proizvodima, te se ove namirnice preporučuju u ishrani 2 do 3 puta sedmično. O čemu se zapravo radi, te zašto se već decenijama „lome koplja“ saznajte u nastavku članka.. Koje su zdravstvene koristi crvenog mesa Crveno meso je neophodno našem organizmu, ali to važi samo za ono organskog porekla, koje nije industrijski prerađeno, jer sadrži mnoge korisne sastojke. Ono spada u veoma nutritivnu namirnicu, obiluje vitaminima, mineralima, antioksidansima i mnogim drugim dragocenim sastojcima koji su nam potrebni. Sirova mlevena govedina, na primer, sadrži vitamin B12, gvožde, cink i selen, kao i druge značajne nutrijente, poput kreatina (supstanca koja snabdeva mišićne ćelije energijom) i karnozina (amino-kiselina dipeptid, poznata po blagotvornim antioksidansnim svojstvima), koji se ne mogu pronaći u ostalim vrstama namirnica. Manjak ovih nutrijenata, po mišljenju eksperata, može negativno uticati na različite aspekte zdravlja, uključujući mišićne i moždane funkcije. Upravo zbog toga nam je veoma važno crveno meso u ishrani, ali osim o kvalitetu ove namirnice, treba voditi računa i o njenim količinama – dovoljno je jesti je dva do tri puta nedeljno. Danas u svetu postoji nekoliko „primitivnih“, starosedelačkih grupacija na svetu, karakterističnih po lovačko-sakupljačkom načinu života. Ove plemenske kulture žive odvojeno od savremene civilizacije, poput plemena Masai u Africi, kao i Inuita (Eskima) u hladnim, severnim predelima Kanade, lako im ishrana obiluje sirovim mesom, ne obolevaju od gojaznosti, akni, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta kancera. U situacijama kad su ovakve kulture postepeno usvajale hranu poput šećera, rafinisanih namirnica i ulja – brzo su postajale osetljive na bolesti „modernog čoveka“ što navodi na zaključak da je industrijska obrada namirnica jedan od glavnih uzročnika pojave raznih oboljenja. Crveno meso (ne) uzrokuje kancer U mnogim studijama rađenim u poslednjoj deceniji 20. veka istaknuta je moguća veza između crvenog mesa i kancera. Autori studije objavljene u žurnalu „Cancer Research“u maju 1994. godine – istakli su kako muškarci koji jedu govedinu, svinjetinu, jagnjetinu ili neko drugo crveno meso, imaju blago povećan rizik od obolevanja. Ali ovim informacijama nedostaje konkertan opis samih namirnica – jesu li bile sirove, kako su pripremane i prerađivane. Takođe, treba imati na umu da se životinje mahom hrane raznim koncentratima, uz masovnu upotrebu antibiotika, te da smo retko u prilici da u svakodnevnoj ishrani konzumiramo zdrave organske proizvode. Kakav je uticaj crvenog mesa na kardiovaskularne tegobe Na koje sve načine crveno meso utiče na zdravlje čoveka, proučavano je u mnogim studijama, a neke od njih govore u prilog tome da je ono štetno i da može uzrokovati kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i preranu smrt. Nasuprot tome, u jednom pregledu 20 sprovedenih studija o tome, objavljenom u žurnalu „Circulation“ juna 2010. godine, autori su zaključili da, zapravo, samo konzumiranje prerađenih mesnih proizvoda može biti uzrok ranije pomenutih tegoba. Priprema mesa je najvažnija Način pripreme mesa utiče u velikoj meri utiče na njegove zdravstvene pogodnosti. Naime, ukoliko je izloženo visokim temperaturama, crveno meso može u sebi formirati štetne, kancerogene komponente. U studiji objavljenoj u žurnalu „Cancer Science“ u aprilu 2004. godine – istaknuto je kako su istraživanja dovela do otkrića serije mutagenih i kancerogenih heterocikličnih amina, koji se formiraju pri termičkoj obradi mesnih namirnica na visokoj temperaturi. Saznajte više o antikancerogenim namirnicama. Da bi se pojava ovih kancerogenih i mutagenih faktora izbegla, stručnjaci preporučuju da se jela od mesa pripremaju na umerenim temperaturama, kao i da se određeni proizvodi konzumiraju čak i u sirovom stanju. Ukoliko ne možete izbeći ovakav način pripreme, povedite računa o tome da vam meso ne zagori, a ugljenisane delove s njega obavezno odstranite pre jela. Stoga, ukoliko se pridržavate ovih uputstava – pripremate ovu namirnicu kako treba, svakako uvrstite kvalitetno crveno meso u vaše jelovnike. Nadokadićete sve važne nutrijente, ali vodite računa i o kombinovanju namirnica. Nemojte preterivati, servirajte ga dva puta sedmično i potrudite se da ga nabavljate na proverenom mestu.
Preuzeto sa: Crveno meso u ishrani da ili ne | Dijeta Mesečeve Mene
DA LI JE CRVENO MESO ZAISTA ŠTETNO?
U poslednje vreme često smo u prilici da čujemo kako crveno meso može uzrokovati razne zdravstvene tegobe poput kancera i srčanih bolesti, te da ga obavezno trebamo izbaciti iz ishrane, ako želimo sačuvati svoje zdravlje. Međutim, neka novija istraživanja ukazuju na potpuno drugačiji scenario – da su jela od mesa zdrava, ukoliko se radi o organskim proizvodima, te se ove namirnice preporučuju u ishrani 2 do 3 puta sedmično. O čemu se zapravo radi, te zašto se već decenijama „lome koplja“ saznajte u nastavku članka.. Koje su zdravstvene koristi crvenog mesa Crveno meso je neophodno našem organizmu, ali to važi samo za ono organskog porekla, koje nije industrijski prerađeno, jer sadrži mnoge korisne sastojke. Ono spada u veoma nutritivnu namirnicu, obiluje vitaminima, mineralima, antioksidansima i mnogim drugim dragocenim sastojcima koji su nam potrebni. Sirova mlevena govedina, na primer, sadrži vitamin B12, gvožde, cink i selen, kao i druge značajne nutrijente, poput kreatina (supstanca koja snabdeva mišićne ćelije energijom) i karnozina (amino-kiselina dipeptid, poznata po blagotvornim antioksidansnim svojstvima), koji se ne mogu pronaći u ostalim vrstama namirnica. Manjak ovih nutrijenata, po mišljenju eksperata, može negativno uticati na različite aspekte zdravlja, uključujući mišićne i moždane funkcije. Upravo zbog toga nam je veoma važno crveno meso u ishrani, ali osim o kvalitetu ove namirnice, treba voditi računa i o njenim količinama – dovoljno je jesti je dva do tri puta nedeljno. Danas u svetu postoji nekoliko „primitivnih“, starosedelačkih grupacija na svetu, karakterističnih po lovačko-sakupljačkom načinu života. Ove plemenske kulture žive odvojeno od savremene civilizacije, poput plemena Masai u Africi, kao i Inuita (Eskima) u hladnim, severnim predelima Kanade, lako im ishrana obiluje sirovim mesom, ne obolevaju od gojaznosti, akni, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta kancera. U situacijama kad su ovakve kulture postepeno usvajale hranu poput šećera, rafinisanih namirnica i ulja – brzo su postajale osetljive na bolesti „modernog čoveka“ što navodi na zaključak da je industrijska obrada namirnica jedan od glavnih uzročnika pojave raznih oboljenja. Crveno meso (ne) uzrokuje kancer U mnogim studijama rađenim u poslednjoj deceniji 20. veka istaknuta je moguća veza između crvenog mesa i kancera. Autori studije objavljene u žurnalu „Cancer Research“u maju 1994. godine – istakli su kako muškarci koji jedu govedinu, svinjetinu, jagnjetinu ili neko drugo crveno meso, imaju blago povećan rizik od obolevanja. Ali ovim informacijama nedostaje konkertan opis samih namirnica – jesu li bile sirove, kako su pripremane i prerađivane. Takođe, treba imati na umu da se životinje mahom hrane raznim koncentratima, uz masovnu upotrebu antibiotika, te da smo retko u prilici da u svakodnevnoj ishrani konzumiramo zdrave organske proizvode. Kakav je uticaj crvenog mesa na kardiovaskularne tegobe Na koje sve načine crveno meso utiče na zdravlje čoveka, proučavano je u mnogim studijama, a neke od njih govore u prilog tome da je ono štetno i da može uzrokovati kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i preranu smrt. Nasuprot tome, u jednom pregledu 20 sprovedenih studija o tome, objavljenom u žurnalu „Circulation“ juna 2010. godine, autori su zaključili da, zapravo, samo konzumiranje prerađenih mesnih proizvoda može biti uzrok ranije pomenutih tegoba. Priprema mesa je najvažnija Način pripreme mesa utiče u velikoj meri utiče na njegove zdravstvene pogodnosti. Naime, ukoliko je izloženo visokim temperaturama, crveno meso može u sebi formirati štetne, kancerogene komponente. U studiji objavljenoj u žurnalu „Cancer Science“ u aprilu 2004. godine – istaknuto je kako su istraživanja dovela do otkrića serije mutagenih i kancerogenih heterocikličnih amina, koji se formiraju pri termičkoj obradi mesnih namirnica na visokoj temperaturi. Saznajte više o antikancerogenim namirnicama. Da bi se pojava ovih kancerogenih i mutagenih faktora izbegla, stručnjaci preporučuju da se jela od mesa pripremaju na umerenim temperaturama, kao i da se određeni proizvodi konzumiraju čak i u sirovom stanju. Ukoliko ne možete izbeći ovakav način pripreme, povedite računa o tome da vam meso ne zagori, a ugljenisane delove s njega obavezno odstranite pre jela. Stoga, ukoliko se pridržavate ovih uputstava – pripremate ovu namirnicu kako treba, svakako uvrstite kvalitetno crveno meso u vaše jelovnike. Nadokadićete sve važne nutrijente, ali vodite računa i o kombinovanju namirnica. Nemojte preterivati, servirajte ga dva puta sedmično i potrudite se da ga nabavljate na proverenom mestu.
Preuzeto sa: Crveno meso u ishrani da ili ne | Dijeta Mesečeve Mene
ponedjeljak, 2. travnja 2018.
zdravica
Nazdravimo svim Neprilagođenima – Oni ljudski rod guraju naprijed
Nazdravimo svim luđacima. Svima neprilagođenima.
Pobunjenicima. Nezgodnima. Svim onima koji misle svojom glavom.
Oni nisu oduševljeni pravilima. Oni ne poštuju “status quo”.
Možete ih slaviti, svađati se s njima, citirati ih, ne vjerovati im, obožavati ih ili ih ponižavati.
Ali vjerojatno jedino što ne možete je ignorirati ih.
Jer oni mijenjaju svijet.
Oni maštaju. Oni liječe. Oni istražuju.
Oni stvaraju. Oni nadahnjuju.
Oni ljudski rod guraju naprijed.
Možda moraju imati crtu ludosti. Jer kako bi drugačije na praznom platnu vidjeli umjetnost, ili u tišini čuli još nenapisanu pjesmu?
I dok ih neki doživljavaju kao luđake, mi u njima vidimo genije.
Jer ljudi koji su dovoljno ludi da misle kako mogu promijeniti svijet – zapravo su upravo oni koji to i čine.
Mislite drugačije – Mislite svojom glavom!
Jack Kerouac
Nazdravimo svim luđacima. Svima neprilagođenima.
Pobunjenicima. Nezgodnima. Svim onima koji misle svojom glavom.
Oni nisu oduševljeni pravilima. Oni ne poštuju “status quo”.
Možete ih slaviti, svađati se s njima, citirati ih, ne vjerovati im, obožavati ih ili ih ponižavati.
Ali vjerojatno jedino što ne možete je ignorirati ih.
Jer oni mijenjaju svijet.
Oni maštaju. Oni liječe. Oni istražuju.
Oni stvaraju. Oni nadahnjuju.
Oni ljudski rod guraju naprijed.
Možda moraju imati crtu ludosti. Jer kako bi drugačije na praznom platnu vidjeli umjetnost, ili u tišini čuli još nenapisanu pjesmu?
I dok ih neki doživljavaju kao luđake, mi u njima vidimo genije.
Jer ljudi koji su dovoljno ludi da misle kako mogu promijeniti svijet – zapravo su upravo oni koji to i čine.
Mislite drugačije – Mislite svojom glavom!
Jack Kerouac
Pretplati se na:
Postovi (Atom)






