Uobičajeno je osjećati se anksiozno u stresnim situacijama i tada je korisna da se organizam aktivira i bolje odgovori na ugrozu.
Međutim kad je patološka onda je prekomjerna, intenzivna, neugodna, javlja se izvan opasnosti ili traje dugo nakon opasnosti, a javlja se kao jaka reakcija na iracionalnu opasnost i kao posljedica iskrivljene precepcije stvarnosti.
Tada postaje poremaćaj koji značajno ograničava osobu u svakodnevnom funkcioniranju privatnom ili profesionalnom, a očituje se kao osjećaj opće napetosti, zabinutosti, velikog stresa, panike ili straha. Može imati genetsku podlogu a može je potaknuti i neka trauma.
ANKSIOZNI POREMEĆAJI MOGU SE OČITOVATI KAO:
Napadi panike- epizode kratkotrajnog intenzivnog straha i osjećaja kao da će umrijeti praćeni različitim fizičkim manifestacijama.
Agorafobija-iracionalan strah od mjesta ili situacija iz kojih bi bijeg bio otežan – npr masovna okupljanja
Opsesivno kompulzivni poremećaj- stanje neželjenih misli i djela koje se čini teško ili nemoguće zaustaviti, ideja da će biti siguran ako se neki ritual ponovi više puta.
Posttraumatski stresni poremećaj - snažne, tjeskobne i uznemirujuće reakcije na traumatski događaj iz prošlosti. Sjećanja i noćne more mogu se činiti vrlo stvarnima i izazvati cijeli niz nekontroliranih reakcija.
Generalizirani anksiozni poremećaj- brinu o mnogim stvarima, često i u velikoj mjeri.
Anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnim tvarima
Simptomi i manifestacija
Simptomi anksioznosti mogu biti psihički npr. strah i povlačenje u sebe, napetost i uznemirenost, razdražljivost, gubitak koncentracije, vrlo često preplašenost, pojačana osjetljivost na fizičke senzacije , poremećaj spavanja.
Fizičke manifestacije anksioznih poremećaja mogu biti; znojenje, ubrzani rad srca, drhtanje, bol u prsima, zadihanost, suha usta, otežano gutanje, proljev, učestano mokrenje, gubitak libida, vrtoglavica, malaksalost, pojačana mišićna napetost koja dovodi do lokalizirane boli, ukočenosti i tremora.
Kada su tjelesni simptomi jako izraženi to su obično i jedini simptomi o kojima pacijent govori, pa se često takav bolesnik upućuje na niz pretraga i često prođe mnogo specijalista prije nego se otkrije pravi razlog smetnji. Međutim treba znati da anksioznost koja dugo traje povećava rizik za nastanak tjelesnih bolesti, pa se liječenje ne smije zanemariti.
Zato je velika vjerojatnost da osoba boluje od anksioznog poremećaja ako stalno osjeća tjeskobu, napetost, nervozu, strepi oko budućnosti, stalno je u negativnim mislima a pri tom ima tjelesne simptome ubraznog rada srca, nedostatka zraka, umora, glavobolje, pritiska u glavi i prsima, gastričnih tegoba.
Tada treba potražiti pomoć ali ne kroz inzistiranje na bespotrebnim pretragama i pregledima, već psihioterapijsku pomoć koja u našem društvu još uvijek izaziva veliki otpor, a od značajne pomoći mogu biti i neki lijekovi koji će pripomoći lakšem prevladavanju anksioznih poremećaja.
Kako si pomoći?
Povećati fizičku aktivnost u skladu sa svojim mogućnostima,
Smanjiti unos kofeina- jer može izazvati panični napad
Planirati ugodne i opuštajuće aktivnosti, baviti se hobijima, okružiti se i družiti s prijateljima.
Usmjeriti se na pozitivne, a ne negativne misli.
U svakoj lošoj situaciji tražiti dobru stranu, jer ne kaže se badava „Svako zlo za neko dobro“!
