Kada ste poslednji put bili u potpunoj tišini: bez zvuka telefona, bez zvuka televizora u pozadini, bez ikakvih uznemiravajućih faktora? Mnogi od nas su navikli na zvučnu buku u svakodnevnom životu, ali da li je to tako dobro za nas?
Ćutanje je zlato, i nauka to potvrđuje
Naš mozak je iznenađujuće složeno uređen i čak je sposoban da se samoobnavlja. U jednoj od studija sprovedenoj na miševima u 2013., čiji su rezultati objavljeni u časopisu Brain, Structure, and Function, utvrđeno je da tišina ima nevjerovatnu pogodnost.
Imke Kirste i njen istraživački tim su koristili različite slušne stimuluse (muziku, cviljenje miša, bijeli šum i tišinu) kako bi istražili efekat koji oni imaju na mozak.
U početku, Kirste je mislila da će tišina biti korišćena u eksperimentu kao kontrolni faktor. Ali ono što je uspjela da otkrije iznenadilo je sve. Svi iz gore navedenih zvukova imali su samo kratkoročni neurološki efekat na miševe, a efekat od tišine bio je mnogo duži.
Naučnici su otkrili da kada su miševima stvorili uslove tišine dva sata dnevno, u hipokampusu (region mozga povezan s pamćenjem, emocijama i učenjem) počele su da se formiraju nove ćelije.
Kirste je otkrila da "obogaćivanje životne sredine", poput dobavljanja igračaka ili drugih miševa, stimulisalo je razvoj mozga miševa.
Tišina je, međutim, bila tako vještačka i čudna pojava da je u mozgu stvarala više neurona nego svi zvučni izvori. Kirste to objašnjava time da "upozorenje uzrokovano takvom neprirodnom tišinom može stimulirati neurogenezu, kao pripremu za buduće kognitivne poremećaje."
Ćelije koje su se pojavile usled uticaja tišine, očigledno, postaju funkcionalni neuroni. Kao što Kirste napominje: "Utvrdili smo da tišina zaista pomaže novostvorenim ćelijama da se diferenciraju u neurone i integrišu u sistem."
Mentalna terapija u tišini
Ljudski mozak, naravno, značajno se razlikuje od mozga životinja. U divljini, miševi konstantno primenjuju svoja čula, koji ih upozoravaju na sve potencijalne opasnosti, a sluh je jedno od njihovih najvažnijih čula. Ljudi ne moraju da brinu o napadu predatora, ali mi se konstantno prilagođavamo svijetu oko sebe. Stalno provjeravamo naše telefone u nadi da ne propustimo ažuriranje, saopštenje ili virusni video.
Zbog toga je toliko važno da svakodnevno nalazimo vrijeme da budemo u potpunoj tišini, isključeni od svih ometanja. Iako Kirste priznaje da su rezultati studije preliminarni, ipak smatra da ima pravo da izvuče zaključke. Tako, bolesti kao što su demencija ili depresija povezane su sa smanjenjem brzine neurogeneze u hipokampusu. A ako se veza između tišine i neurogeneze može primeniti na ljude, tada neurolozi mogu početi da istražuju tišinu kao jednu od mogućih vidova terapije.
Biti u tišini neko vrijeme tokom dana mnogo je lakše nego što mislite. Trenirajte svoj mozak tišinom.
Meditacija: odličan način za blokiranje uznemiravajućih faktora i sjajna prilika da malo brinete o sebi.
Šetnja u prirodi: pomaže nam da neko vrijeme pobjegnemo iz betonske "džungle" i vratimo se svojim korijenima.
Senzorna deprivacija: njena suština je da treba da se zaštitite od svih svjetlosnih izvora i buke i zamišljate da plovite brodom. To je slično desetominutnoj meditaciji.
Sati isključenja: napravite plan, prema kojem ćete u određeno vrijeme isključiti sve elektronske uređaje u kući da biste boravili u apsolutnoj tišini.
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
