Prirodno snižavanje temperature
Povišenom tjelesnom temperaturom smatramo onu višu od 37 C. Mjere za snižavanje temperature kod odraslih osoba primjenjujemo u pravilu kada ona prijeđe 38,5. Za temperaturu višu od 40 C hitno posjetite liječnika jer u pravilu ona prati teže bolesti.
Visoka temperatura je način na koji vas tijelo obavještava da nešto nije u redu. Vaša temperatura raste jer se vaše tijelo pokušava boriti protiv napada virusa ili bakterija ili neke druge neugodnosti.
Postoje mnogi razlozi zbog kojih se javlja povišena temperatura, a mnogi su blagi, međutim, visoka temperatura može signalizirati i bolesti koje je potrebno ozbiljnije tretirati.
U konačnici visoka temperatura je uvijek simptom nekog drugog problema, od kojih će neki otići sami od sebe, a neke je potrebno medicinski liječiti. Ipak, visoku temperaturu je uvijek potrebno snižavati jer može biti jako opasna.
Visoka temperatura ima nekoliko popratnih simptoma od kojih su znojenje, glavobolja, gubitak apetita i dehidracija najčešći, a ponekad se uslijed visoke temperature znaju javiti i halucinacije.
Da biste spriječili upale, a time i povišenu temperaturu redovito perite ruke. Svaki put prije jela, nakon korištenja zahoda, te dodirivanja javnih površina operite ruke. To smanjuje mogućnost širenja virusa i bakterija koji mogu dovesti do upala.
Kako sebi pomoći kod visoke temperature i sniziti je na prirodni način
– Ako već imate visoku temperaturu pijte puno vode. Zbog toga što tijelo naporno radi može doći do dehidracije pa je potrebno stalno izvana unositi tekućinu koja će zamijeniti izgubljenu vodu i pomoći hladiti organizam.
– Otuširajte se mlakom vodom. Krenite s vodom 36 stupnjeva i lagano snižavajte temperaturu vode dok ne dođete na jedva podnošljivo mlaku. Nemojte se tuširati hladnom vodom.
– Pijte prirodne sokove. Antioksidanti i vitamini koji se nalaze u voću i povrću mogu jačati imunološki sustav i pomoći tijelu da se bori protiv visoke temperature.
– Hladni oblozi pomažu kod povišene temperature. Nakon što se oblozi zagriju zamijenite ih novim hladnima.
– Juha u koju je dodano dosta začina bosiljka pomaže smanjiti temperaturu.
– Čaj od šafrana je još jedan učinkovit kućni lijek za povišenu temperaturu. Priprema se tako da se pola žličice šafrana stavi u 30 ml kipuće vode. Treba piti oko jedne žlice čaja svaki sat vremena.
– Šalica soka od marelice pomiješana s žlicom meda gasi žeđ i snižava temperaturu. Sok treba piti rashlađen.
– Sok od grejpa vrijedan je lijek protiv vrućice. Treba razrijediti pola čaše soka od svježe iscijeđenog grejpa s istom količinom vode. Naranča također ima pozitivan učinak u liječenju povišene temperature.
– Krumpir oguliti, te narezati na kolutove, te ih držati u rukama ili staviti u čarapu tako da pritišću tabane. Krumpir izvlači temperaturu iz tijela.
– Sok od cikle i jabuke pomažu sniziti temperaturu. Sok od cikle nemojte uzimati ukoliko i povraćate pa ćete morati kod liječnika jer će vam promijeniti boju urina i stolice. Pa će teže biti pronaći uzroke bolesti.
– Nemojte se tuširati hladnom vodom ili stavljati smrzle obloge jer se tijelo s povišenom temperaturom lako nahladi pa biste sebi mogli navući još veće probleme poput raznoraznih upala.
– Nemojte se utopljivati. Mnogi vjeruju da će znojenje pomoći da se na prirodan način snizi temperatura, međutim, pretopila odjeća može samo povećati temperaturu. Ako baš inzistirate na ovoj metodi dajte joj samo jednu šansu. Utoplite se i obvezno pratite temperaturu da primijetiti ako se stanje pođe pogoršavati. Ukoliko ne pomogne kroz sat vremena prestanite je primjenjivati.
Kako se mjeri tjelesna temperatura
Tjelesna temperatura označava sposobnost tijela da generira i da se riješi topline. Tijelo je vrlo sposobno u održavanju temperature u sigurnoj zoni, unatoč upalama i velikim varijacijama u okolišnoj temperaturi.
Kada vam je prevruće krvne žile se šire i iznose visoku temperaturu na površinu. Vjerojatno ćete se početi znojiti, a znoj hladi tijelo. Kada vam je hladno, krvne žile se skupljaju, te se smanjuje cirkulacija krvi u tijelu kako bi tijelo konzerviralo toplinu. Možda ćete početi drhtati, što je prirodna reakcija tijela, jer dodatna aktivnost mišića generira dodatnu toplinu.
Gdje se mjeri tjelesna temperatura?
Tjelesnu temperaturu možete mjeriti na raznim lokacijama na tijelu, u ustima, uhu, pod pazuhom i na čelu.
Kako se mjeri temperatura?
Tjelesna temperatura se mjeri toplomjerom sa živom, obojenim alkoholom ili elektronskim toplomjerom, a izražava u u Fahrenheitovim stupnjevima (°F) ili Celzijevim stupnjevima (°C), ali za našu regiju (Europa) je uobičajeno mjerenje i izražavanje u Celzijima, pa ako čujete samo stupnjeva, vjerojatno se temperatura odnosi na Celzije.
Koja je normalna tjelesna temperatura?
Za većinu ljudi normalnom temperaturom se smatra 37 °C, a tijekom dana može varirati za 0,6 °C. Tjelesna temperatura je vrlo osjetljiva na razinu hormona, također nešto je niža ujutro, a uvečer viša.
Što je povišena tjelesna temperatura ili vrućica?
Kod većine odraslih osoba temperatura mjerena u ustima ili ispod pazuha već od 37,8 °C smatra se povišenom, a temperatura mjerena u uhu iznad 38,3 °C. Kod djece vrućicom se smatra svaka povišena temperatura iznad 37,7 °C. Za okvirni orijentir trebate uzeti 38 °C kao povišenu tjelesnu temperaturu.
Može li visoka temperatura biti opasna?
Visoka temperatura može uzrokovati dehidraciju što rezultira zastojem vitlanih organa.
Mjerenje temperature ispod pazuha
Mjerenje temperature ispod pazuha je najuobičajeniji način mjerenja. Prije mjerenja toplomjer treba stresti tako da se živa ili alkohol skupe u rezervoaru. Cijene digitalnih i toplomjera na živu namijenjenih za mjerenje ispod pazuha se kreću u rasponu (20 do 100 kn). Toplomjer se stavi u podpazušnu jamu koja treba biti suha, jer strujanje znoja hladi toplomjer koji ne smije dodirivati ni odjeću. Mjerenje treba trajati 8 – 10 minuta, a osoba mora biti mirna.
petak, 3. veljače 2017.
utorak, 31. siječnja 2017.
ako ste meteoropata
DA LI STE METEOROPATA I KAKO NA VAS UTIČE PROMENA VREMENA ?
Meteoropata je svakim danom sve više, samo u Evropi se smatra da od ovog problema pati gotovo 30 odsto populacije,po nekim izveštajima taj broj se zadnjih godina povećeo čak na 50 odsto. Šta uzrokuje meteoropatske glavobolje, vrtoglavicu, razdražljivost i nesanicu, kako promena vremena utiče na hronične bolesnike saznajte u nastavku...
KO SU METEOROPATE ?
Setite se kada ste i sami poslednji put za svoje neraspoloženje, nervozu, razdražljivost i druge zdravstvene probleme okrivili upravo promenu vremena.To je ponekad možda bio i samo izgovor,ali da vremenske prilike zaista utiču na ljude, oduvek je poznato. Još je Hipokrat u svojim spisima pisao da u određenim vremenskim situacijama ne uzimamo nož u ruke. Na primorju je zabeležen značajno veći broj zločina ako je duvao jugo i slično. Kada su promene vremena nagle i učestale, jedina olakšavajuća okolnost je ako niste meteoropata, ali tada ste verujte među retkima. Svaka peta osoba koja ima ovaj problem, (a to je kako brojevi kažu jako velik broj ljudi) može imati vrlo nepovoljne simptome koji narušavaju svakodnevicu. Jedan od uzroka za pojavu sve većeg broja ove pojave je i sve češći i duži boravak u zatvorenim, klimatizovanim prostorijama, bez kontakta sa prirodom.U takvim uslovima organizam jednostavno zaboravlja kako da se nosi sa promenama vremena. Meteoropate su puno češće obrazovani ljudi koji svoju svakodnevicu provode sedeći u kancelarijama, za razliku od niže obrazovanih koji svoj dnevni posao rade najčešće na otvorenom.
METEOROPATA SIMPTOMI
U najvećem broju slučajeva simptomi se javljaju dan-dva pre promene vremena i mogu trajati od 24 do 48 sati. Jaka glavobolja,bolovi u zglobovima i bolne kosti, osećaj da telo nije vaše, umor i problem sa nespavanjem – mnogima su ovi simptomi meteoropatije itekako poznati. To najbolje znaju ljudi sa primorja, kada dođe južina, veća je razdražljivost, čak je i broj saobraćajnih nezgoda povećan.Hronični bolesnici ukoliko su i meteoropate su daleko najugroženiji. Promene vremena utiču u velikoj meri i na opšte raspoloženje ljudi – naime oni postaju nervozni, razdražljivi muči ih nesanica i sl. Da ovo nisu puka nagađanja i narodna verovanja o povezanosti vremena sa ljudskim zdravljem, govori nam i činjenica da je stvorena biometeorologija kao zasebna oblast meteorologije. Iznenadna promena raspoloženja se veoma često dovodi u vezu sa bioprognozom. Vreme koje utiče nepovoljno na gotovo sve ljude je neposredno pred dolazak jake fronte, kada značajno pada pritisak, počinje da duva vetar uz prisustvo velike vlage i toplote. To je izuzetno nepovoljna biometeorološka prognoza i meteoropate svakako treba da se pripaze. Kako se menja situacija u atmosferi,menja se i ona u našem mozgu. Uoči prolaska ciklone on pojačano luči ACHT odnosno hormon stresa istovremeno otpušta se manje endrofina, hormona koji deluje kao prirodno sredstvo protiv bola. Zbog toga nam opadaju odbranbene sposobnosti organizma, ali i raspoloženje. Prilikom izrazitih promena vremena povećan je broj srčanih i moždanih udara, jer dolazi do lakšeg stvaranja krvnih ugrušaka, dok su osobe koje imaju problema sa čirom na želucu izložene većem riziku od krvarenja
KOJA JE NAJBOLJA PREVENTIVA KOD METEOROPATA
Za meteoropate najbolja preventiva je boravak u prirodi makar sat -dva dnevno i to po svim vremenskim uslovima. Ljudi koji su prisiljeni raditi u zatvorenom su puno češće ugroženi i razdražljivi. Naš organizam burno reaguje na svaku vrstu stresa, onaj uzrokovan promenom vremena ne možemo izbeći, iako to niko ne osporava ima i onih koji bez obzira na svoje godine, bolesti i probleme, na loše vreme i kišu gledaju sa osmehom na licu. Potrudite se i da sami budete takvi jer je to ubedljivo najbolja preventiva ne samo za dobro raspoloženje, već i za vaše celokupno zdravlje. Biti meteoropata nije toliko tragično, ako umete da se nosite sa tim. Izveštaj biometeorološke prognoze nekad sam po sebi može da bude kontraproduktivan, ljudi je vide na televiziji, pročitaju u novinama, poslušaju na radiju, saznaju loše vesti i na taj način direktno naštete sebi jer se počnu osećati loše, postoji i stara izreka „svako saznanje je bolest“, slaže se sa našom pričom. Tegobe meteoropatije oseća čak 30 odsto ljudi, ali pored očiglednih efekata koje izazivaju drastične promene vremena, postoje i mnogi nevidljivi uticaji na zdravlje koje uzrokuju nagle klimatske promene.
METEOROPATA LEČENJE
Jedan od preduslova kada ste meteoropata je da redovno pratite vremensku prognozu, kako bi ste sebi pomogli, evo i još nekoliko korisnih saveta za vas:
- U slučaju najave promene vremena, pojačavanja vetra, brzog približavanja oblaka i veće vazdužne mase pomoći će vam čajevi za opuštanje nerava i mišića, kao i lekoviti Žen Šen. Ovi prirodni čajevi su najdelotvorniji sa prelaska iz jeseni u zimu…-
- Meteoropata uvek treba da ima pri ruci čaj od kamilice, gloga ili lipe jer će smanjiti nervnu razdražljivost i napetost. Ako pijete neki od ovih čajeva, nakon sedam dana osetićete olakšanje. Fizička aktivnost je prosto neophodna, vežbe istezanja naročito jer će učiniti vaše mišiće i nerve elastičnim i puno otpornijim na promene vremena i klimatske oscilacije koje dolaze..
- Udišite lagano lavandino ulje – po par kapi dnevno, opustiće vas i razbistriti glavu.
- Čaj od valerijane je jedan od najboljih prirodnih napitaka za lečenje nesanice, idealan za meteoropate koji imaju problem sa nespavanjem, obavezno ga koristite..
- U slučaju pojave jake magle i visoke vlažnosti vazduha, naročito stradaju hronični bolesnici pre svega astmatičari. Ukoliko je to i vaš slučaj, nemojte izlaziti, utoplite se i pijte čajeve od anđelike, žen šena jer podstiču bolju cirkulaciju krvi..
- Nemojte se previše utopljavati po hladnom vremenu, usporićete cirkulaciju.Trudite se da temperatura u dnevnom boravku bude oko 20 stepeni ako ste meteoropata. Pored intenzivnih glavobolja, visoka temperatura u sobama može oslabiti vaš imunitet, jer je sluznica daleko podložnija infekcijama na toplom i loše reaguje na veliku temperaturnu razliku (u kući i izvan nje)...
Meteoropata je svakim danom sve više, samo u Evropi se smatra da od ovog problema pati gotovo 30 odsto populacije,po nekim izveštajima taj broj se zadnjih godina povećeo čak na 50 odsto. Šta uzrokuje meteoropatske glavobolje, vrtoglavicu, razdražljivost i nesanicu, kako promena vremena utiče na hronične bolesnike saznajte u nastavku...
KO SU METEOROPATE ?
Setite se kada ste i sami poslednji put za svoje neraspoloženje, nervozu, razdražljivost i druge zdravstvene probleme okrivili upravo promenu vremena.To je ponekad možda bio i samo izgovor,ali da vremenske prilike zaista utiču na ljude, oduvek je poznato. Još je Hipokrat u svojim spisima pisao da u određenim vremenskim situacijama ne uzimamo nož u ruke. Na primorju je zabeležen značajno veći broj zločina ako je duvao jugo i slično. Kada su promene vremena nagle i učestale, jedina olakšavajuća okolnost je ako niste meteoropata, ali tada ste verujte među retkima. Svaka peta osoba koja ima ovaj problem, (a to je kako brojevi kažu jako velik broj ljudi) može imati vrlo nepovoljne simptome koji narušavaju svakodnevicu. Jedan od uzroka za pojavu sve većeg broja ove pojave je i sve češći i duži boravak u zatvorenim, klimatizovanim prostorijama, bez kontakta sa prirodom.U takvim uslovima organizam jednostavno zaboravlja kako da se nosi sa promenama vremena. Meteoropate su puno češće obrazovani ljudi koji svoju svakodnevicu provode sedeći u kancelarijama, za razliku od niže obrazovanih koji svoj dnevni posao rade najčešće na otvorenom.
METEOROPATA SIMPTOMI
U najvećem broju slučajeva simptomi se javljaju dan-dva pre promene vremena i mogu trajati od 24 do 48 sati. Jaka glavobolja,bolovi u zglobovima i bolne kosti, osećaj da telo nije vaše, umor i problem sa nespavanjem – mnogima su ovi simptomi meteoropatije itekako poznati. To najbolje znaju ljudi sa primorja, kada dođe južina, veća je razdražljivost, čak je i broj saobraćajnih nezgoda povećan.Hronični bolesnici ukoliko su i meteoropate su daleko najugroženiji. Promene vremena utiču u velikoj meri i na opšte raspoloženje ljudi – naime oni postaju nervozni, razdražljivi muči ih nesanica i sl. Da ovo nisu puka nagađanja i narodna verovanja o povezanosti vremena sa ljudskim zdravljem, govori nam i činjenica da je stvorena biometeorologija kao zasebna oblast meteorologije. Iznenadna promena raspoloženja se veoma često dovodi u vezu sa bioprognozom. Vreme koje utiče nepovoljno na gotovo sve ljude je neposredno pred dolazak jake fronte, kada značajno pada pritisak, počinje da duva vetar uz prisustvo velike vlage i toplote. To je izuzetno nepovoljna biometeorološka prognoza i meteoropate svakako treba da se pripaze. Kako se menja situacija u atmosferi,menja se i ona u našem mozgu. Uoči prolaska ciklone on pojačano luči ACHT odnosno hormon stresa istovremeno otpušta se manje endrofina, hormona koji deluje kao prirodno sredstvo protiv bola. Zbog toga nam opadaju odbranbene sposobnosti organizma, ali i raspoloženje. Prilikom izrazitih promena vremena povećan je broj srčanih i moždanih udara, jer dolazi do lakšeg stvaranja krvnih ugrušaka, dok su osobe koje imaju problema sa čirom na želucu izložene većem riziku od krvarenja
KOJA JE NAJBOLJA PREVENTIVA KOD METEOROPATA
Za meteoropate najbolja preventiva je boravak u prirodi makar sat -dva dnevno i to po svim vremenskim uslovima. Ljudi koji su prisiljeni raditi u zatvorenom su puno češće ugroženi i razdražljivi. Naš organizam burno reaguje na svaku vrstu stresa, onaj uzrokovan promenom vremena ne možemo izbeći, iako to niko ne osporava ima i onih koji bez obzira na svoje godine, bolesti i probleme, na loše vreme i kišu gledaju sa osmehom na licu. Potrudite se i da sami budete takvi jer je to ubedljivo najbolja preventiva ne samo za dobro raspoloženje, već i za vaše celokupno zdravlje. Biti meteoropata nije toliko tragično, ako umete da se nosite sa tim. Izveštaj biometeorološke prognoze nekad sam po sebi može da bude kontraproduktivan, ljudi je vide na televiziji, pročitaju u novinama, poslušaju na radiju, saznaju loše vesti i na taj način direktno naštete sebi jer se počnu osećati loše, postoji i stara izreka „svako saznanje je bolest“, slaže se sa našom pričom. Tegobe meteoropatije oseća čak 30 odsto ljudi, ali pored očiglednih efekata koje izazivaju drastične promene vremena, postoje i mnogi nevidljivi uticaji na zdravlje koje uzrokuju nagle klimatske promene.
METEOROPATA LEČENJE
Jedan od preduslova kada ste meteoropata je da redovno pratite vremensku prognozu, kako bi ste sebi pomogli, evo i još nekoliko korisnih saveta za vas:
- U slučaju najave promene vremena, pojačavanja vetra, brzog približavanja oblaka i veće vazdužne mase pomoći će vam čajevi za opuštanje nerava i mišića, kao i lekoviti Žen Šen. Ovi prirodni čajevi su najdelotvorniji sa prelaska iz jeseni u zimu…-
- Meteoropata uvek treba da ima pri ruci čaj od kamilice, gloga ili lipe jer će smanjiti nervnu razdražljivost i napetost. Ako pijete neki od ovih čajeva, nakon sedam dana osetićete olakšanje. Fizička aktivnost je prosto neophodna, vežbe istezanja naročito jer će učiniti vaše mišiće i nerve elastičnim i puno otpornijim na promene vremena i klimatske oscilacije koje dolaze..
- Udišite lagano lavandino ulje – po par kapi dnevno, opustiće vas i razbistriti glavu.
- Čaj od valerijane je jedan od najboljih prirodnih napitaka za lečenje nesanice, idealan za meteoropate koji imaju problem sa nespavanjem, obavezno ga koristite..
- U slučaju pojave jake magle i visoke vlažnosti vazduha, naročito stradaju hronični bolesnici pre svega astmatičari. Ukoliko je to i vaš slučaj, nemojte izlaziti, utoplite se i pijte čajeve od anđelike, žen šena jer podstiču bolju cirkulaciju krvi..
- Nemojte se previše utopljavati po hladnom vremenu, usporićete cirkulaciju.Trudite se da temperatura u dnevnom boravku bude oko 20 stepeni ako ste meteoropata. Pored intenzivnih glavobolja, visoka temperatura u sobama može oslabiti vaš imunitet, jer je sluznica daleko podložnija infekcijama na toplom i loše reaguje na veliku temperaturnu razliku (u kući i izvan nje)...
ponedjeljak, 30. siječnja 2017.
zdravo za djecu
Odviknite djecu od nezdrave hrane !
Djeca uglavnom obožavaju grickalice i čokoladu, a groze se povrća. Roditelji zbog toga moraju da pribjegnu posebnom lukavstvu i da svojim mališanima obezbede ishranu koja će im obezbijediti zdravo odrastanje, a nikako da ih ne prepuste brzoj hrani i kalorijama jer to može prouzrokovati izrazito teške zdravstvene posledice po njih.
Primamljivo povrće
Dijete treba da poveže dvije stvari: jedenje povrća sa nekom karakteristikom koju to povrće posjeduje ili obezbjeđuje ogranizmu. Možete da poistovjetite i neki lik iz crtaća sa određenim povrćem, na primer Mornar Popaj i spanać, Duško Dugouško i šargarepa. Za povrće koje se može jesti u svježem stanju dovoljno je da ga dobro operete i ako je potrebno, ogulite. Povrće koje se kuva skuvajte tako da se ne prekuva, jer će djeca da povežu lošu pripremu s tim povrćem. Veoma je bitno da hrana izgleda primamljivo, posebno za probirljivu djecu, pa tako možete da je rasporedite na interesantan način ili možda napravite neku figuricu. Primjećeno je da djeca vole šarenilo boja, pa kombinujte povrće na ovakav način.
Ukusne alternative
Čokolada je najpopularnija poslastica, ali skromna u pogledu nutritivne vrijednosti. Zato ako je već vole, ponudite im crnu čokoladu koja je manje slatka od mliječne i sadrži veći procenat kakaoa, što je čini vrednijom u pogledu minerala.
Gazirana pića su veoma popularna, ali sadrže puno šećera, stoga i kalorija i imaju veliki uticaj na gojaznost kod dece. Gusti sokovi su bolje rješenje, ali samo ako su u potpunosti voćni. Najbolje i najzdravije rješenje je praviti svježe sokiće od svježeg i smrznutog voća u sokovniku. Ako dijete voli vesele mjehuriće, ponudite mu mineralnu vodu ili im voćni sok razrijedite mineralnom vodom.
Tjesteninu od bijelog brašna zamijenite integralnom, koja je bogatija vitaminima i mineralima i lakša za varenje. Kada su grickalice u pitanju, ponudite djetetu brusketi umjesto čipsa. A još bolje rješenje jesu kokice koje ćete sami napraviti jer u njima nema začina koji u sebi sadrže pojačivač ukusa. Pored toga, dobro je uvesti i suvopečeni kikiriki, lješnike i bademe, ali u manjoj količini jer su veoma kalorični. Od slatkih grickalica probajte suvo voće.
Djeca uglavnom obožavaju grickalice i čokoladu, a groze se povrća. Roditelji zbog toga moraju da pribjegnu posebnom lukavstvu i da svojim mališanima obezbede ishranu koja će im obezbijediti zdravo odrastanje, a nikako da ih ne prepuste brzoj hrani i kalorijama jer to može prouzrokovati izrazito teške zdravstvene posledice po njih.
Primamljivo povrće
Dijete treba da poveže dvije stvari: jedenje povrća sa nekom karakteristikom koju to povrće posjeduje ili obezbjeđuje ogranizmu. Možete da poistovjetite i neki lik iz crtaća sa određenim povrćem, na primer Mornar Popaj i spanać, Duško Dugouško i šargarepa. Za povrće koje se može jesti u svježem stanju dovoljno je da ga dobro operete i ako je potrebno, ogulite. Povrće koje se kuva skuvajte tako da se ne prekuva, jer će djeca da povežu lošu pripremu s tim povrćem. Veoma je bitno da hrana izgleda primamljivo, posebno za probirljivu djecu, pa tako možete da je rasporedite na interesantan način ili možda napravite neku figuricu. Primjećeno je da djeca vole šarenilo boja, pa kombinujte povrće na ovakav način.
Ukusne alternative
Čokolada je najpopularnija poslastica, ali skromna u pogledu nutritivne vrijednosti. Zato ako je već vole, ponudite im crnu čokoladu koja je manje slatka od mliječne i sadrži veći procenat kakaoa, što je čini vrednijom u pogledu minerala.
Gazirana pića su veoma popularna, ali sadrže puno šećera, stoga i kalorija i imaju veliki uticaj na gojaznost kod dece. Gusti sokovi su bolje rješenje, ali samo ako su u potpunosti voćni. Najbolje i najzdravije rješenje je praviti svježe sokiće od svježeg i smrznutog voća u sokovniku. Ako dijete voli vesele mjehuriće, ponudite mu mineralnu vodu ili im voćni sok razrijedite mineralnom vodom.
Tjesteninu od bijelog brašna zamijenite integralnom, koja je bogatija vitaminima i mineralima i lakša za varenje. Kada su grickalice u pitanju, ponudite djetetu brusketi umjesto čipsa. A još bolje rješenje jesu kokice koje ćete sami napraviti jer u njima nema začina koji u sebi sadrže pojačivač ukusa. Pored toga, dobro je uvesti i suvopečeni kikiriki, lješnike i bademe, ali u manjoj količini jer su veoma kalorični. Od slatkih grickalica probajte suvo voće.
četvrtak, 26. siječnja 2017.
alternativa nezdravoj hrani
Alternativa nezdravoj hrani
Brza hrana i grickalice prava su napast i zaraza, ali opako sabotiraju definiranje tijela, a o štetnosti po zdravlje da ne govorimo. Predlažemo nekoliko supstituta uz pomoć kojih ćeš lakše izbaciti junk food iz svoje prehrane
Kokice sa štednjaka umjesto iz mikrovalne
Odrekni se tvornički pakiranih kokica i kupi najobičniji (i najjeftiniji) kukuruz kokičar. Uzmi prastari lonac koji nije šteta uništiti, zagrij ga dovoljno (ulje nije ni potrebno), povremeno protresi i - voilà! - filmski maraton može početi.
Slatkiše zamijeni sušenim marelicama ili šljivama
Sušeno voće umjesto bombona
Slatkiši ne nude ništa hranjivo osim nezdravog rafiniranog šećera. U njima nema vlakana, proteina ni vitamina, jedino gomila kalorija. Alternativa su sušene marelice, brusnice ili šljive te čips od jabuke ili banane, voće koje i u ovom obliku ima dovoljno vlakana i minerala u sebi.
Tamna čokolada umjesto čokolade s nižim udjelom kakaa
Budimo realni, mnogo nas je ovisno o čokoladi, ali zašto onda ne bismo uživali u pravoj. Ona koja, na primjer, potječe od ljubičaste krave puna je rafiniranog šećera i zasićenih masti, dok su čokolade s višim udjelom kakaa bogatije prirodnim masnoćama, a siromašnije kalorijama.
Krumpir iz pećnice umjesto pomfrita iz friteze
Za zadovoljavanje svojih potreba za ukusnim krumpirom radije posegni za svježim mladim krumpirom s tržnice nego njegovim smrznutim rođakom nepoznata i sumnjiva porijekla. Pripremljen u kućnoj radinosti s malo maslinova ulja i minimalnom količinom soli daleko je zdraviji i probavljiviji od pomfrita natopljenog užeglim i zagorjelim uljem iz friteze.
Kola? Ne bih, hvala lijepa
Niskokalorični sportski napici umjesto gaziranih sokova
Iako je voda sportsko piće broj jedan, nakon nje dugo, dugo nema konkurencije, a potom slijede laganiji sportski izotonični napici s elektrolitima i što manjom dozom šećera, obično fruktoze te možda nešto guarane ili taurina za podizanje energije. Osim što gazirana, umjetno obojena pića krcata šećerom truju naš organizam, s tolikom dozom šećera nikako ne mogu utažiti žeđ jednog sportaša.
Jogurt s probioticima umjesto sladoleda
Možda ne zvuči privlačno, no odlučiš li čvrsto smanjiti unos šećera u organizam, neka ti ne bude problem zaboraviti na štapiće, kugle i kornete. Ukoliko baš imaš silnu potrebu za slatkim i voćnim okusom, postoje i voćni probiotički jogurti.
Müsli bez dodataka umjesto zašećerenih pahuljica
Žitarice stabiliziraju razinu šećera u krvi, polako se razgrađuju i ravnomjerno opskrbljuju naš organizam hranjivim tvarima koje se pretvaraju u energiju, a njihova vlakna pomažu probavi. Imajući jedan tako kvalitetan proizvod na raspolaganju, zbilja nema smisla dodavati mu rafinirani šećer.
Mineralna voda s limunom umjesto kole
Ovisnicima o koli već se diže kosa na glavi od ovoga prijedloga, no odlučiš li čvrsto dovesti svoje tijelo u red, ne bi smio problem barem u nekoliko ljetnih mjeseci mjehuriće iz smeđega napitka zamijeniti onima koji bućkaju u izvorskoj vodi.
Brza hrana i grickalice prava su napast i zaraza, ali opako sabotiraju definiranje tijela, a o štetnosti po zdravlje da ne govorimo. Predlažemo nekoliko supstituta uz pomoć kojih ćeš lakše izbaciti junk food iz svoje prehrane
Kokice sa štednjaka umjesto iz mikrovalne
Odrekni se tvornički pakiranih kokica i kupi najobičniji (i najjeftiniji) kukuruz kokičar. Uzmi prastari lonac koji nije šteta uništiti, zagrij ga dovoljno (ulje nije ni potrebno), povremeno protresi i - voilà! - filmski maraton može početi.
Slatkiše zamijeni sušenim marelicama ili šljivama
Sušeno voće umjesto bombona
Slatkiši ne nude ništa hranjivo osim nezdravog rafiniranog šećera. U njima nema vlakana, proteina ni vitamina, jedino gomila kalorija. Alternativa su sušene marelice, brusnice ili šljive te čips od jabuke ili banane, voće koje i u ovom obliku ima dovoljno vlakana i minerala u sebi.
Tamna čokolada umjesto čokolade s nižim udjelom kakaa
Budimo realni, mnogo nas je ovisno o čokoladi, ali zašto onda ne bismo uživali u pravoj. Ona koja, na primjer, potječe od ljubičaste krave puna je rafiniranog šećera i zasićenih masti, dok su čokolade s višim udjelom kakaa bogatije prirodnim masnoćama, a siromašnije kalorijama.
Krumpir iz pećnice umjesto pomfrita iz friteze
Za zadovoljavanje svojih potreba za ukusnim krumpirom radije posegni za svježim mladim krumpirom s tržnice nego njegovim smrznutim rođakom nepoznata i sumnjiva porijekla. Pripremljen u kućnoj radinosti s malo maslinova ulja i minimalnom količinom soli daleko je zdraviji i probavljiviji od pomfrita natopljenog užeglim i zagorjelim uljem iz friteze.
Kola? Ne bih, hvala lijepa
Niskokalorični sportski napici umjesto gaziranih sokova
Iako je voda sportsko piće broj jedan, nakon nje dugo, dugo nema konkurencije, a potom slijede laganiji sportski izotonični napici s elektrolitima i što manjom dozom šećera, obično fruktoze te možda nešto guarane ili taurina za podizanje energije. Osim što gazirana, umjetno obojena pića krcata šećerom truju naš organizam, s tolikom dozom šećera nikako ne mogu utažiti žeđ jednog sportaša.
Jogurt s probioticima umjesto sladoleda
Možda ne zvuči privlačno, no odlučiš li čvrsto smanjiti unos šećera u organizam, neka ti ne bude problem zaboraviti na štapiće, kugle i kornete. Ukoliko baš imaš silnu potrebu za slatkim i voćnim okusom, postoje i voćni probiotički jogurti.
Müsli bez dodataka umjesto zašećerenih pahuljica
Žitarice stabiliziraju razinu šećera u krvi, polako se razgrađuju i ravnomjerno opskrbljuju naš organizam hranjivim tvarima koje se pretvaraju u energiju, a njihova vlakna pomažu probavi. Imajući jedan tako kvalitetan proizvod na raspolaganju, zbilja nema smisla dodavati mu rafinirani šećer.
Mineralna voda s limunom umjesto kole
Ovisnicima o koli već se diže kosa na glavi od ovoga prijedloga, no odlučiš li čvrsto dovesti svoje tijelo u red, ne bi smio problem barem u nekoliko ljetnih mjeseci mjehuriće iz smeđega napitka zamijeniti onima koji bućkaju u izvorskoj vodi.
vježba disanja 4-7-8
Kako zaspati za minut?!
Profesor Andrew Weil, jedan je od zagovornika holističke prakse disanja u borbi protiv stresa, tjeskobe i nesanice.
Tehnika 4-7-8 temelji se na indijskoj tehnici disanja pranajami, a sastoji se od tri faze. Prva faza traje četiri, druga sedam, a treća osam sekundi, po čemu je i dobila ime.
Što je duže praktikujete, nakon nekog vremena trebali bi moći zaspati u roku 60 sekundi.
Postupak tehnike disanja 4-7-8:
- Sjednite ili legnite na krevet
- Postavite vrh jezika iznad gornjih zuba
- Zatvorite usta i udišite kroz nos dok u sebi odbrojavate četiri sekunde
- Zadržite dah u trajanju od sedam sekundi
- Polako izdišite kroz usta osam sekundi. Tokom izdisaja proizvedite glasan zvuk kao kad ste zadihani
Tehniku 4-7-8 primjenjujte dva puta dnevno tokom dva mjeseca ili sve do kad ne uspijete zaspati u roku 60 sekundi.
Ako ste početnik i teško vam je 15 sekundi izdržati bez udisanja (7 sekundi zadržavanje daha i 8 sekundi izdisaja), pokušajte skratiti trajanje. Na primjer, započnite s formulom 3-3-6. Važno je da ritam uvijek bude takav da izdah traje dvostruko dulje od udaha jer na taj način varate svoje tijelo da je već smireno i u stanju opuštenosti.
Profesor Andrew Weil, jedan je od zagovornika holističke prakse disanja u borbi protiv stresa, tjeskobe i nesanice.
Tehnika 4-7-8 temelji se na indijskoj tehnici disanja pranajami, a sastoji se od tri faze. Prva faza traje četiri, druga sedam, a treća osam sekundi, po čemu je i dobila ime.
Što je duže praktikujete, nakon nekog vremena trebali bi moći zaspati u roku 60 sekundi.
Postupak tehnike disanja 4-7-8:
- Sjednite ili legnite na krevet
- Postavite vrh jezika iznad gornjih zuba
- Zatvorite usta i udišite kroz nos dok u sebi odbrojavate četiri sekunde
- Zadržite dah u trajanju od sedam sekundi
- Polako izdišite kroz usta osam sekundi. Tokom izdisaja proizvedite glasan zvuk kao kad ste zadihani
Tehniku 4-7-8 primjenjujte dva puta dnevno tokom dva mjeseca ili sve do kad ne uspijete zaspati u roku 60 sekundi.
Ako ste početnik i teško vam je 15 sekundi izdržati bez udisanja (7 sekundi zadržavanje daha i 8 sekundi izdisaja), pokušajte skratiti trajanje. Na primjer, započnite s formulom 3-3-6. Važno je da ritam uvijek bude takav da izdah traje dvostruko dulje od udaha jer na taj način varate svoje tijelo da je već smireno i u stanju opuštenosti.
utorak, 24. siječnja 2017.
proteinski mit
PROTEINSKI MIT
Verovanje da su zivotinjski proteini superiorni u odnosu na biljne proteine datira iz 1914 godine kada su dva naucnika Osborn I Mendel uradili eksperimente na misevima I utvrdili da misevi brze rastu kada jedu zivotinjske proteine. Kasnije je utvrdjeno da je tacno da misevi brze rastu ali I da krace zive I da obolevaju od raka I drugih bolesti. Bez obzira na to, generacije skolske dece I doktora su pogresno informisani da su nam meso, mleko I jaja neophodni kao izvori proteina. Iako je ovaj mit u ishrani odavno opovrgnut, nema nekih pomaka da se informise javnost, da je ono cemu su nas ucili potvrdjeno kao netacno. Posledice pogresne ishrane vidljive su u danasnjoj epidemiji brojnih savremenih bolesti i lako je videti ko tu dobija a ko gubi.
Piramida o ishrani koju ucimo u skolama i koju znamo jos od detinjstva je pogresna. Visoko proteinska ishrana je velika zabluda koja ozbiljno ugrozava nase zdravlje.
Pre svega, mi ljudi nismo dizajnirani da jedemo meso, zato se meso uopste ne vari u nasem stomaku vec raspada sto je uvod u mnoge bolesti. Sto se tice mleka, sve bebe (kod zivotinja i ljudi) piju mleko a kad dobiju zube pocinju da zvacu hranu. Mi smo jedina vrsta koja I posle toga uzima mleko I mlecne proizvode, I to mleko koje je dizajnirano za druge vrste I potpuno neprikladno za ljudsku upotrebu.
Slikovito, kravlje mleko je dizajnirano da od teleta napravi kravu od pola tone sto nije slucaj sa nama jer su nase potrebe za proteinima mnogo manje. Nase telo posle trece godine zivota smanjuje polako produkciju enzima koji vare mleko.
Proteine dobijamo digestijom hrane ali nas organizam takodje reciklira proteine kroz razlaganje izumrlih celija. Oni zatim cirkulisu kroz organizam krvlju I limfom I koriste se po potrebi. Nije potrebno jesti meso, mleko Ili jaja da bismo dobili potrebne proteine. Kako bik ili slon dobijaju proteine? Setite se koliko misica imaju.
Kao sto jake kosti ne zavise od kalcijuma vec od toga koliko se telo krece I opterecuje kosti, tako I jaki misici ne zavise od unosa proteina vec od napora kojima su izlozeni. Misici postaju veci tako sto pri velikim naporima dodje do pucanja misicnih vlakana koji se onda obnavljaju I na taj nacin dodje do njihovog uvecavanja. Velike doze proteina ce prilikom razlaganja osloboditi toksicne kolicine azota u krvi, koji ce se zatim akumulirati u misicima I izazivati hronican umor. Potrebno je ojacati misice I poboljsati njihov tonus ali ne I preterivati. Kod dece u rastu i kod povecanih umnih napora moze se povecati dnevna doza proteina za 10-15gr dnevno. Zeleno lisce, kostunjavo voce, klice i semenke su jako bogate proteinima.
Aminokiseline su gradivni elementi proteina. Delimo ih na esencijalne I neesencijalne. Nije potrebno kombinovati zitarice I pasulje u jednom obroku ili u jednom danu da bi uneli sve esencijalne aminokiseline. U biljkama imamo zastupljene sve aminokiseline I nase telo ima sposobnost da ih akumulira nekoliko dana za buducu upotrebu. Takodje, ima dosta voca I povrca koje sadrze sve aminokiseline, kao sto su: paradajz, banane, urme, orasi, bademi, suncokretove semenke, kupus, brokule, sargarepa I druge. Znaci, treba jesti raznovrsno voce, povrce, kostunjavo voce, semenke I klice koje ce nas snabdeti sa svim esencijalnim i neesencijalnim aminokiselinama kao I svim ostalim hranljivim materijama koje su nam potrebne. Naravno, treba ih jesti sirove jer se kuvanjem aminokiseline ostecuju.
Dr Sladjana Velkov
Verovanje da su zivotinjski proteini superiorni u odnosu na biljne proteine datira iz 1914 godine kada su dva naucnika Osborn I Mendel uradili eksperimente na misevima I utvrdili da misevi brze rastu kada jedu zivotinjske proteine. Kasnije je utvrdjeno da je tacno da misevi brze rastu ali I da krace zive I da obolevaju od raka I drugih bolesti. Bez obzira na to, generacije skolske dece I doktora su pogresno informisani da su nam meso, mleko I jaja neophodni kao izvori proteina. Iako je ovaj mit u ishrani odavno opovrgnut, nema nekih pomaka da se informise javnost, da je ono cemu su nas ucili potvrdjeno kao netacno. Posledice pogresne ishrane vidljive su u danasnjoj epidemiji brojnih savremenih bolesti i lako je videti ko tu dobija a ko gubi.
Piramida o ishrani koju ucimo u skolama i koju znamo jos od detinjstva je pogresna. Visoko proteinska ishrana je velika zabluda koja ozbiljno ugrozava nase zdravlje.
Pre svega, mi ljudi nismo dizajnirani da jedemo meso, zato se meso uopste ne vari u nasem stomaku vec raspada sto je uvod u mnoge bolesti. Sto se tice mleka, sve bebe (kod zivotinja i ljudi) piju mleko a kad dobiju zube pocinju da zvacu hranu. Mi smo jedina vrsta koja I posle toga uzima mleko I mlecne proizvode, I to mleko koje je dizajnirano za druge vrste I potpuno neprikladno za ljudsku upotrebu.
Slikovito, kravlje mleko je dizajnirano da od teleta napravi kravu od pola tone sto nije slucaj sa nama jer su nase potrebe za proteinima mnogo manje. Nase telo posle trece godine zivota smanjuje polako produkciju enzima koji vare mleko.
Proteine dobijamo digestijom hrane ali nas organizam takodje reciklira proteine kroz razlaganje izumrlih celija. Oni zatim cirkulisu kroz organizam krvlju I limfom I koriste se po potrebi. Nije potrebno jesti meso, mleko Ili jaja da bismo dobili potrebne proteine. Kako bik ili slon dobijaju proteine? Setite se koliko misica imaju.
Kao sto jake kosti ne zavise od kalcijuma vec od toga koliko se telo krece I opterecuje kosti, tako I jaki misici ne zavise od unosa proteina vec od napora kojima su izlozeni. Misici postaju veci tako sto pri velikim naporima dodje do pucanja misicnih vlakana koji se onda obnavljaju I na taj nacin dodje do njihovog uvecavanja. Velike doze proteina ce prilikom razlaganja osloboditi toksicne kolicine azota u krvi, koji ce se zatim akumulirati u misicima I izazivati hronican umor. Potrebno je ojacati misice I poboljsati njihov tonus ali ne I preterivati. Kod dece u rastu i kod povecanih umnih napora moze se povecati dnevna doza proteina za 10-15gr dnevno. Zeleno lisce, kostunjavo voce, klice i semenke su jako bogate proteinima.
Aminokiseline su gradivni elementi proteina. Delimo ih na esencijalne I neesencijalne. Nije potrebno kombinovati zitarice I pasulje u jednom obroku ili u jednom danu da bi uneli sve esencijalne aminokiseline. U biljkama imamo zastupljene sve aminokiseline I nase telo ima sposobnost da ih akumulira nekoliko dana za buducu upotrebu. Takodje, ima dosta voca I povrca koje sadrze sve aminokiseline, kao sto su: paradajz, banane, urme, orasi, bademi, suncokretove semenke, kupus, brokule, sargarepa I druge. Znaci, treba jesti raznovrsno voce, povrce, kostunjavo voce, semenke I klice koje ce nas snabdeti sa svim esencijalnim i neesencijalnim aminokiselinama kao I svim ostalim hranljivim materijama koje su nam potrebne. Naravno, treba ih jesti sirove jer se kuvanjem aminokiseline ostecuju.
Dr Sladjana Velkov
ponedjeljak, 23. siječnja 2017.
štetne namirnice
Namirnice koje pogoršavaju narušeno zdravlje
Nastupio je period prehlada i virusnih bolesti, od toplog čaja ili pileće supe osećamo se puno bolje, međutim, postoje određene namirnice koje nisu saveznici u borbi protiv prehlade, već mogu dodatno pojačati simptome.
1. Kupovni voćni sokovi
Isceđeni voćni sokovi prepuni su vitamina i minerala koji su bolesnom telu izuzetno potrebni, međutim, to ne važi i za kupovne sokove. Takvi napici u sebi sadrže velike količine šećera koji se veže za krvne ćelije i ‘krade’ vitamine iz tela i samim tim oslabljuje imunitet.
2. Pržena hrana
Pržena hrana nije zdrava ni kada smo zdravi, a pogotovo je štetna za telo oslabljeno virusom. Ona je prepuna zasićenih masnoća koje su teško probavljive i mogu značajno da poremete probavni sistem organizma koji tokom bolesti ne radi punom snagom.
3. Kafa
Dok traje prehlada trebalo bi da se pojača unos tečnosti. Kafa, odnosno kofein kao glavni sastojak crnog napitka, deluje kao vrlo snažan diuretik što može izazvati dehidraciju već oslabljenog organizma.
4. Kisele namirnice
Kisele namirnice mogu iritirati već bolešću oštećenu sluzokožu, što može dodatno pojačati simptome bolesti. U tu grupu spadaju ukiseljeno povrće, citrusi, posebno pomorandža i paradajz u svim oblicima. Citruse radije iscedite i promešajte s toplim napitkom i medom.
5. Alkohol
Baš poput kafe, alkohol ‘tera’ tečnost iz tela i samim time može da prouzrokuje dehidraciju, a mešanje alkohola i nekih lekova može smanjiti njihovo dejstvo. Iako istraživanja potvrđuju kako čaša vina uz obrok jača imunitet, kada ste bolesni, takvu naviku izbacite i zamenite je čašom prirodnog soka ili čaja.
6. Mlečni proizvodi
Iako mlečni proizvodi sadrže proteine i vitamin D, koji pomaže u jačanju organizma, isto tako pojačavaju izlučivanje prirodne sluzi u organizmu, što može dodatno pojačati kašalj.
Nastupio je period prehlada i virusnih bolesti, od toplog čaja ili pileće supe osećamo se puno bolje, međutim, postoje određene namirnice koje nisu saveznici u borbi protiv prehlade, već mogu dodatno pojačati simptome.
1. Kupovni voćni sokovi
Isceđeni voćni sokovi prepuni su vitamina i minerala koji su bolesnom telu izuzetno potrebni, međutim, to ne važi i za kupovne sokove. Takvi napici u sebi sadrže velike količine šećera koji se veže za krvne ćelije i ‘krade’ vitamine iz tela i samim tim oslabljuje imunitet.
2. Pržena hrana
Pržena hrana nije zdrava ni kada smo zdravi, a pogotovo je štetna za telo oslabljeno virusom. Ona je prepuna zasićenih masnoća koje su teško probavljive i mogu značajno da poremete probavni sistem organizma koji tokom bolesti ne radi punom snagom.
3. Kafa
Dok traje prehlada trebalo bi da se pojača unos tečnosti. Kafa, odnosno kofein kao glavni sastojak crnog napitka, deluje kao vrlo snažan diuretik što može izazvati dehidraciju već oslabljenog organizma.
4. Kisele namirnice
Kisele namirnice mogu iritirati već bolešću oštećenu sluzokožu, što može dodatno pojačati simptome bolesti. U tu grupu spadaju ukiseljeno povrće, citrusi, posebno pomorandža i paradajz u svim oblicima. Citruse radije iscedite i promešajte s toplim napitkom i medom.
5. Alkohol
Baš poput kafe, alkohol ‘tera’ tečnost iz tela i samim time može da prouzrokuje dehidraciju, a mešanje alkohola i nekih lekova može smanjiti njihovo dejstvo. Iako istraživanja potvrđuju kako čaša vina uz obrok jača imunitet, kada ste bolesni, takvu naviku izbacite i zamenite je čašom prirodnog soka ili čaja.
6. Mlečni proizvodi
Iako mlečni proizvodi sadrže proteine i vitamin D, koji pomaže u jačanju organizma, isto tako pojačavaju izlučivanje prirodne sluzi u organizmu, što može dodatno pojačati kašalj.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)






