vlakna

VLAKNA - Hrana koja život znači

U posljednjim decenijama, otkad je ljudska ishrana sve bogatija bijelim hljebom i tjesteninom, hrana koja sadrži vlakna dobiva na dodatnoj vrijednosti jer je upravo ta hrana neophodna za lakšu probavu te smanjivanje nadutosti uzrokovane rafiniranom hranom. Hrana bogata vlaknima održava zdravlje crijeva. Prosječnoj ženi je potrebno oko 25 grama vlakana dnevno, dok se taj iznos kod muškaraca penje na 38 grama.
 

Zato, pogledajmo koje su namirnice najbogatije vlaknima:

1. Mahunarke

Sve vrste grahorica i mahunarki (grah, leća, grašak) prirodno su bogate vlaknima, ali i proteinima, vitaminima i mineralima. Jedna čaša mahunarki sadrži 14-17 grama vlakana.

2. Integralne žitarice

Žitarice poput ječma, zobi, smeđe riže, pšenice i kukuruza nepravedno su zapostavljene u našoj kuhinji. Među njima, jedino zobene pahuljice imaju redovitu primjenu, posebno kod osoba koje vježbaju, pa iz zobi izvlače energiju za trening. Šalica integralnih žitarica sadrži do 24 grama vlakana.

3. Orašasti plodovi

Orašasti plodovi su izvrstan međuobrok, kako zbog zdravih masnoća koje u sebi sadrže, tako i zbog organizmu neophodnih vlakana. Bademi, pistacije, orah i kikiriki odličan su izvor vlakana. Takođe, sjemenke lana i suzama odlično utiču na vašu probavu. U 30g ovih orašastih plodova, ima do 8 grama vlakana.

4. Voće

Bobičasto voće je o izvor vlakana (kao i antioksidansa) pa redovno jedite jagode, maline, kupine i borovnice. Zavisi o vrsti, šalica ovog voća snabdjeće vas s 4-8g vlakana. Osim ovoga, vlakna ćete pronaći i u grožđicama, sušenim šljivama i smokvama, jabukama, kruškama i bananama. Po plodu, dobićete 2-8 grama vlakana.

5. Povrće

Špinat, repa, krompir, slatki krompir, karfiol, crveni kupus, soja i tikva povrće je s visokim sadržajem vlakana. Odlično je za probleme s crijevima, a obogatiće vas s 2-8 grama vlakana.

Imajte na umu, ako jedete namirnice bogate vlaknima, duže ćete se osjećati sitima. Zdravstvene prednosti vlakana su snižavanje nivoa holesterola u krvi, pomoć pri održavanju nivoa šećera u krvi i smanjenje rizika od raka debelog crijeva i dojke. Vlakna takođe omogućuju bolju probavu i mogu spriječiti prejedanje jer utiču na smanjenje želje za hranom. Uz hranu bogatu vlaknima morate unositi dovoljno tekućine jer ona upijaju vodu, bubre u crijevima te time povećavaju volumen stolice, pojačavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju njihovo pražnjenje – dakle sprečavaju zatvor.

hrana i emocije

4 KARAKTERA (hrana i emocije)

Hipokrat je prije oko 2500 godina podijelio ljude na četiri karaktera (melankolik, kolerik, flegmatik i sangvinik), a danas savremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Ovo nam pokazuje koliko se malo ljudi mijenjaju kroz hiljade godina kada su temperamenti i osjećaji u pitanju.

1. U emociji ljutnje naš organizam ima viška noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utičemo na gašenje negativne emocije ljutnje jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja.

2. Za osjećaj tuge hrana može podstaći nastanak serotonina u mozgu, a to su žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i "tugofilne" namirnice koje "tješe" u stanju tuge često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša.

3. Kako su slatkiši i masnoće koncentrisane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama, što bi se reklo "začinski" način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu i odličan ukus jelu. Čokoladu mnogi zovu i prirodnim antidepresivom jer ima u svom sastavu feniletilamin koji ima uticaj na buđenje lijepih osjećaja i euforije. Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od integralnog zrna.

4. U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti vjerovanje je da riba i meso podižu raspoloženje osim što umanjuju tjeskobu. Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti je riba jer ona uz učinak na vraćanje pozitivnih emocija ima i djelovanje na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući moćnim omega 3 masnim kiselinama. Sa mesom oprez!

*Jeste li znali da je sezonska depresija povezana sa žudnjom za ugljikohidratima?!

mladi luk

MLADI LUK

Mladi luk dobar za zdravlje kosti, oči, srca, jača imunitet...

Što više voća i povrća jedete to su i manje šanse od razvijanja nekog od ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Razlog za to je što voće i povrće sadrže mnogobrojne vitalne hranjive materije koje su neophodne za pravilno funkcionisanje cijelog organizma. Mladi luk sadrži širok spektar jedinjenja koja poboljšavaju zdravlje – vitamine, minerale i fitohemikalije. Možete ga jesti svjež ili kao dodatak jelima, a saznajte i zbog čega je on jedna od najzdravijih namirnica.

Zdravlje kosti

Samo jedna stabljika mladog luka sadrži oko 20 mikrograma vitamina K i 1.6 mg vitamina C. Kada su u pitanju potrebe žena za pomenutim vitaminima, stabljika mladog luka sadrži 22% od preporučene dnevne doze vitamina K i 2.1% preporučene dnevne doze vitamina C. Kod muškaraca, to iznosi 16% od preporučene doze vitamina K i skoro 2% vitamina C. Oba vitamina od ključnog su značaja za rast, razvoj i održavanje jačine i zdravlja kostiju. Ako vaša ishrana ne sadrži dovoljne količine ovih vitamina, povećava se vjerovatnoća od razvoja osteoporoze i većeg procenta lomljivosti kostiju, piše Mini magazin.

Zdravlje oči

Tijelu je neophodan vitamin A za proizvodnju rodopsina, proteina u očima koji omogućava receptorima mrežnjače da upijaju svjetlost. Osobe čija ishrana ne sadrži dovoljne količine vitamina A mogu razviti noćno sljepilo i druge poremećaje vida, uključujući čireve rožnjače. Stabljika mladog luka sadrži 24 mikrograma vitamina A u obliku provitamina A koji se u organizmu pretvara u retinol, aktivni oblik vitamina. Ova količina vitamina A ispunjava 3.4% dnevnih potreba kod žena i 2.6% kod muškaraca.

Zdravlje srca

Vitamini A i C, koji se mogu naći u namirnicama kao što je mladi luk, imaju jaka antioksidantna svojstva. To znači da pomenuti vitamini mogu spriječiti oštećenja ćelijskog tkiva izazvanih djelovanjem slobodnih radikala. Ishrana bogata namirnicama sa visokim nivoom antioksidanata, prije svega voća i povrća, povezuje se sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja. Vitamin C, takođe, može pomoći u snižavanju visokog krvnog pritiska što, zauzvrat, može smanjiti rizik od srčanih oboljenja.

Imunitet

Istraživanja pokazuju da je mladi luk bogat izvor fitohemikalija, posebno jedinjenja flavonoida, kao što su kvercetin i antocijani. Ova konkretna fitohemijska jedinjenja zaravo su prirodne hemikalije koje sadrže biljke, a one mogu poboljšati imunitet. Pored toga, istraživanja pokazuju da flavonoidi mogu, takođe, pomoći u sprečavanju raka eliminisanjem ksantin oksidaze, enzima koji proizvodi slobodne radikale.

magnezijum hlorid - recept

RECEPT

Ovaj recept je za sve koji trpe bol i osjećaju se bolesno.

PRIPREMA MAGNEZIJUM HLORIDA:

Prokuvaš jednu litru vode i ostaviš da se ohladi. U bocu ili drugu staklenu posudu staviš 33 grama magnezijum-hlorida ( kupi u apoteci) i zatim uliješ prokuhanu, ali ohlađenu (1l) vodu. Dobro zatvori i potresi bocu. Na taj način, uvijek održavaj. Nema potrebe da je stavljaš u frižider.

Dnevna doza: veličina male šalice za kavu, a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe.
 

1. Magnezijum-hlorid ponovo uspostavi mineralnu ravnotežu kod artroze, podstičući funkcije organa, kao što su bubrezi da luče «acidum uricum» - (mokraćna kiselina).
2. Regulira rad živaca-mišića i sudjeluje u prijenosu impulsa u živcima.
3. Mag.Hl. je glavni faktor psihofizičke energije i drži ravnotežu u mehanizmu djelovanja i opuštanja mišića, sprečava zamor mišića i njihovo grčenje, jača mišiće, te je preporučljivo za svakog sportaša.
4. Magnezijum-hlorid je potreban za pravilan rad i funkcionisanje srca, ima važnu ulogu u mnogim biološkim procesima.
5. Poboljšava probavu i daje enrgiju, dobar je antidepresiv, i odlično sredstvo protiv stresa.
6. Igra najvažniju ulogu u regulisanju tjelesne temperature.
7. Koristan je za prevenciju visokog holesterola.
8. Reguliše funkciju crijeva.
9. IMA značajnu ulogu u formiranju kostiju
10. Čak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina.
11. To je korisno za probleme iritiranih živaca-mišića kao npr.kod tetanusa, epilepsije, itd..
12. Smanjuje količinu masti u krvi, djeluje protiv arterioskleroze, čisti krv, oživljuje
moždane stanice, daje i održava vitalnost-mladost do duboke starosti.
13. Nakon četrdeset godina organizam čovjeka dobiva sve manje i manje magnezijuma u hrani što je uzrok starosti i bolesti. Stoga, magnezijum treba uzimati u skladu s dobi.
14. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima.
15. Sprečava gripu.
16. Produžuje mladost-vitalnost.
17. Sprečava pretilost.
18. Sprečava rak.
19. Sprečava arteriosklerozu.
20. To je izvrstan laksativ.
21. Reguliše probavu.
22. Smanjuje probleme bronhitisa.
23. Sprečava ozebline.
24. Djeluje protiv zadaha.

STAROSNA DOB-UZIMATI:
Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice
Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu šalicu ujutro
Od 71 i dalje: Jednu kavenu šalicu ujutro i jednu naveče.

Ljudi koji žive u gradu i hrane se siromašno zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo više magnezijuma. Za ljude koji žive na zemlji, doza može biti manja. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezijum, neće riješiti sve probleme svoje bolesti, ali će bolest biti u lakšem obliku, i vitalnost obnovljena.
Uzimanje magnezijuma ne izaziva ovisnost, to nije hemijski proizvod, već je prirodna tvar- bez opasnosti i može se uzimati istodobno s drugim lijekovima.

ljekovito bilje

KADA TREBA SABIRATI LJEKOVITO BILJE?

Ljekovito bilje ima veoma značajnu ulogu u razvitku privrednog i kulturnog života svih naroda svijeta. Ta njegova uloga nije od jučer, ona postoji od najstarijih vremena. Svaki narod, svaka zemlja, svaka epoha bavila se sakupljanjem ljekovitog bilja, imala je svoje ljekovite droge. O tome govore konkretno mnoge činjenice, koje su ostavile dubok pečat u kulturnoj i privrednoj povijesti mnogih zemalja.

Biljka ne sadrži uvijek jednake količine aktivnih tvari, koje je čine ljekovitom, te je zato veoma važno u koje je vrijeme brati. Isto tako, pojedini dijelovi Ijekovitog bilja ne sabiru se u isto vrijeme.

Čitava zeljasta biljka sabire se tek onda kada je zrela za razmnožavanje, tj. kada počinje cvjetati.
To je vrijeme kada ona u svojim nadzemnim dijelovima, posebice u listovima, sadrži najviše aktivnih tvari.
Kod višegodišnjih zeljastih biljaka prilikom branja treba biti oprezan.
Biljku se ne smije čupati iz korijena, nego rezati samo mlađe dijelove, a ostavljati starije prizemne dijelove koji će se ponovo pomladiti.
Takvim branjem stabljike biljka se pomlađuje i štiti od uništenja.

Listovi se beru kao i stabljika, uglavnom u početku cvatnje, što je znak da je potpuno razvijena i da sadrži najviše aktivnih tvari.
Pri kraju cvatnje, pogotovo kad se plod formira i dozrijeva, Ijekovito bilje, redovito, posjeduje najmanji sadržaj aktivnih tvari.
Kad se beru listovi, obratiti pažnju da budu zeleni, razvijeni i bez nametnika.
Listove biljaka što sadrže eterična ulja potrebno je što brže osušiti i pohraniti.
Nakon što se osuše, listovi moraju sadržavati približnu boju koju su imali dok je biljka bila u svježem stanju. Promijeni li se znatnije boja, to je znak da su u biljci nastale promjene u sastavu važnijih tvari i da nije za Ijekovitu upotrebu.

Cvjetovi se beru u vrijeme njihove pune razvijenosti, što znači, prije nego su ocvali.
Kad se cvjetovi trgaju ili režu, valja paziti da peteljka bude što kraća. Isto tako, ne bi bilo dobro kad bi cvjetove trgali bez peteljki. U tom bi slučaju cvjetovi ubrzano gubili aktivne tvari.
Sušiti ih brzo i paziti da na njima ne bude insekata.

Plodovi namijenjeni liječenju beru se neposredno prije sazrijevanja. Mesnatiji plodovi teže se suše pa se zato uglavnom ižlažu većoj toplini u tankim kriškama.

Kora se obično sabire u proljeće jer se tada najlakše guli s drveta. Koru guliti s mlađih grana, ne starijih od dvije do tri godine. Ta je kora manje ispucala i više je glatka, a sadrži više aktivnih tvari.

Podzemni dijelovi dvogodišnjih Ijekovitih biljaka sabiru se koncem prve ili početkom druge godine. Kod višegodišnjih biljaka podzemni dijelovi sabiru se u drugoj godini. Podzemni mesnati dijelovi ljekovitog bilja sakupljaju se u ranu jesen prije kiša. Oni se pažljivo očiste od zemlje i suhih dijelova, usitne na manje dijelove i onda suše, obično na umjetnoj toplini.

Pripravljanje čaja

Mnogi misle da će svaki čaj biti jednako ljekovit, bez obzira na to kako ga pripremili.
Mnoštvo ljudi kuha čaj tako da ljekovitu biljku stavi u hladnu vodu, pa čeka da voda zavrije i kuhaju nekoliko minuta.
Drugi pak biljku stave u vrelu vodu i ostave da kuha nekoliko minuta, zatim odmaknu s vatre i odmah procijede.
Odmah valja reći da su navedeni načini pripremanja čaja, u pravilu, posve pogrešni. U većini slučajeva tako skuhan čaj gotovo je beskoristan, a u nekim slučajevima i može biti i štetan.
U svakom boljem fitoterapijskom priručniku preporučuje se vrijeme sabiranja biljaka, način kuhanja ili pripremanja čajeva i vremensko određenje njihova uzimanja.

Stručnjaci za fitoterapiju savjetuju da se čaj priprema na sljedeći način:
staviti vodu na štednjak i pričekati da proključa, kada voda zavrije, maknuti s vatre i ostaviti poklopljenu – da odstoji 5 minuta.
Temperatura vode tada će biti oko 90°C. Nakon toga u vruću vodu valja staviti potrebne biljke i dobro promiješati.
Ponovno ćemo lončić s čajem poklopiti i držati određeno vrijeme (onoliko koliko se preporučuje u određenom receptu) da odstoji.

Može li čaj biti štetan?

Da bi neka ljekovita biljka bila zaista ljekovita i korisna, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.
Ljekovite biljke valja sabirati u godišnjem dobu kada u njima (odnosno njihovim pojedinim dijelovima) ima najviše ljekovitih tvari.
Ljekovite biljke treba brati na čistim područjima, bez zagađenog tla ili zraka. Biljke ubrane uz frekventne prometnice gotovo redovito imaju na listovima i cvjetovima nataložene štetne tvari (metale, sol i druge kemijske tvari).
Ljekovite biljke koje rastu u blizini područja prskanih pesticidima nije uputno brati i koristiti.
Također nije dobro prekoračiti preporučenu dozu ljekovite biljke na količinu od 2,5 decilitra vode misleći kako će takav "jači" čaj i bolje djelovati.

Dugotrajno stajanje ljekovitih biljaka u "kućnoj ljekarni", duže od 6 mjeseci, a pogotovo godinu dana, čini ih beskorisnima i ne preoporučuje se od njih pripremati čaj.

istina o voću

Voće štiti organizam!

Voće je bogatstvo prirode. Konzumirajući voće, ono naš organizam puni vitaminima, mineralima, antioksidansima, te nam omogućuje da ostanemo zdravi.

Istina o voću:

- Voće sadrži nisku dozu kalorija, masti i izvor su jedinstvenih šećera, vlakana i vitamina koji su neophodni za optimiziranje našeg zdravlja.
- Pruža obilje topljivih vlakana koji pomažu u odbrani od holesterola i masnoća iz tijela
- Sadrže mnogo antioksidansa kao što su poli-flavonoidi, fenolne vitamina C, antocijanidina. Ovi spojevi, kao prvo, pomažu tijelo štititi od oksidativnoga stresa, bolesti i raka, i drugo, pomažu tijelu razviti sposobnost borbe protiv tih bolesti i jačanje imuniteta
- Antocijanini su flavonoidi kategorija poli-fenolnih spojeva koji se nalaze u nekim "plavim" voćima kao što su plavo-crno grožđe, dud, borovnice, kupine. Ovi spojevi imaju moćna anti-oxidant svojstva, uklanjanje slobodnih radikala iz tijela, a time i pružaju zaštitu protiv raka, starenja, infekcija itd. Ovi pigmenti imaju tendenciju da se koncentriraju samo ispod kože.
- Štiti od manjih problema kao što su boranje kože, opadanje kose, gubitak pamćenja do velikih bolesti poput dobi vezane makularna degeneracija mrežnice u očima, Alzheimerova bolest, debelog crijeva, slabe kosti (osteoporoza)

Istraživanja ukazuju na to da neko može jesti sve porcija voća dnevno. Preporučuje se jesti najmanje 2-3 obroka svježeg voća svaki dan.

Pojam jedna porcija voća je oko 250 g očišćenog voća, osim otpisa poput kore, sjemenke i sl.

Uključite sezonske plodove u svakodnevnoj ishrani. Raznolikost voća vrsta, boja, miris i ukus trebaju biti ohrabreni da biste dobili maksimum zdravstvene beneficije. Žuta i narančasta boja plodovi su bogati izvori alfa i beta karotena i Zea-xanthins i kripto-xanthins, dok je plava, crna boja kao što su crne ili borovnice su dobar izvor poli-fenolne Anthocyanin anti-oxidants.

poznati o prirodi

O PRIRODI

Priroda nam se pokazuje poput lavljeg repa,
no ja ne sumnjam da je tu i lav premda nam se on,
zbog svoje veličine, ne može cijeli odjednom pokazati.
Mi ga možemo vidjeti samo iz perspektive buhe koja sjedi na njemu.

Albert Einstein

Priroda nam skriva svoje tajne jer je veličanstvena,
a ne jer je varalica.

Albert Einstein

Čuda se ne događaju u suprotnosti sa prirodom,
već u suprotnosti s onim
što smo navikli smatrati prirodom.

Sv. Augustin

Čovjek pripada prirodi,
a ne priroda čovjeku.

Prirodu nismo naslijedili od naših predaka,
nego smo je posudili od naših unuka.

Više je savršenstva u kaplji vode,
nego u bilo kojem stroju
kojeg je čovjek napravio.

Albert Einstein

Priroda je jedina knjiga
koja na svim listovima nudi mnogo sadržaja.

Goethe

Nema stvari koja bi bila tako vrijedna poučavanja
kao priroda.

Nikola Tesla

Postoji izvrstan učitelj, ako ga razumijemo:
to je priroda.

Kleist

Liječnik liječi,
priroda ozdravljuje.

latinska

Priroda je u najmanjim stvarima najveličanstvenija.

latinska

Zagledaj se duboko, duboko u prirodu,
i tada ćeš sve bolje razumjeti.

Albert Einstein

S vremena na vrijeme dobro promotri
nešto što nije načinila ljudska ruka:
planinu, zvijezdu, vijuganje potoka.
Tako ćeš pronaći mudrost i strpljenje te,
iznad svega,
jamstvo da na ovom svijetu nisi sâm.

Sydney Lorett