recept - pohovane jabuke

Pohovane jabuke odličan su izbor za doručak ili međuobrok koji će biti posebno drag najmlađima. Naime, radi se jednom jako jednostavnom i ukusnom slatkom jelu s cimetom koji možete napraviti s par osnovnih namirnica koje zasigurno imate kod kuće. Najukusnije su kad se serviraju tople, međutim, možete ih jesti i hladne, te se, iako se naizgled ne čini, odlično kombiniraju kao prilog nekim drugim jelima.

Namirnice:
1-2 jabuke

1/2 limuna

100 g brašna

1 žlica šećera

100 ml mlijeka

1 jaje

prstohvat sol

ulje za prženje

šećer za posipanje jabuka

1 žličica cimeta 

Priprema:

1. U zdjelu stavite jaja i mlijeko, pa dobro izmiješajte.

2. Dodajte brašno i prstohvat soli i miješajte dok ne dobijete homogenu smjesu.

3. Pokrijte smjesu i ostavite da odstoji pola sata.

4. Operite i očistite jabuke od kore i sredine sa sjemenkama.

5. Izrežite ih na kolute debljine 0.5 cm otprilike i stavite na pladanj te poškropite sokom od limuna.

6. Na tanjur pomiješajte 5 žlica šećera i cimet.

7. Jabuke dobro osušite kuhinjskim papirom (moraju biti suhe prije nego ih uvaljate u šećer).

8. Uvaljajte jabuke prvo u šećer i cimet, zatim u smjesu od mlijeka, jaja i brašna.

9. Stavite pohati u vrelo ulje dok ne dobije zlatnu boju s obje strane.

10. Stavite na tanjur na koji ste stavili kuhinjski papir da upije višak ulja.

11. Po želji pospite šećerom u prahu.

jabuke

Jabuke – malena riznica zdravlja!

21. oktobra obilježava se Svjetski dan jabuka. Tradiciju obilježavanja Dana jabuka na ovaj datum pokrenula je 1990. godine britanska organizacija Common Ground koja već godinama putem raznih projekata na maštovit način promiče povezanost zajednice s krajolikom koji je okružuje. Dan jabuka osmišljen je kako bi promovirao mnogobrojne sorte jabuka i niz pozitivnih učinaka koje to rajsko voće ima na naš organizam. S vremenom, mnogobrojne svjetske organizacije, škole, univerziteti prihvatile su objeručke tradiciju obilježavanja Dana jabuke. U Hrvatskoj se, doduše, taj dan obilježava 20. listopada, što je još uvijek nejasno kako se došlo do tog datuma.
Jabuka – zanimljive crtice koje možda niste znali

Jabuka, naime, pripada porodici ruža, jednako kao kruške i dunje. Osim što ima jako simboličko značenje, uživa veliku popularnost koja se prenosi i preko starih religijskih knjiga i mitologije. U svijetu postoji nekoliko tisuća sorti jabuka, nastale spontanim ili ciljanim križanjem. Kako biste probali sve vrste s tim da jedete jednu jabuku na dan, trebalo bi vam preko 20 godina.

Danas ih možemo kupiti tijekom cijele godine, no prirodno sazrijevanje ploda kreće se od kolovoza do kraja listopada. Trajanje zdravog ploda je od mjesec dana do četiri mjeseca, ovisno o sorti, zahvaljujući visokim količinama organskih kiselina, te je preporučljivo držati ih u hladnjaku jer će na sobnoj temperaturi jabuke istrunuti čak 10 puta brže! Jabuka je voće zaista posebnog okusa, a u nizu sorti koje postoje, zaista možete pronaći onu koja odgovara baš vašem ukusu. Jabuke, osim što ih možemo jesti svježe za međuobrok, su odlične i za pripremu marmelada, kolača i torti, te mnogih umaka i u kombinaciji sa slanim jelima. Imaju niz pozitivnih učinaka na naš organizam, te kao i većina starih poslovica, tako i ona Jedna jabuka na dan, tjera doktora van  je sasvim utemeljena. Pročitajte koji su to pozitivni učinci redovne konzumacije jabuka na naše zdravlje:

- Udio vode u jabuci je 85%, dok ostatak čine ugljikohidrati i naravno, vitamini i minerali. Jabuke su bogate vitaminima iz B skupine, te vitaminima A,C i E. Odlična je kao međuobrok jer sadrži samo 40-ak kalorija te je prepuna vlakana čime daje osjećaj sitosti.
- Zahvaljujući velikim količinama vitamina te antioksidativnom djelovanju, redovna konzumacija jabuka snižava razine lošeg „LDL” kolesterola, čime doprinosi očuvanju kardiovaskularnog sustava.
- Bogata je vitaminom B1 koji je koristan u slučaju umora i razdražljivost.
- Polagano žvakanje jabuke čisti zube i sprječava nastanak karijesa.
- U slučaju zatvora korisna je konzumacija kuhanih jabuka, posebno za djecu koja često imaju problema s neredovitom probavom, a u slučaju proljeva, bolja je konzumacija svježih jabuka zbog veće količine pektina.
- Znanstvenici tvrde kako je zbog veće količine pektina konzumacija jabuka odlična za detoksikaciju organizma jer eliminira otrovne tvari, pa se posebno preporučuje onima koji žive u većim gradovima gdje je smog preuzeo glavnu ulogu.
- Konzumacija jabuka odlična je i za osobe koje boluju od dijabetesa jer pektin iz jabuke učinkovito smanjuje razinu glukoze u krvi poslije jela.
- Američka središnja organizacija za istraživanje tumora preporučuje prehranu bogatu voćem i povrćem, no posebno ističu jabuke kao odličnog saveznika u sprječavanju nastanka i razvoja tumora. Naime, antioksidansi i fitokemikalije koje se nalaze u jabuci štite stanice od oksidativnog oštećenja koji uzrokuje tumore, potiče odumiranje tumoralnih stanica te sprječavaju, kao što smo naveli, nastanak i brzi razvoj tumora, posebno kada je riječ o crijevima i kolorektalnom tumoru.
- Jabuke srednje veličine, konzumirate li je s korom, što je svakako preporučljivo, sadrži 4 grama vlakana. Dobar dio tih neprobavljivih vlakana je topiv u vodi, što uzrokuje formiranje želatinozne mase u našim crijevima koja zarobi u svojoj unutrašnjosti masti i višak šećera, te otrovne tvari, no i neke za organizam bitne mikronutrijente. To nam svakako govori i o činjenici kako ni sa zdravom hranom ne treba pretjerivati, već je umjerenost uvijek bila ključ dobrog zdravlja i uspjeha.
- Jedite jabuke u vrijeme gripe i prehlade jer osim što jača imunitet zahvaljujući tome što je bogata vitaminima i mineralima, blagotvorno djeluje na probavni sustav koji je bitan za izgradnju odgovarajućeg imuniteta.

Dakle, sretan vam Dan jabuka i uživajte i vi u jabukama...

volite sebe

Ko ne voli sebe, ne može ni drugog

Kažu da ljubav pomera stene i od nemogućeg pravi moguće. Može li onda ljubav učiniti da osoba do koje nam je stalo zavoli sebe? Ili je ta stena preteška za nošenje? Treba li pokušati ili na vreme odustati od uloge spasitelja jer je ona unapred osuđena na propast?

Dok se pitanja bez odgovora nižu, izvesno je jedno - veza sa osobom koja ne voli sebe prepuna je izazova. Jer, partner sa manjkom samopouzdanja neretko traži potvrdu svoje vrednosti, kao i dokaze ljubavi. Teško mu je da prihvati komplimente jer o sebi ne misli u superlativima. Čak i uobičajena komunikacija postaje otežana jer često zauzima odbrambeni stav, pa i onda kad nije napadnut.

* Šta praksa pokazuje - koliko je česta ova pojava?

- Ljubav prema sebi u velikoj meri zavisi od načina na koji su nas tretirali roditelji i druge važne osobe iz našeg detinjstva. U roditeljskom vaspitanju postoje brojne direktne ili implicitne poruke koje uslovljavaju naša prava na postojanje, ljubav i priznanje. "Budi poslušna devojčica" (pa će te tata voleti) ili "Budi jak dečak" (pa će te mama voleti) i sl. Iako nam roditelji šalju ovakve poruke kako bismo naučili da "preživimo", ove strategije za preživljavanje neretko rezultiraju našom uslovnom ljubavlju prema sebi. Posledično, naučimo da se ljubav mora zaslužiti. Odsustvo ljubavi prema sebi može se kretati od uslovne ljubavi ("Ja sam vredan/a ljubavi ako..") pa sve do samoprezira (kada sebe procenjujemo kao nekog ko ne poseduje minimalne ljudske kvalitete). Praksa rada sa ljudima mi je do sada pokazala da većina ljudi gaji neki oblik uslovne ljubavi prema sebi, samo je pitanje da li je neko dovoljno samosvestan da ovo uvidi i bude spreman da radi na sebi.

* Može li naša ljubav "naterati" partnera da zavoli sebe?

- Ljubav drugih kao preduslov zdrave samoljubavi funkcioniše samo dok smo mali. Ako izrastemo u osobu kojoj je potrebna tuđa ljubav i pažnja, da bismo zaključili da smo vredno biće, onda se rukovodeći ovakvim principom samo vrtimo u krug. Drugim rečima, kada smo u vezi u kojoj smo voljeni - osećamo se vredno, a kada nas partner napusti, opet se osećamo bezvredno. Veoma često, prekid veze služi da potvrdimo svoj prvobitni stav - da nismo vredni ljubavi, jer da smo vredni partner nas ne bi napustio. Ukoliko smo u vezi sa osobom koja je ovakovog uverenja, možemo joj pomoći tako što ćemo joj staviti do znanja da je volimo zbog onoga što ona jeste, a ne zbog onoga što veruje da treba da bude da bi bila voljena. Možemo joj pružiti emotivnu podršku i neosuđujuć stav prema njenom problemu, kao i izražavati veru u njene kapacitete da će uspešno razrešiti problem.

* Ljudi se u tim vezama često osećaju iscrpljeno jer im se čini da stalno moraju da dokazuju ljubav nesigurnom partneru. Kako se izboriti sa osećanjem bespomoćnosti?

- Osobe koje su u vezi sa partnerima koji ne vole sebe, često nose rizik od sagorevanja. Do ovoga dolazi zato što partner sa nedostatkom samoljubavi traži znake ljubavi, koji bi trebalo da potvrde njihovu vrednost, u skladu sa njihovim očekivanjima. Ovo može da se odnosi na broj očekivanih poruka i poziva u toku dana, zatim tu su prečesti zahtevi za verbalnom potvrdom ljubavi, ljubomorni ispadi, emocionalne ucene ("Da me voliš, ti bi... Ali pošto nisam vredan ljubavi..."). Isprva se ove stvari tolerišu jer se veruje da će partner, ukoliko mu pružimo ono što očekuje, zavoleti sebe ali kako je nemoguće "sipati" ljubav u nečiji emocionalni rezervoar umesto te osobe, posle nekog vremena uviđamo da se to neće dogoditi. Osećanje bespomoćnosti proizlazi iz iracionalnog uverenja da mi imamo moć da učinimo da neko sebe zbog naše ljubavi zavoli. Pa kad uvidimo da sve što radimo nije dovoljno, onda sledi osećanje bespomoćnosti.

* Da li je istina da čovek mora prvo da voli sebe da bi voleo druge?

- Preduslov kvalitetne i zdrave ljubavne veze jeste da su obe strane samodovoljne i imaju izgrađen integritet, odnosno poznaju sebe i svoje potrebe, kao i šta im prija kod druge osobe. Imaju jasno izgrađene lične granice i ne nastoje da kompenzuju odsustvo samopouzdanja time što će se nekome dopasti. Kako bi neko zavoleo sebe, mora sebe najpre poznavati i prihvatiti. Samoprihvatanje prethodi samoljubavi a ona je kapacitet za sposobnost ljubavi prema drugom. Umesto što neko troši energiju da postane osoba kakva veruje da treba da bude da bi se drugima dopala, mnogo je bolje da istražuje i razvija svoje potencijale za najbolju verziju sebe. U okviru našeg Centra za razvoj veština "Od ljubavi se raste" razvili smo edukativni program "Put ka autentičnom samopouzdanju" na kom pomažemo učesnicima da razviju sopstveni integritet, osveste svoje kvalitete i razviju socijalne veštine koje ih vode ka autentičnom samopouzdanju. Kada nauče da se osećaju dobro u svojoj koži, to se onda konstruktivno odražava i na njihove ljubavne veze.

mačke liječe

Dobre vesti za sve ljubitelje mačaka – vaš ljubimac vas leči, ali bukvalno!

Budući da su se u našim medijima pojavile tvrdnje da mačke uzrokuju mentalne bolesti, rešili smo da stanemo u odbranu naših malih krznenih prijatelja, koji mnogima od nas, nesumnjivo, donose mnogo radosti.

Naime, radi se o parazitu “toxoplasma gondii”, koji bi mogao da bude jedan od okidača mentalnih poremećaja, pa čak i šizofrenije. Međutim, ova teorija je nova i kotroverzna, pa je treba uzeti s rezervom.

Koliko je pomenuti parazit opasan ostaje da se vidi u rezultatima nekih budućih istraživanja, ami ćemo se ovde baviti drugim istraživanjima koja su dokazala da su mačke, definitivno, čuvari našeg zdravlja.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Minesoti, otkrilo je da ljudi koji imaju mačke takođe imaju i manji rizik od srčanog udara. Posle 10 godina istraživanja pokazalo se da vlasnici mačaka imaju 30 odsto manji rizik od infarkta u poređenju s ljudima koji ne drže ove životinje.

Smanjenje rizika od infarkta za 30 odsto nije šala i zaista imamo na čemu da zahvalimo našim ljubimcima. Naime, vlasnici mačaka imaju manji krvni pritisak, manji nivo stresa i manji broj otkucaja srca od onih koji ne drže mačke.

jesenji jelovnik

Prijedlog jesenskog jelovnika:

- Doručak: Zobena kaša s jogurtom i orašastim plodovima, Grožđe, Kava s mlijekom 

- Međuobrok: Jabuka 

- Ručak: Omlet sa cherry rajčicama, svježim kravljim sirom i bosiljkom, Integralni kruh, Kukuruz na salatu 

- Međuobrok: Pečeni kesteni, Tamna čokolada (par kockica) 

- Večera: Sendvič: integralno pecivo, puretina s grilla, svježa paprika, Banana, Toplo mlijeko zaslađeno medom

jesenja hrana

Jesenske namirnice za energiju i snagu

S dolaskom hladnijeg vremena javlja se manjak energije i slabija koncentracija, a učestale su i glavobolje i nesanica. Rješenje ovih tegoba krije se u prehrani koja obiluje sezonskim plodovima, bogatim vitaminima i mineralima - kukuruz i kesteni dobar su izvor energije, jabuke i mahunarke pozitivno utječu na ublažavanje stresa, dok grožđe čuva zdravlje tvog srca

Prehranom prati promjene u prirodi
Dobro je poznato da vrijeme ima velik utjecaj na organizam u cijelosti. Klimatske promjene koje obilježavaju prijelaz iz ljeta u jesen zahtijevaju prilagodbu našeg tijela na promjenjivo i hladnije vrijeme. Svjedoci smo sve većih temperaturnih oscilacija koje predstavljaju šok i za mlad i zdrav organizam, a osobito za stariju populaciju čije je tijelo "tromo" u prilagodbi.

Osim vremenskih promjena jesen sa sobom nosi i brojne poslovne i obiteljske obveze, a time i manjak slobodnog vremena. Sve to može dovesti do manje ili više izražene sezonske melankolije koja se manifestira umorom, glavoboljom, nesanicom, otežanom koncentracijom, promjenjivim raspoloženjem, nedostatkom energije.

Prehrana koja prati promjene u prirodi služi kao kvalitetan temelj uspješne prilagodbe tijela i psihe. Pritom je mudra priroda doskočila problemu jesenskog bluesa na najlogičniji način - sezonskim plodovima koji daju dovoljno topline i energije za sve izazove koje donosi promjena godišnjeg doba.

Vitaminom C protiv umora
Proljetni i jesenski umor možda imaju sasvim drukčije uzroke; proljetni umor je vjerojatno posljedica nedostatka vitamina C u zimskoj prehrani, dok je jesenski umor povezan s klimatskim promjenama, no oba stanja uspješno "sanira" povećani unos vitamina, osobito vitamina C. Ovaj svestrani antioksidans ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava kojeg s predstojećim hladnim danima čekaju važne zadaće.
Prirodan odgovor na povećane potrebe za vitaminom C dolazi u obliku kivija, mandarina, naranača, nara, buća te šarolikih paprika. Tako primjerice, jedan kivi srednje veličine zadovoljava dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminom C.

Jedan od ponajboljih izvora vitamina C je i paprika koja sadrži čak četiri puta više vitamina C nego primjerice naranča. Paprika je ujedno i odličan izvor antioksidansa beta – karotena koje tijelo po potrebi pretvara u vitamin A.

Upravo je jesensko tugaljivo vrijeme moment koji zahtijeva dovoljne količine vitamina A, budući da je ovaj nutrijent važan epitelnim stanicama kože, gastrointestinalnog sustava i pluća koje predstavljaju osnovni štit od utjecaja okoliša.

Energizirajući plodovi
Manjak energije i bezvoljnost su najčešće uzročno – posljedično povezani, a kako bi im doskočili valja odabirati plodove bogate škrobom i vitaminima B skupine. Kao brz izvor energije najbolje je odabrati kukuruz ili kestene, niskomasne predstavnike energizirajućih namirnica.
Prigodno, oba ploda su dobar izvor i vitamina C, a dok je kukuruz vrlo dobar izvor vitamina B1 i B5, kesten se odlikuje sadržajem vitamina B6. Ovi vitamini kao i drugi predstavnici B skupine vitamina imaju važnu ulogu u odlobađanju energije, a ujedno imaju i pozitivan učinak na raspoloženje i ublažavanje stresa.

Na poslovan sastanak ponesi jabuku ili krušku
Jabuke i kruške sadrže prirodni voćni šećer fruktozu i bogatstvo neprobavljivih vlakana te stoga ne uzrokuju snažne oscilacije razine šećera u krvi. To ih čini idealnim jesenskim međuobrocima za osobe izložene pojačanom stresu i psihofizičkim naporima.
Jabuke i kruške, zahvaljujući obilju flavonoida i fenolnih komponenti, posjeduju veliku antioksidativnu moć koja se ne smanjuje stajanjem ovog rajskog voća. Ako ti predstoji težak poslovni sastanak nije loše ideja prije samog početka sabrati misli uz jabuku ili krušku.

Od minerala čiji je adekvatan unos važan u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa valja istaknuti magnezij. Osim što je nužan za pravilan rad srca, magnezij ima važnu ulogu i u "smirivanju" živaca, opuštanju mišića te poticanju metabolizma aktivacijom brojnih enzima.

Unosom mahunarki poput graha, graška ili soje, zatim integralnih žitarica, orašastog voća i čokolade s visokim sadržajem kakaovca organizmu ćete osigurati dovoljno magnezija za hvatanje u koštac sa stresom na poslu.

Grožđem protiv gripe
Osim što je vrijedna sirovina za opojno vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom jesenskih mjeseci. Ističe se sadržajem resveratrola, supstance koja daje boju ovome voću, a zaslužna je i za cijeli niz povoljnih utjecaja na zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.

Istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Infectious Diseases, ukazalo je na pozitivan učinak resveratrola na virus gripe.

Skupina talijanskih znanstvenika, s Instituta za mikrobiologiju iz Rima provela je in vitro i in vivo istraživanja s ovom supstancom u želji da ispitaju utjecaj resvaratrola na replikaciju virusa gripe.

U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da resveratrol snažno blokira replikaciju virusa gripe u kulturama stanica, što su potvrdili i istraživanjima na laboratorijskim životinjama. Osim resveratrola, grožđe je izvrstan izvor vitamina C i mangana što ga čini odličnim jesenskim suputnikom.
Jelovnik za laku noć

Nije rijetkost da jesenski blues prati i nesanica. No, pravilnim odabirom namirnica moguće je doskočiti i ovoj suvremenoj boljci.

Posljedni dnevni obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate primjerice integralni kruh, pecivo, žitarice ili integralne krekere povisit će razinu serotonina, neurotransmitera koji potiče spavanje.

Blago uspavljujući učinak "pojačat" će i namirnice bogate aminokiselinom triptofanom poput puretine, tune, mlijeka, jogurta, banana. Opuštajući magnezij i vitamini B skupine su uvijek dobrodošli za lakši dolazak sna.

Svima je jasno da prije spavanja valja izbjegavati kavu zbog stimulativnog učinka. No, budnim će te održati i čokolada, zreli sirevi, masline, suhomesnati proizvodi te alkohol.

nedostatak energije

Šta je nedostatak energije?

Nedostatak energije je uglavnom stanje bez fizičkih oboljenja, u kome organizam ne može da ispuni svakodnevne obaveze, koje je ranije bez teškoća obavljao.
Nastaje postepeno i dugo traje.
Čovek se vremenom navikne da funkcioniše pod opterećenjem, sa stalnim doživljajem nedostatka energije. Ali to nije zdravo ni prirodno stanje, nego mnogo ljudi ima isti problem, pa čovek vremenom prestane da se obazire.

Zašto nam nedostaje energija?
Glavni uzroci nedostatka enegije: radni zahtevi (obaveze) su preveliki, energija se troši situcijama koje nisu korisne za čoveka (npr. u stresnim situacijama) ili se ne obnavlja (premalo sna i prijatnih dešavanja).
Nedovljan unos vitamina, minerala i još nekih antioksidanasa kroz ishranu. Najčešće se uzroci se prepliću.

Međutim, treda imati u vidu da mnoga hronična oboljenja, a ne samo način života, dovode do nedostatka energija, npr. smanjena funkcija štitne žlezde (hipotireoza) i anemija, neke bolesti srca i krvnih sudova (npr. hronična srčana insuficijencija), neka autoimune bolesti (npr. mijastenija gravis) i maligne bolesti.

Simptomi
Želite da uradite predviđene svakodnevne obaveze, i to vam uspeva, ali sa većim naporom nego što je to bilo ranije.

Faktori rizika

Faktor rizika je stil života:

- Preveliki radni zahtevi (obaveze)
- Stresne situacije
- Nedovoljno sna i prijatnih dešavanja, u kojima se obnavlja energija
- Nepravilna ishrana - nema dovoljno vitamina, minerala i još nekih antioksidanasa

Faktori rizika su neka oboljenja:

- Smanjena funkcija štitne žlezde (hipotireoza)
- Anemija
- Neke bolesti srca i krvnih sudova (npr. hronična srčana insuficijencija)
- Neke autoimune bolesti (npr. mijastenija gravis)
- Maligne bolesti

Kako se izboriti sa problemom?

Pokušajte da odvojite za sebe osam sati sna.

Unosite više vitamina, posebno B grupe, koji se nalaze u pivskom kvascu, mesu (i iznutricama), žitaricama, leguminozama (grašak, pasulj), jezgrastom voću (lešnik, badem), zelenom povrću.
Pivski kvasac je prirodni koncentrat vitamina i minerala.
B vitamini poboljšavaju rad nervnog i mišićnog sistema, i tako vraćaju energiju.

Unosite više minerala, posebno gvožđa, kroz namirnice bogate gvožđem (meso, jaja, leguminoze) uz limunadu ili blagi rastvor jabukovog sirćeta ili viramina C, jer se tako povećava apsorpcija gvožđa. Osobe sa hemoglobinom na donjoj granici normalnih vrednosti imaju manje energije.

Smanjite stres i tako ćete sačuvati energiju. Čajevi valerijane i matičnjaka smiruju.

Smanjite oksidativni stres, unoceći antioksidanse: vitamin C i E, omega 3 masne kiseline i koenzim Q10.

Vitamin C se nalazi u svežem voću i povrću, posebno paprici, limunu, celeru.

Vitamin E se malazi u semenkama bundeve i suncokreta, maslinovom i suncokretovom ulju.

Omega3 masne kiseline, kojih najviše ima u plavoj ribi (srdele), su moćan antioksidans.