Hoćete li reći da ono što jedemo uzrokuje srčane napade?
Ne baš sve. Glavni krivci su svakako prevelika količina masnoća i holesterol. A problem koji u našem tijelu nastaje velikim dijelom zahvaljujući njima jeste sužavanje, otvrdnjivanje i ponekad čak i začepljenje vitalnih arterija koje srce opskrbljuju kiseonikom i hranom. Ovaj proces je poznat kao ateroskleroza.
Ljudi se rađaju s čistim, elastičnim krvnim žilama. One bi u takvom stanju trebale da ostanu čitavog života. Međutim, kod mnogih ljudi arterije se polako začepljuju holesterolom, masnoćama i kalcijumom – a to je mješavina koja postepeno otvrdnjuje i na kraju onemogućuje prijeko potrebno i po život važno proticanje krvi.
Tokom i nakon drugog svjetskog rata većina Evropljana je bila prisiljena da promijeni ishranu koja se prije sastojala od mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Morali su preći na “siromašniju” ishranu krompirom, žitaricama, pasuljem, korjenastim i drugim povrćem. Znate li koja je bila posljedica takve promjene? Dramatično smanjenje bolesti povezanih s aterosklerozom kao što su infarkt srca, moždani udar, šećerna bolest, žučni kamenci, neke vrste raka i artritis. Značajan pad smrtnih slučajeva od ovih bolesti osjećao se čak 20 godina nakon drugog svjetskog rata.
Od tada je u svijetu prikupljeno mnoštvo podataka iz različitih istraživanja sprovedenih na životinjama i ljudima. Rezultati su u suštini isti: ishrana bogata mastima i holesterolom dovodi do povišenog nivoa holesterola u krvi i do kardiovaskularne bolesti. Ishrana siromašna mastima i holesterolom smanjuje nivo holesterola u krvi, a samim tim i procenat srčanih bolesti. Štaviše, takva ishrana pogoduje nestajanju aterosklerotičnih naslaga, tzv. plakova kod osoba koje već imaju razvijenu bolest!
Kako mogu znati da li bolujem od arterosleroze?
Na žalost, ova bolest ne odaje nikakve znake svog postojanja sve dok se krvne žile ozbiljno ne suze ili iznenada začepe otkinutim komadićem plaka. Neke osobe s tako suženim srčanim krvnim žilama mogu prilikom napora osjećati bol u srcu, nazvanu angina pektoris. Za mnoge je, međutim, tek srčani infarkt prvi znak nevolje. Otprilike trećina srčanih napada završava iznenadnom smrću.
Ko je izložen riziku od srčanog napada?
Analiza rizičnih faktora dobar je način određivanja vjerovatnoće oboljevanja od ove srčane bolesti:
– Prema danačnjim shvatanjima najozbiljniji rizični faktor za srčani infarkt jeste povišeni holesterol u krvi. Vjerovatnoća da se kod muškaraca nakon 50. godine, s nivoom holesterola od 7,6 mmol/l, razvije ateroskleroza, deset puta je veća nego kod muškaraca iste dobi kojima je nivo ispod 5,1 mmol/l. Smanjenje nivoa holesterola od 20% u krvi smanjuje rizik od srčanog udara za 50%.
– Pušači u dobi od 60 godina imaju deset puta veće izglede da umru od koronarne bolesti srca od svojih vršnjaka nepušača. Oko 30% smrtnih slučajeva od srčanog infarkta može se direktno povezati s posljedicama pušenja.
– U Americi svaka treća odrasla osoba ima visoki krvni pritisak.
Ovaj rizični faktor utrostručuje mogućnost umiranja od srčane bolesti u poređenju s osobom normalnog krvnog pritiska.
– Kod gojaznih muškaraca pet puta je veća vjerovatnoća da će do 60. godine umrijeti od srčanog infarkta u poređenju s muškarcima normalne težine.
– Ostali klasični rizični faktori jesu šećerna bolest, povišeni trigliceridi u krvi, “sjedelački” način života, stres i povećan nivo homocisteina u krvi. Srećom, svi dosad spomenuti rizični faktori zavise od načina života i ishrane i moguće je na njih uticati i kontrolisati ih.
Faktori koji nisu pod našom kontrolom jesu naslijeđe, starost i pol, ali oni najmanje doprinose razvoju bolesti.
A šta je s lijekovima i hirurškim zahvatima?
Kod osoba sa opasno povišenim nivoom holesterola u krvi koji se ne snižava ni nakon odgovarajućih promjena u ishrani, lijekovi su nezaobilazni. Međutim, lijekovi su skupi. Nadalje, većina njih ima ne baš bezazlene nuspojave. Uzimanje lijekova zahtijeva česte laboratorijske kontrole i ljekarske preglede. Još su razvikaniji hirurški zahvati: operacije premosnica (by-pass), čišćenje naslaga pomoću aparata i proširivanje krvnih žila pomoću balona. Neki rezultati tih zahvata su izvanredni. Ali kako vrijeme prolazi i gomilaju se statistički podaci, sve je jasnije da većina ovih operacija ne produžava život u znatnijoj mjeri niti ga obavezno poboljšava.
Najbolju kratkoročnu pomoć možete čovjeku pružiti pomoću terapije sa lijekovima. Međutim, jedino dugoročno riješenje jeste ozbiljna promjena načina života.
Šta bi onda bilo najbolje učiniti?
Uvijek je bilo kakav “kvar” bolje spriječiti nego liječiti. Ali ako analiza vaših rizičnih faktora i dijagnostički nalazi ukazuju na to da se u vama ateroskleroza već razvila, još uvijek nije kasno učiniti promjene u načinu života. Vi doslovno možete očistiti svoje arterije, smanjiti opasnost umiranja od ateroskleroze i produžiti svoje aktivne, stvaralačke godine. Sami možete značajno promijeniti svoje rizične faktore bez obzira na starost, a pozitivni rezultati su često vidljivi već nakon svega nekoliko sedmica pravilnog načina života i ishrane.
Započnite da se hranite zdravom, domaćom hranom s malo masnoća i holesterola, i puno nerafinisanih složenih ugljenih hidrata i vlakana! Takva ishrana može sniziti nivoe holesterola za 20% do 30% i obrnuti smijer razvoja šećerne bolesti u mnogim slučajevima za manje od četiri sedmice. Kada je kombinujemo sa smanjenim
unosom soli, ovakva ishrana doprinijeće i normalizaciji krvnog pritiska i regulisanju tjelesne težine.
Prihvatite aktivni dnevni program vježbanja.
Kada bismo kao društvo uspjeli spustiti nivoe holesterola ispod 4,6 mmol/l, krvni pritisak ispod 125 mm Hg i kad bismo prestali da pušimo, procjenjuje se da bismo time mogli spriječiti 82% svih srčanih infarkta koji pogađaju osobe mlađe od 65 godina. Ovakve jednostavne promjene u načinu života doprinijele bi poboljšanju zdravlja našeg naroda više nego sve bolnice, hirurški zahvati i ijekovi zajedno.
