Pravilna ishrana je najbolja zdravstvena metoda i način prevencije mnogih oboljenja koju provodi svaki pojedinac, stvarajući temelj optimalnog zdravlja i zdravog načina života te je zbog toga najbolje jesti pametno. Pravilnom ishranom mogu se spriječiti bolesti srca i krvnog pritiska, moždani udari i dijabetes - vodećih oboljenja kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Medicina budućnosti bit će više posvećena promociji zdravlja nego liječenju bolesti. Rano otkrivanje raka, dijabetesa, hipertenzije... sve je to sekundarna prevencija. Uvijek ćemo trebati i lijekove i medicinske intervencije, međutim, prava primarna prevencija jeste čuvanje i poboljšanje zdravlja pravilnom ishranom i umjerenom tjelesnom aktivnošću. Čovjekovo zdravlje, kreativnost, efi kasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primjenjuje. Zdrava ishrana u porodici omogućava mnogo pravilniji fi zički i duhovni razvoj djece i više radosti i ljubavi u međusobnoj komunikaciji i zajedničkom životu. Zdrava ishrana temelji se na uravnoteženom unosu hranljivih materija. Ne postoji loša i dobra hrana, možete da pogriješite samo ako pretjerano unosite određene grupe prehrambenih proizvoda.
Onakvi smo kakvu hranu uzimamo! Još je u stara vremena poznati grčki ljekar Hipokrat rekao: "Tvoja hrana biće tvoj lijek". Savremena medicina je nakon dugogodišnjih istraživanja došla do zaključka da je uzrok čovjekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede. Hranu u tijelo unosimo svakodnevno i o njoj najčešće razmišljamo u smislu cijene, raznolikih načina pripreme ili kako jesti manje kalorične namirnice. No, hrana značajno utiče na naše zdravlje te bi nam svima trebalo biti u interesu saznati što je to zapravo u hrani... Cilj nam je razjasniti šta je to pravilna i zdrava ishrana, koje su sve zablude o dijetama i objasniti šta se dešava u organizmu prilikom uno- šenja prevelike ili premale količine hranjivih materija. Da hrana ne bude uzrok svakodnevnih frustracija, već uživanje, način ishrane treba da se uči i pažljivo planira.
– Problem preuhranjenosti posljedica je hiperinzulinemije zbog neuravnotežene ishrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Riješite li problem hormona, posebno inzulina, poboljšat ćete zdravlje i „bezbolno” izgubiti suvišnu masnu masu bez gladovanja i odricanja. Mršavljenje je zapravo samo poželjna nuspojava pravilne ishrane.
– Elementi pravilne ishrane su omjer kalorija iz ugljikohidrata, proteina i masnoća 40:30:30, promjena u izboru masnoća, dodavanje omega-3 esencijalnih masnih kiselina i umjerena i redovna tjelesna aktivnost. Smije se jesti sve što postoji u prirodi. Nema zabranjene hrane. Bitne su količine.
– Doručkovati najkasnije do jednog sata nakon buđenja. Pet do deset minuta jutarnjih vježbi snage. Nakon pet sati uzeti rani ručak ili jutarnji međuobrok, zatim za dva do tri sata kasniji ručak. Ako ste rano ručali, nakon pet sati uzmite poslijepodnevni međuobrok. Nakon dva sata večerate. Prije spavanja uzmete noćni međuobrok. Ne zaboravite piti vodu – 8 čaša na dan – po jednu prije i uz obroke, kao i po jednu uz međuobroke. Hodajte svaki dan barem pola sata.
– Hrana nije samo izvor kalorija, nego je najmoćniji hormonalni lijek koji se može uzeti na usta. Nije dovoljno brojati kalorije. Nije svejedno iz kojih makronutrijenata kalorije potiču. Kalorije iz proteina stimulišu lučenje glukagona, kalorije iz ugljikohidrata glavni su stimulator lučenja inzulina, dok mononezasi- ćene masnoće ne djeluju na inzulin. Znači, ne debljamo se od masnoća u hrani, nego od viška ugljikohidrata.
Pravilna ishrana - zdrav i dug život
– U vegetarijanskoj dijeti previše je žitarica i škrobnih namirnica, a tradicionalni vegetarijanski izvori proteina sadrže previše ugljikohidrata. Previše ugljikohidrata znači preveliku stimulaciju lučenja inzulina, hipereinzulinemija vodi u inzulinsku rezistenciju. Tako nastaje dijabetes 2, koronarna bolest, tumori, alergije. Moguće je biti i vegetarijanac i hraniti se pravilno, ako se kao izvori proteina upotrebljavaju proteinski koncentrati: tvrdi tofu, seitan i proteinski prah.
– Nosite sa sobom sir i voće za međuobroke ili kupite jogurt.
Neke nedoumice i zablude u vezi sa ishranom:
– Netačno je da dijabetičari jedu posebnu hranu koja je bez ukusa. Njihov način ishrane je u stvari najpametniji odnosno najpravilniji.
– Ne postoji ni dijabetička niti bilo koja dijeta. Svaki dijabetičar može da jede sve što jedu i zdravi ljudi, ali morate naučiti kada, koliko i u kakvoj kombinaciji.
– Pravilna ishrana opterećuje, dok se ne promijene navike i nauči kako pravilno da se hranite.
– Ne postoji “loša” hrana. Postoji “loša količina” hrane. Za neke namirnice važi “što manje - to bolje”.
– Izostanak, bilo doze insulina (ili tablete), bilo obroka, izaziva povećanje šećera u krvi i u tome svemu najviše pati Vaša jetra, a nerijetko dolazi i do pojave acetona.
PRAVILNA ISHRANA – ZDRAV I DUG ŽIVOT
Autor: Doc. dr Zelija Velija - Ašimi, internista - endokrinolog Prim. mr ph. Edina Stević
https://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/files/MZ_pravilna_ishrana.pdf
