Vegetarijanci i vegani su podložniji psihičkim, ali i fizičkim bolestima nego osobe čija ishrana uključuje i meso, a dvostruko su skloniji depresiji od svaštojeda, pokazalo je istraživanje britanskih naučnika sa Univerziteta u Bristolu čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Journal of Affective Disorders".
Istraživanje je sprovedeno na 10.000 ispitanika, među kojima je bilo 350 vegetarijanaca i vegana. Ono je pokazalo da nedostatak nekih vitamina i minerala kod vegetarijanaca ostavlja posljedice po njihovo mentalno zdravlje.
Najčešće je riječ o nedostatku gvožđa i vitamina B12. Oko sedam odsto vegetarijanaca i 50 odsto vegana pati od nedostatka tog vitamina, a što je osoba duže vegetarijanac ili vegan, rizik je veći.
Vitamin B12 ili kobalamin jedan je od osam vitamina iz B grupe i neophodan je za pravilno funkcionisanje nerava i zdravlje nervnog sistema, ćelja mozga i crvenih krvnih zrnaca.
Zajedno s folnom kiselinom učestvuje u sintezi DNK i RNK, a važan je u metabolizmu svake ćelije tijela, pošto učestvuje u sintezi masnih kisjelina i stvaranju energije. Pomažući tijelu da apsorbuje folnu kisjelinu, olakšava oslobađanje energije. Vitamin B12 koristan je i za raspoloženje, pamćenje, kvalitet kože, kose, nokata i za probavu, kao i za sprječavanje anemije.
Osobe kod kojih je dijagnostikovan nedostatak tog vitamina često se osjećaju umorno. Kobalamin pozitivno utiče na raspoloženje, odnosno djeluje kao zaštita protiv depresije, podsjećaju britanski naučnici.
Ranije studije su otkrile nedostatak vitamina B12 kod čak 30 odsto osoba koje su hospitalizovane zbog depresije, a ljekari vjeruju da je broj i veći s obzirom na to da testiranje nivoa tog vitamina u organizmu nije standardna procedura kod ispitivanja zdravstvenog stanja psihičkih bolesnika.
Jedna od glavnih uloga vitamina B12 je pretvaranje hrane koju konzumiramo u energiju. Ima ga u brojnim namirnicama životinjskog porijekla i u manjim količinama u mlijeku i jajima. Zbog toga se vegetarijancima i veganima preporučuje uzimanje suplemenata vitamina B12 kako bi im mozak dobro funkcionisao i kako bi se izbjegao razvoj anemije.
Opasnost vrijeba i od previše omega-6 kiselina
Anketa je pokazala i da ispitanici, vegetarijanci i vegani, konzumiraju i veću količinu brazilskih oraha bogatih omega-6 masnim kisjelinama, što naučnici takođe povezuju s mogućnošću nastanka problema s mentalnim zdravljem. Za razliku od omega-3 masnih kisjelina prisutnih u sardinama ili lososu koje sprječavaju upalne procese i rastvaraju krvne ugruške, omega-6 čine upravo suprotno i podstiču inflamacije.
Upalni procesi i sposobnost zgrušavanja krvi važne su funkcije u organizmu ako se povrijedimo ili imamo ranu, ali upala se mora zaustaviti pošto rana zaraste. Međusobni odnos omega-6 i omega-3 vrlo je osjetljiv i zahtijeva međusobni balans. Prekomjeran unos omega-6, recimo kroz žitarice, margarin i biljna ulja dovodi do hroničnog upalnog stanja kod velikog dijela populacije u zapadnim zemljama, što doprinosi nastanku kardio-vaskularnih bolesti.
Ranija istraživanja su pokazala da neki vegetarijanaci i vegani pate i od nedostatka gvožđa, vitamina D i omega 3 masnih kisjelina, jer nisu dovoljno informisani o nutritivnim vrijednostima namirnica koje konzumiraju ili ne konzumiraju.
