Kudelja, grsnica je jednigodisnja biljka porijeklom iz Indije, a u nas sadjena i vrlo cesto podivljala. Cvjeta od juna do septembra. Gaji se od vlakana od kojih se izgradjuju tkanine. Konoplja je nasa najvaznija tekstilna industrijska biljka.
Konoplja je jakog mirisa, od kojeg moze glava da zaboli i nesvjest da dodje, a kad bi covjek zaspao blizu usjeva od konolje, moze tako da se zanese kao da je pijan.
Višestruko je upotrebljiva jer se od nje može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda. Na našim prostorima, konoplja ima tradiciju uzgoja u proizvodnji tekstila i užadi, a prehrambena industrija je preferira zbog masnih kiselina prihvatljivih za ljudsku prehranu, dok je sve više aktualna i u kozmetici, a koristi se i u medicinske svrhe. Dodajmo još i energetske primjene, posebice onu gdje služi kao gorivo, te ulogu koju ima u tekstilnoj i automobilskoj industriji, zbog tvrdoće i razgradivosti.
Konoplja i sjeme joj, kao lijek
O ljekovitosti konoplje imamo ovo reci: Ona brzo lijeci, kad se njeno sjeme utuce i po debeo oblog stavi na bolna mjesta privije.
Protiv kostobolje i vatre u glavi i ostalom tijelu treba utuci po vise lisca od zelene konoplje i bolna mjesta time podebelo obloziti.
Od tjelesnih bubuljica dobro je piti tej, odvar od konopljina sjemena i lisca po dvije case dnevno. Tej, odvar ovaj pravi se kao i ostali tejovi, odvari. Kad je mlijeko skuhano sa sjemenom od konoplje, dobro je piti ga protiv kaslja, nadutosti i stezanja u prsima, dnevno po cetiri case.
Mlijeko od konopljina sjemena
Pravi se ovako: Uzeti malu pregrst cistog konopljinog sjemena i vrelom vodom posuti, da se tako lakse zrna od ljuske ocistiti mogu. Posto se tako od ljuske otrijebi, valja ga dobro u stupi utuci, pa onda usuti u nju pola litre mlake vode i sjeme s vodom trti dotle dok voda ne pobijeli kao mlijeko.Tad procijediti u cisto staklo i iznova toliko mlake vode dosuti i trti po stupi dok i ona kao mlijeko postane, te tad tu smjesu procijediti kroz cistu krpu, gnjececi objema rukama da sok sto bolje izadje. Tad se moze upotrijebiti to mlijeko za lijek, pijuci na dan po tri-cetiri case. Mlijeko od konopljina sjemena dobro je piti protiv tromosti tjelesne, jakog umora i nekog naprezanja, uzrujanosti, tjesnogrudija, gusnje, sipnje, trudnog govora, tvrde sracke; navale krvi u glavi, bunila u glavi, a bolove pri mokrenju posve brzo i temeljno izlijeci. Vjeruje se da nerotkinje sprema da i one >imaju od srca poroda<.
Gdje nema zgode praviti svaki dan takvo mlijeko, tamo nek se upotrijebi receni odvar-tej od sjemena konopljina, ali on je bolji kad se uz sjeme doda nesto malo i suha lisca konopljinog. Ipak ovo pice sporije dejstvuje od mlijeka tog.
Ulje iscjedjeno od sjemena moze da zamijeni u apotekama ulje od maslina i od badema.
Kad se sjeme od konoplje zajedno s ljuskom pojede, moze da naskodi, jer u ljusci ima otrovnih sastojaka.
U Aziji i uopste na Istoku prave od konoplje neku materiju, koja opija covjeka i koja je uopste poznata pod imenom hasis.
Od smole indijske konoplje izradjuje se hasis koji se pusi, zvace ili pije kao narkoticko sredstvo za uzivanje u Indiji i u drugim zemljama na Dalekom istoku, a zloupotrebljava se i u Evropi, u SAD(marihuana) i u drugim krajevima svijeta. U hasisu je glavni narkoticki sastojak tetrahidrokanabinol.
Primjena konoplje
Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. Prirod sjemena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.
Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.
Jačina droge od konoplje (marihuana) uvjetovana je količinom THC-a koju sadržava. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.
Morfološka svojstva
Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 – 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.
Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 – 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.
Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.
Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.
Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.
Vrste konoplje
Rod Cannabis ima dvije vrste:
Cannabis sativa – obična konoplja.
Cannabis indica – konoplja za proizvodnju hašiša.
U našim uvjetima uzgaja se obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje.
Izvor:
Vasa Pelagic – Lekovito bilje
