Koliko puta vam je, dok ste bili djeca, mama rekla: „Jedi mrkvu, dobra je za vid!“? Da, nebrojeno mnogo puta. No, da li je to zapravo istina? I šta se to nalazi u mrkvi što bi moglo djelovati na vid? Koji su to najčešći mitovi, istine i neistine o hrani i njenom djelovanju? Saznajte u nastavku!
Narandže, limun i grejp su najbolji izvor vitamina C.
Pa, i ne baš. Štaviše-imaju manje vitamina C nego, recimo, jagode (57mg/100g, a narandža 42mg/100 g). Ukoliko pojede sedam jagoda dnevno, već ste organizmu obezbijedili preporučenu dnevnu dozu vitamina C, ovog snažnog antioksidanta koji ima ogromnu ulogu za normalno funkcionisanje imunog sistema. Čak i peršun ima više vitamina C nego citrusno voće.
Ako vidite natpis „Natural, BIO i sl.“ na ambalaži proizvoda-dobro je za vaše zdravlje!
Uglavnom je ovo samo odličan marketinški trik. Ovi proizvodi i dalje sadrže velike količine aditiva, emulgatora i svega onoga čega se plašite. Edukujte se o sastojcima, djelovanju istih, te čitajte poleđinu proizvoda.
Kuhanje voća/povrća redukuje i mijenja nutritivnu vrijednost
Neki vitamini uistinu djeluju tako da se njihovo djelovanje mijenja ovisno o temperaturi-naprimjer vitamin C i folat, tako da kuhanje namirnica koje obiluju ovim vitaminima i nije preporučljivo. Međutim, kuhanje mrkve, špinata, krompira, paprike i paradajza te namirnice čini još zdravijima za naš organizam.
Mrkve pomažu boljem vidu-pogotovo u mraku!
U suštini-mrkve zaista sadrže vitamin A. Ipak, više vitamina A, i to aktivne forme istog (retinol), sadrže jetrica, jaja, zeleno povrće i slično.
Ako pijete mnogo mlijeka-imat ćete jake i zdrave kosti!
Studija sprovedena 2010 godine pokazala je da mlijeko može činiti suprotno od onoga što su nam govorili roditelji-može biti uzročnik gubitka kalcija, a dokazano je i da je učestalost lomova bila veća u državama gdje se na dnevnoj bazi konzumira mlijeko. Naučnici također tvrde da mlijeko uopće nema svrhe konzumirati jer je ono namijenjeno isključivo za bebe i mladunčad, koji drugačije ne mogu dobiti potrebne nutrijente.
Ispala vam je hrana? Sve je okej-5 seconds rule!
Nažalost-bakterije su mnogo brže, efektivnije i ekspeditivnije nego što mislite, te sigurno neće čekati tih pet sekundi da bi zarazile vašu hranu. Ukoliko hrana padne na pod-neka tu i ostane!
Brojanje kalorija je jedini način za gubitak tjelesne težine.
Najbitnija stavka za pravilno funkcionisanje organizma i optimalan BMI jeste konzumiranje hrane koja će vam osigurati unos tri osnovne gradivne komponente-ugljikohidrate, masti i proteine. Osnovno i jedino pravilo jeste birati hranu koja je nutritivno bogata, te koja ne uključuje procesuirane šećere, transmasti, zasićene masne kiseline i slično. Kalorije su manje-više nebitne, s tim da postoje forumule koje vam pomogu pomoći da izračunate potrebni dnevni unos kalorija za funkcionisanje bazalnog metabolizma. I zapamtite: Quality over quantity!
Dnevno morate piti 2-3 litra vode dnevno!
Previše tečnosti može opteretiti bubrege, cijeli ekstretorni sistem i mehanizme za regulaciju tjelesnih tečnosti. Vodu dobijamo i iz drugih indirektnih izvora kao što je, recimo, hrana koju unosimo. Ukoliko ste aktivniji, sasvim je logično da ćete unositi više tečnosti, jer je gubite perspiracijom i drugim mehanizmima za regulaciju termoregulacije i raspodjele tjelesnih tečnosti u organizmu. No, ukoliko niste previše aktivni, nema potrebe da pijete po tri litra vode dnevno.
Jaje (žumance) može povećati nivo holesterola.
Prosječno kokošije jaje sadrži oko 186 mg holesterola, što je koncentrisano u žumancetu. To ne znači da će, ukoliko umjereno jedete žumance, ono negativno uticati na nivoe holesterola u krvi. Na nivo holesterola će puno gori efekat imati hrana koja sadrži transmasti i zasićene masti, te je najbitnije da pazite na unos istih.
