Izuzetno je bitno oblikovati pozitivan stav kada pričamo o veganstvu I kako bi pomogli ljudima da vide koliko mogu dobiti ukoliko odaberu da ne koriste životinje i životinjske proizvode u količinama koje to rade.
Još je prije nekoliko decenija, Albert Einstein rekao: “Ništa ne može donijeti toliko dobrobiti ljudskom zdravlju i povećati šanse za opstanak života na Zemlji kao što to može evolucija na vegetarijansku ishranu.”
Vegan je izraz koji je izmišljen 1944 godine od strane manje grupe vegeterijanaca.Ovi ljudi se odlučili da ne konzumiraju mliječne proizvode,jaja ili bilo koje druge proizvode koje su životinjskoj porijekla.Zbog toga su osjetili potrebu da formiraju društvo koje će predstavljati njihove stavove.Riječ vegan je sastavljena od prvih i posljednjih slova od rijeći vegeterijan.Veganstvo je u početku definisano kao princip emancipacije životinja od eksploatacije od strane ljudi.U 1979 godini Veganstvo Društvo je registrirano kao dobrotvorna ustanova te je ažurirana njihova definicija.
Veganstvo je trenutno definisano kao način života koji pokušava da isključi sve oblike eksploatacije životinja i okrutnosti,bilo da je to za potrebe prehrambene industrije ili bilo koje druge svrhe.Više je razloga zbog kojih ljudi odlučuju jesti na ovakav način:
Zbog zaštite životne sredine
Neke osobe biraju veganstvo kako bi izbjegli meso i druge životinjske proizvode zbog uticaja na životnu sredinu modernog stočarstva.U izvještaju za životnu sredinu UN-a iz 2012 godine se navodi da ovi proizvodi zathjevaju više resursa i uzrokuju veće štetne emisije od opcija na biljnoj bazi.Na primjer, stočarstvo doprinosi 65% od ukupnog iznosa azotsuboksida.Podaci isto tako pokazuju da je moderno stočarstvo odgovorno za 35-40% globalnih emisija metana i 9% globalne emisije ugljen-dioksida.
Stočarstvo isto tako koristi ogromne količine vode.-Oko 1700 do 19 550 litara vode je potrebno da bi se proizvelo 0.5 kilograma govedine.To je 43 puta više vode nego što je potrebno da se proizvede ista količina žitarica.
Etički razlozi
Etički vegani čvrsto vjeruju da sva bića imaju pravo na život i slobodu.
Zdrastveni razlozi
Neki ljudi postaju vegani zbog potencijalnih zdrastvenih prednosti koje može pružiti ovakav način ishrane, npr. kako mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti,dijabetesa tipa 2,raka ili prerane smrti.Drugi se pozivaju na istraživanja koja pokazuju da smanjenjem konzumiranja životinjskih namirnica možete smanjiti rizik od Alzhaimerove bolesti,smrti od raka i bolesti srca.Neki odabiru veganstvo kako bi izbjegli neželjena dejstva vezana za antibiotike i hormone koji se koriste u modernom stočarstvu.
Veliki rast popularnosti veganstva može se posmatrati i kao rezultat dugogodišnje medijske promotivne kampanje u njegovu korist koja ga je promovisala ne samo kao ishranu, već kao filozofiju i svojevrstan način življenja. Pojava i porast popularnost društvenih mreža dodatno su ubrzali taj proces i olakšali istomišljenicima razmjenu ideja, doživljaja i recepata.
Jako bitan dio ovog ovog fenomena je individualizacija i istraživanje.Ljudi moraju znati zbog čega su prešli na veganstvo i kako ga ispravno živjeti, to je mnogo važnije od toga da se mogu pohvaliti da prate trendove. Smatram da pravilna veganska ishrana može čovjeku donijeti mnogo više koristi nego štete.
Većini građana BiH veganstvo još nije potpuno poznat koncept, ali u našoj zemlji sve više osoba se odlučuje jesti hranu koja nema životinjsko porijeklo.
Veganstvo je mnogo više od hrane na tanjiru. Biti vegan utiče i na odluku koja se odnosi na odjeću, toaletne potrepštine, okolinu i ostale stvari gdje je potrebno izabrati alternative koje ne sadrže ništa od životinjskog projekla. Proširivanje svog okvira suosjećanja nikad ne treba posmatrati kao neki hir tako da svaki vegan mora biti jako osvješten o svim tim aspektima svog života bez obzira gdje živio. Možda najeveći broj anegdota kada su izbori vegana u pitanju kod nas je da veliki broj vlasnika restorana I prodavnica hrane nema tu osvještenost pa se veganima nude jaja, sir I riba kao zamjene za meso i mesne produkte.
Popularna vegasnka jela kod nas su humus, falafel, čija pudding,salate sa grahom ili lećom, vegeburgeri, rižoto sa gljivama, deserti od sjemenki I orašastih plodova sa hurmama ili drugim suhim voćem.
Amela Ivković O'Reilly