Karakteristike kroničnog pankreatitisa
Gušterača je žlijezda s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem: s jedne strane, proizvodi enzime koji probavljaju hranu i izlučuje ih u lumen crijeva (vanjsko izlučivanje), dok s druge, izlučuje hormone koji sudjeluju u održavanju normalne razine šećera u krvi direktno u krv (unutarnje izlučivanje).
Najčešće bolesti gušterače su akutna i kronična upala. Akutni pankreatitis očituje se naglom i jakom boli koja se širi iz "žličice" (epigastrija) u leđa, mučninom i povraćanjem, a u nekim slučajevima i povišenom temperaturom. Kronični pankreatitis je progresivna upalna bolest koja dovodi do propadanja gušterače i njezinih funkcija, što se očituje u lošoj probavi i/ili lošoj iskorištenosti unesene hrane, a u tom slučaju doživotno pravilna prehrana veoma je važan dio liječenja, ne samo zbog prevencije pogoršanja bolesti, nego i zbog održavanja kvalitete života oboljelih. Najčešći simptomi kroničnog pankreatitisa su trajna ili ponavljajuća bol u trbuhu, često sa širenjem u lijevu lumbalnu regiju, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, opstipacija i mršavljenje.
Rizični čimbenici
Alkoholna pića
Populacijska studija pokazala je da je gotovo 50 posto kroničnih upala gušterače uzrokovano konzumacijom alkohola. Važno je naglasiti da bolesnici kod kojih je alkohol povezan s razvojem kroničnog pankreatitisa imaju znatno više komplikacija i kraći životni vijek. Rizik se povezuje s učestalošću konzumiranja alkohola pa tako konzumacija više od pet pića na dan povećava rizik za više od tri puta.
Povišena tjelesna težina
Pretilost se smatra rizičnim čimbenikom za razvoj akutnog pankreatitisa, posebice ako je u kombinaciji s učestalom konzumacijom alkohola. Vodite računa o svojoj tjelesnoj masi. Zdrav način života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost neka budu vaša svakodnevica.
Šećerna bolest tipa 2
Nedavno provedene studije pokazale su da oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 imaju povećan rizik od razvoja akutnog pankreatitisa. Rezultati studije provedene na Tajvanu pokazali su da bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 imaju 1,95 puta veći rizik za pojavu akutnog pankreatitisa u odnosu na ostale oboljele. Alkoholizam i infekcija virusom hepatitisa C dodatni su rizik za tu skupinu bolesnika.
Šećeri
Istraživanja su pokazala da prehrana s visokim udjelom šećera može izazvati upalu gušterače. Znanstvenici su pokusnim životinjama davali hranu s visokim udjelom šećera (40 posto saharoze i 20 posto fruktoze) te su uočili blago oštećenje tkiva gušterače u tretiranoj grupi. Iako sam proces nastanka upale nije sasvim jasan, smatra se da visoka konzumacija šećera može izazvati upalu gušterače.
Masnoće
Kod prvog ili ponovljenog napada pankreatitisa oboljelima se preporučuje prehrana bez masnoće koja je postala standardna odrednica dijetoterapije pankreatitisa, a temelji se na teoretskim pretpostavkama o utjecaju hrane s niskim postotkom masnoće na lučenje enzima gušterače. Istraživanje objavljeno u časopisu Gut ističe kako dijeta s visokim udjelom masti (40 posto masti) tijekom četiri tjedna dvostruko povećava lučenje enzima gušterače u odnosu na dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata i niskim udjelom masti (80 posto ugljikohidrata i 10 posto masti). Stoga se bolesnicima savjetuje izbjegavanje unosa masnoća (zasićenih i transmasnih kiselina), brze hrane, konzervirane hrane i gotovih industrijskih proizvoda, kao i alkoholna pića. Osim toga, dobro je znati i to da svaki put kad posegnete za juhom iz vrećice, konzerviranim proizvodom, smrznutim gotovim jelima ili Vegetom, u svoj organizam unosite i znatne doze mononatrijeva glutamata (pojačivač okusa hrane). Istraživanja su pokazala da aditivi općenito mogu biti uzrokom oštećenja gušterače, pa tako i dugotrajno i kontinuirano uzimanje mononatrijeva glutamata.
