Zob (lat. Avena Sativa) je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih žitarica na svijetu.
U prošlosti nije bila ni približno cijenjena kao, primjerice, ječam ili pšenica, no vremenom su njezine dobrobiti postale poznate svima.
Zob, također poznata i kao ovas, najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, a danas se najviše uzgaja u Rusiji i Kanadi.
Od davnina ima primjenu u narodnoj medicini gdje se koristi za regulaciju menstrualnog ciklusa, liječenje dismenoreje, osteoporoze i infekcija urinarnog trakta.
Iako je najpopularnija u obliku zobenih pahuljica, prava zob je ona u izvornom obliku zrna, koje nije prerađeno.
Takva zob je nutritivno puno vrjednija, zbog čega je i predmet brojnih istraživanja koja potvrđuju njezina široka ljekovita svojstva.
Bogatstvo hranjivih sastojaka
Zob obiluje mineralima fosforom, kalijem, kalcijem, željezom, magnezijem, cinkom, bakrom i manganom.
Od vitamina sadrži vitamine B kompleksa: tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i folnu kiselinu.
Zob je izvor brojnih antioksidansa od kojih su najvažniji vitamin E, fitinska kiselina i fenolni spojevi među kojima su avenantramidi, danas česti predmet nutricionističkih istraživanja.
100 grama zobi sadrži:
389 kalorija
66 grama ugljikohidrata
16,9 grama proteina
10,6 grama vlakana
7 grama masti
Ljekovita svojstva zobi
Zdjelica zobene kaše mnogima je omiljeni doručak, a blagotvoran je za zdravlje na više načina.
Posebno je poznata kao idealna namirnica za mršavljenje. Veliki udio topivih i netopivih vlakana u zobi pomaže u regulaciji apetita.
U dodiru sa želučanom tekućinom vlakna zobi povećavaju svoj volumen za 25 puta i stvaraju osjećaj sitosti.
Tako zob pomaže kod održavanja dijete te smanjuje mogućnost prejedanja.
Pomaže dijabetičarima
Redoviti unos cjelovitih žitarica poput zobi pomaže smanjiti osjetljivost na inzulin.
Hrana bogata vlaknima treba puno vremena za razgradnju, čime ugljikohidrati sporije ulaze u krv.
Vlakna prolaze kroz probavni trakt gdje se razgrađuju na masne kiseline, aminokiseline i glukozu.
Taj proces usporava stvaranje šećera i pomaže sagorijevanju kalorija, smanjujući istovremeno apsorpciju masti i održavajući pritom razinu šećera stabilnom.
Smanjuje kolesterol i čuva zdravlje krvnih žila
Čak 23 različita istraživanja potvrdila su da zob sadrži korisna vlakna, posebice beta glukan, koji snižavaju loši LDL kolesterol jer sprečavaju njegovu apsorpciju u krvotok.
Najbolji učinak imaju zobene mekinje - dovoljno je konzumirati svega 60 grama dnevno, a može ih zamijeniti i velika zdjela zobene kaše.
Pritom možete očekivati smanjenje LDL kolesterola i do 20% te povećanje dobrog HDL kolesterola za 15%.
Znanstvena istraživanja pokazala su da zdjelica cjelovitih žitarica za doručak smanjuje pojavu srčanog udara za 29% kod muškaraca.
Najmanje 6 obroka cjelovitih žitarica tjedno, ženama u menopauzi usporava taloženje plaka na krvnim žilama.
Daruje energiju, vitalnost i izdržljivost
U jednom istraživanju kojim je bilo obuhvaćeno 1.540 profesionalnih sportaša iz Australije, primijećeno je da svakodnevna upotreba zobi u ishrani doprinosi povećanju mišićne mase.
Sportaši su također imali više energije i bolje su se osjećali.
Zob povećava izdržljivost tijekom vježbanja, smanjuje upalnu reakciju nakon tjelovježbe i skraćuje oporavak organizma nakon fizičkog napora.
Zbog toga se preporučuje sportašima, ali i ženama u predmenopauzi koje se brzo umaraju pri svakodnevnim aktivnostima.
U narodnoj medicini stoljećima se sluz od kuhane zobi koristila kao lijek protiv slabosti, a i danas se smatra najboljim dijetalnim obrokom nakon operacije probavnih organa, šećerne bolesti i bolesti bubrega.
Zbog obilja minerala i aminokiselina preporučuje se i za dječju prehranu jer pomaže u rastu.
Štiti zdravlje probavnog sustava
Beta glukan iz zobi pomaže rastu korisnih bakterija u crijevima, uravnotežuje crijevnu mikrofloru i tako pridonosi poboljšanju općeg zdravlja organizma.
Vlakna iz zobi stolicu čine mekanom i olakšavaju konstipaciju.
Veći unos cjelovitih žitarica poput zobi povezan je i s manjim rizikom od raka debelog crijeva.
Ostale dobrobiti zobi:
pomaže u prevenciji astme
jača imunitet
potiče probavu
jača živčani sustav
djeluje umirujuće
pomaže protiv PMS-a
jača libido
smanjuje rizik od raka dojke
Ljekovita zobena slama
Zelena zobena slama je nadzemni dio mlade zobi.
Jak je diuretik koji se u narodnoj medicini koristi protiv gojaznosti, oticanja, zadržavanja vode u organizmu, upale živaca ili mjehura.
Izuzetno je blagotvorna za zdravlje bubrega.
Pojačano uriniranje pomaže u izlučivanju otpadnih tvari, viška vode i štetnih supstanci iz bubrega, mjehura i urinarnog trakta.
Smanjuje i nakupljanje mokraćne kiseline, koja inače može dovesti do gihta i bubrežnih kamenaca.
Zelena zobena slama koristi se kao čaj ili ekstrakt protiv depresije te za jačanje središnjeg živčanog sustava.
Homeopati koriste zobenu slamu za liječenje infekcija jetre i artritisa.
Prema istraživanju Sveučilišta iz Marylanda, zelena zobena slama može pomoći u prevenciji osteoporoze.
Tradicionalno se koristi i kao pomoć kod prestanka pušenja.
Čaj od zelene zobene slame:
2 - 3 čajne žlice zelene zobene slame prelijte s jednom šalicom kipuće vode. Ostavite da odstoji 15 minuta.
Dnevno pijte 2 – 3 šalice ovog čaja.
Čaj možete koristiti i za tretiranje kože zahvaćene ekcemom, psorijazom ili gljivicama.
Zob u kozmetici
Koloidna ili čista, sitno samljevena zob, u kozmetici se koristi već stotinama godina.
Riječ je o fino mljevenoj zobi koja se koristi za pripremu kupki, maski i za izradu kozmetike za najosjetljiviju kožu.
Na kožu djeluje umirujuće, pročišćavajuće, hidratizirajuće i zaštitno te sprečava gubitak vlage.
Njezino djelovanje na kožu pripisuje se bogatom udjelu beta glukana i polisaharida.
Ima jako antiupalno i UV-zaštitno djelovanje za koje su zaslužni fenolni spojevi, od kojih su posebno bitni avenantramidi koji smanjuju preosjetljivost kože i upalne procese.
Pomaže kod keratoza, dermatoza, protiv raznih iritacija kože, upalnih akni, rozaceje, pa čak i kod oštećenja kože od radijacije.
