Jesenja poslastica: Zašto se kesteni toliko cijene?
Hladniji dani i sumorno vrijeme nakon okončanja ljeta, uvijek bivaju
uljepšani toplom atmosferom koju ništa bolje ne pravi od toplog čaja i
pečenog kestena. Prvenstveno se tu misli na namirnicu koju su još drevni
Rimljani pekli i jeli na ulicama, što je do dana današnjeg ostalo
prisutno.
Dok specifični okus i toplina pečenog pitomog kestena privlači
narodne mase, stručnjaci posebno ističu divljenje ovom orašastom voću,
za kog se zna da termičkom obradom postaje čak i dvostruko hranjivije.
Prepoznatljiv po tome što snižava nivoe lošeg holesterola u krvi,
kesten čijih 100 grama sadrži energetsku vrijednost od 245 kalorija,
osim ugljikohidrata, u svom sastavu ima i proteine i masnoće, što ga
čini kompletnom i više nego kvalitetnom namirnicom.
Zbog svojih vlakana, pomaže radu crijeva, pa čak i
smanjuje nivoe lošeg holesterola u krvi, a sa bogatstvom vitaminima A, B
i C, te mineralima: manganom, magnezijem, kalcijem, hlorom, željezom i
bakrom, kesten štiti zdravlje srca i bubrega, dok posljednji spomenuti ima uticaj i na jačanje kostiju.
Zbog svega toga, kesten zaista vrijedi jesti u hladnom periodu
godine, pa se uračunavajući kalorije koje nosi, s punim pravom treba
prihvatiti kao rado viđen član dnevnog lanca ishrane.