Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj
medicini i koristi se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i
umirivanje stomačnih tegoba.
Ovo blagotvorno voće, porijeklom iz jugozapadne Azije, a ljekoviti
dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, a posebno sok i sirup ploda.
Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. Sadrži vitamin C u
velikim količinama, zatim vitamin B1, B2, niacin, karoten, kalcijum,
magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, gvožđe, mangan, natrijum,
hlor i sumpor. Pored toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljene
hidrate.
Sjemenke su njen najlekovitiji dio, i kada odstoje u vodi oslobađaju
sluz koja pomaže kod problema s kašljem. One sadrže i velike količine
amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo.
Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom
kiselinom, emulzinom i protidom.
Zahvaljujući taninu i sluzi ova voćka povoljno djeluje na rad creva i
sprečava infektivne bolesti. Takođe, dunja sadrži i dosta pektina, koji
povoljno djeluje na krvni sistem, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i
pruža zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuvana
dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za liječenje upala želudačne i
crevne sluzokože. Dunja se upotrebljava i za liječenje sluzokože
ždrela, krajnika, disajnih puteva kao i ublažavanje obilnih
menstruacija. Čaj od dunjinih sjemenki leči nesanicu, ublažava napetost i
otklanja neprijatan zadah, dok sluz od sjemenki liječi opekotine i
rane. Čaj od listova dunje je odličan prirodan lijek za zaustavljanje
proliva.