-------------------------------------------
Pročitajte kratki tekst o rizicima po zdravlje koje predstavljaju visoke ljetne temperature kakve su zabilježene ovih dana. Posebno važno za srčane bolesnike i osobe s dijabetesom, ali i sve ostale. Tu su i savjeti kako spriječiti, ali i tretirati zdravstvene probleme prouzročene velikim ljetnim vrućinama:
Pri izlaganju visokim temperaturama okoline, svako može biti u riziku od toplinskog udara, ali osobe s kardiovaskularnim bolestima, osobe s dijabetesom i starije osobe u kojih su refleksni i kontrolni mehanizmi u tijelu usporeni, ipak su u nešto većem riziku. Oslabljenom srcu može nedostajati snage u okolnostima kada mora više raditi da održi adekvatnu tjelesnu temperaturu. Velike vrućine uzrokuju ubrzan rad srca, što za osobe sa oslabljenim srcem može predstavljati znatno opterećenje. Srce, naime, mora ubrzano pumpati veće količine krvi ka površini kože da bi se toplina tijela oslobodila u okolinu. Ovaj pojačan rad srca može biti previše za oslabljeno srce. To važi za sve poremećaje koji u težim oblicima uzrokuju srčanu slabost: koronarna bolest, teži oblici bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije itd.
U ekstremnim okolnostima izlaganja visokim temperaturama okoline može doći to toplinske iscrpljenosti, pa i do još težeg stanja: toplinskog udara. Prvi znaci toplinske iscrpljenosti su topla i obilno preznojena koža i grčevi u mišićima. Slijedi vrtoglavica i nesvjestica, ubrzan puls, glavobolja i nagon na povraćanje.
Znaci toplinske iscrpljenosti:
1. konfuzija,
2. zatamnjen urin (znak dehidracije),
3. vrtoglavica,
4. premorenost,
5. glavobolja,
6. grčevi u trbuhu i/ili mišićima,
7. mučnina, povraćanje, proliv,
8. blijeda koža,
9. jako preznojavanje,
10. ubrzan puls.
Ukoliko se osoba s ovim tegobama ne premjesti u hladnu prostoriju i ako se ne započne s mjerama rehidracije i hlađenja, stanje može brzo napredovati ka toplinskom udaru. Tada koža postaje topla i suha, nema više znojenja, krvni pritisak pada, javlja se konfuzija i gubitak svijesti. Ako tjelesna temperatura naraste na 40 i više stepeni, ili ako se jave koma ili konvulzije, a da se osoba ne tretira od strane doktora, toplinski udar može dovesti i do srčanog udara (infarkta), pa i smrtnog ishoda u osoba sa od ranije oboljelim srcem.
Znaci toplinskog udara:
1. pulsirajuća glavobolja,
2. vrtoglavica i nesigurnost,
3. nema znojenja uprskos vrućini,
4. crvena, vruća i suha koža,
5. grčevi u mišićima i/ili trbuhu,
6. mučnina ipovraćanje,
7. ubrzan puls,
8. brzo i plitko disanje,
9. konfuzija, dezorijentacija, teturanje,
10. konvulzije,
11. gubitak svijesti.
Da bi se oporavila, osoba koja dobije toplinski udar treba biti odmah premještena u rashlađen i klimatiziran prostor, adekvatno rehidrirana svježim, hladnijim napicima (ne jako zaslađenim ili gaziranim sokovima), treba izbjegavati alkohol, svakako izbjegavati i vruće napitke i kofein. Dobro bi bilo konzumirati i hladniju hranu, posebno salate i voće s visokim udjelom vode. Tuširati se ili kupati hladnijom vodom, ili držati vlažnu krpu ili peškir na stražnjoj strani vrata. Oporavak od toplinskog udara je varijabilan. Inicijalni oporavak traje obično 1-2 dana u bolnici, ali kompletan oporavak, naročito za srčane bolesnike može potrajati i po par mjeseci, pa i duže.
Osoba kod koje se sumnja na toplinski udar mora se hitno odvesti doktoru, jer netretirani toplinski udar može brzo oštetiti mozak, srce, bubrege i mišiće. Ova oštećenja su tim teža što se više odlaže početak liječenja, pa se povećava rizik od komplikacija - među najteže spada edem (otok) moždanog tkiva. U nekim slučajevima toplinski udar može biti i smrtonosan, jer kada se blokiraju mehanizmi za hlađenje tijela, temperatura jezgre tijela ubrzano raste i smrt može nastupiti već za 30-tak minuta.
Postoje jednostavne mjere predostrožnosti koje za ljetnih vrućina trebaju poduzeti osobe sa srčanim problemima, kao i osobe životne dobi 65 godina i više:
1. osigurati adekvatnu hidriranost, dehidracija na vrućini može biti "okidač" za moždani udar;
2. ne izlaziti van za vrijeme ekstremnih vrućina, visoke temperature okoline mogu potaknuti fibrilaciju atrija (jedna vrsta aritmije) i pogoršati srčanu slabost;
3. izbjegavati tjelesna naprezanja pri visokim temperaturama;
4. nositi laganiju i prozračnu odjeću svijetlijih boja, ljetni šešir i sl;
5. izbjegavati kofein (sve vrste kafe) i alkoholne napitke - mogu provocirati aritmije, oscilacije krvnog pritiska i pojačati dehidraciju;
6. pri izlasku van, srčani bolesnici i starije osobe sigurniji su ako su u društvu;
7. aplicirati kreme za zaštitu od opeklina kože od sunčanja;
8. pratiti vremensku prognozu i biti pripremljen za velike vrućine.
Osobe s dijabetesom također mogu imati poteškoće pri visokim ljetnim vrućinama. Opekline od sunčanja („izgorenost“ kože) mogu podići šećer u krvi i otežati kontrolu dijabetesa. Dehidracija na visokim temperaturama podiže šećer u krvi, a visoki šećer u krvi, opet, stimulira mokrenje i može dodatno pogoršati dehidraciju. Dobro je osigurati uvijek adekvatnu hidriranost. Sama vrućina, pak, snižava šećer u krvi: vrućine, posebno ako su praćene visokom vlažnošću zraka, ubrzavaju metabolizam i donose rizik od hipoglikemije, koja se manifestira preznojavanjem, zamorenošću, ubrzanim pulsom i osjećajem strepnje. Dobro je uza se imati izvor brzodjelujuće glukoze, a u nekim slučajevima tokom velikih ljetnih vrućina mora se prilagoditi i doziranje insulina.
