trešnje

LEK SA DRVETA - TREŠNJE!

Vekovima su ljudi koristili trešnje kao ukusnu i zdravu poslasticu. Naučnici su potvrdili da su trešnje pune antioksidanata i da imaju dobar uticaj na lečenje bolesti srca, kostiju i bola.
Ovo crveno voće sadrži puno antocijanina i može da otkloni bol. Dvadeset trešanja je bolje nego jedan aspirin. Sadrže puno magnezijuma i kalcijuma, pa su dobre za kosti. Kako sadrže mnogo vode, a malo kalorija, odlične su za ljude koji žele da smanje kilažu.
Vlakna, vitamini i minerali koji se nalaze u ovoj poslastici će vam pročistiti krv. I to nije sve…

1 Konzumiranjem trešanja na prirodan način pomažete telu da ima više energije. Većina kalorija u ovoj voćki potiču iz prirodnih šećera u njima, koji vam poboljšavaju raspoloženje i podižu nivo energije. Zato, sledeći put kad u toku dana osetite kako vam pada energija, posegnite za šakom trešanja i odmah ćete se osećati bolje.

2 Ako imate problema sa nesanicom, jedite svakodnevno trešnje da bi vam se poboljšao san.Trešnje sadrže melatonin, koji pomaže ljudima u borbi protiv insomnije. Jedite redovno trešnje i više nećete imati potrebu da pijete lekove da biste spavali.

3 Još jedan dobar razlog zašto bi trebalo da jedete trešnje je taj što je ovo voće odlično za vid.Trešnje sadrže puno vitamina A, a deo ovog vitamina je beta-karoten, koji poboljšava vid. Retinol je još jedan deo vitamina A, koji pomaže da vaša koža izgleda zdravo i sveže. Trešnje sadrže 20 puta više vitamina A od jagoda i borovnica, pa zašto ih ne biste jeli češće?

4 Zbog velike količine vlakana, trešnje poboljšavaju varenje i smanjuju nivo holesterola u krvi.Šaka trešanja je sasvim dovoljna.

5 Iako banane imaju više kalijuma od trešanja, mnogi ne vole to južno voće. Zato, slobodno jedite što više trešanja da biste sprečili i umanjili grčenje u mišićima. Trešnje mogu da pomognu i u smanjivanju menstrualnog bola.

6 Trebalo bi svakodnevno konzumirati hranu koja je dobra za srce i nikada nije kasno da počnete.Konzumiranjem trešanja smanjujete rizik od srčanih oboljenja, zato je to još jedan dobar razlog da ih jedete u većim količinama.

Eliksir lepote
Trešnje sadrže veliku količinu vitamina C i cinka koji su veoma važni za otpornost organizma, zatim folnu kiselinu za zdravo srce i krvotok, kalcijum za kosti i gvožđe za krv. Međutim, najvredniji su biljni pigmenti, takozvani antocijanidini, koji se nalaze u trešnjama. Oni jačaju vezivno tkivo, te sprečavaju nastanak bora tako što uništavaju štetne enzime koji kožu čine starom i naboranom. Trešnje takođe mogu da spreče nastanak celulita!

Čaj za bubrege
Čaj od trešnje je dobar za pročišćavanje urina i poboljšanje rada bubrega. Kako napraviti čaj od trešnje? Uzmite šaku peteljki trešnje i stavite u litar ključale vode. Kuvajte čaj dva minuta. Ostavite da stoji petnaest minuta pre nego što ga procedite. Pijte u malim dozama tokom celog dana.

srce i šetnja

KARDIOLOZI SAVETUJU: PREKINITE POSAO DA PROŠETATE

Sedenje tokom 2 sata može da poništi zdravstvene koristi 20-minutnog vežbanja. Dokono sedenje tokom celog dana može da učini svo vežbanje beskorisnim. Kako postupiti da se to ne desi?

Ovo može da se tiče onih koji većinu vremena tokom dana provode sedeći na poslu, ili onih koji naprosto po navici celo veče presede ispred televizora. Kardiolozi UT Southwestern medical centra koji su istražili ovo pitanje pokazali su da dugotrajni periodi sedenja smanjuju nivo kardio-respiratorne kondicije koja se postiže redovnim vežbanjem. Za svakih šest sati nekretanja, potreban je jedan sat vežbanja da to kompenzuje

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u onlajn izdanju Mayo Clinic Proceedings. Kardiolozi su uporedili podatke dobijene od 2223 učesnika i povezali odnos između dnevnog sedenja, dnevnog vežbanja i kondicije.
Pod “sedenjem” se podrazumevaju aktivnosti kao što su gledanje TV ili aktivnosti koje traže više angažovanja, ali se opet obavljaju sedeći, kao što su čitanje i vožnja automobila. Kad sedimo, troši se najmanja količina energije (naravno, štednja energije je u nekim slučajevima korisna, na primer, kada je imuni sistem iscrpljen).

Svi učesnici istraživanja bili su zdravi, između 12 i 49 godina (bez astme, srčanih ili vaskularnih oboljenja). Pomoću posebnog testa, izmerena je njihova fizička spremnost, tj. kondicija. Nakon što je to urađeno, istraživači su to uporedili sa podacima o njihovoj sedećoj/fizičkoj aktivnosti u relativnom odnosu prema godinama, polu i indeksu telesne mase.
Na kraju su kardiolozi zaključili da 6 sati sedenja dnevno ima isti uticaj na kardiovaskularno zdravlje kao i jedan sat vežbanja – samo suprotan! Drugim rečima, jedan sat neprekidnog sedenja dnevno poništava sve efekte 20-minutnog vežbanja (to je, otprilike, 4 km džoginga)!

Jedan od autora proučavanja, vanredni profesor interne medicina, dr Džeret Beri, prokomentarisao je: “Ranija proučavanja su ukazala da je sedeći način života povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja; ali nije bilo poznato kako se to dešava. Podaci do kojih smo mi došli ukazuju da sedenje povećava taj rizik time što smanjuje kondiciju, a izbegavanje sedenja tokom dana, uz redovno fizičko vežbanje, moglo bi da predstavlja izvanrednu prateću strategiju da se poboljšaju kondicija i zdravlje”.

Prekinite posao da prošetate

Dr Beri preporučuje svima koji rade za pisaćim stolom da prošetaju tokom pauze za ručak, a i inače, kad god to mogu. Da bi pratili koliko koraka naprave, mogu da koriste pedometar (brojač koraka, dostupan na tržištu). “Utvrdili smo  sledeće: kad morate da sedite dugo vremena, svaki put kad se pokrenete to je dobro i doprineće boljem zdravlju”, izjavila je vođa istraživanja, dr Žaklin Kulinski. “Dakle, ako ste vezani za radni sto, često menjajte položaj, ustanite i protegnite se, prošetajte dok razgovarate telefonom; koristiće vam čak i ako tapkate stopalima”.

krastavci - recepti

LAGANE SALATE OD KRASTAVACA

Verujemo da ćete uživati u receptima koje smo vam pripremili jer nema ničega ukusnijega od dobre salate s krastavcima.Ovi recepti su idealni za užinu na poslu.

1. Salata od krastavaca i leblebija

Ovaj jednostavan recept pun je ukusa i savršen kao prilog ili glavno jelo.

Sastojci:

1 solja proklijalih leblebija
1 narezani krastavac
½ šolje naseckanog paradajza
¼ šolje naseckanog crvenog luka
1 naseckana glavica celera
1 kašičica narezanog belog luka
2 supene kašike svežeg, usitnjene mirođije
3 supene kašike maslinovog ulja
½ oceđenog limuna
½ oceđene limete (limun)
crni biber u zrnu, po želji
1 supena kašika svežeg naseckanog peršuna

Priprema:
Sve zajedno dobro pomešati

2. Salata od krastavaca, mirođije i biljnog jogurta

Lagan i osvježavajući prilog od krastavaca, mirođije i biljnog jogurta

Sastojci:
4 velika krastavca (otprilike 2 kg)
4 kašike biljnog jogurta
1 supena kašika mirođija
1 supena kašika prirodnog jabukovog sirćeta
½  kašičice smeđeg šećera
½ kašičice himalajske soli
¼ kašičice crnog bibera
¼ kašilice usitnjenog belog luka

Priprema:
Ogulite krastavce, prerežite ih uzdužno na pola, uklonite semenke i naseckajte.U posudi srednje veličine pomešajte jogurt, mirođiju sirće,šećer so, biber i usitnjeni beli luk.Dodajte krastavce i dobro izmešajte s jogurtom i mirođijom.Po želji dodajte so i biber.Pokrijte posudu poklopcem i stavite u frižider prie nego što poslužite salatu.

3. Salata od krastavaca i susama

Vrlo ukusno, lagano i hrskavo jelo koje se jednostavno i brzo priprema.

Sastojci:
3 srednje velika krastavca narezana na tanke kriške
1 kašičica himalajske soli
2 supene kašike susama
1 supena kašika prirodnog jabukovog sirćeta
¼ kašičice sojinog umaka
1 kašičica smeđeg šećera

Priprema:
Naseckajte krastavce u cediljku i posipajte kašičicom soli.Ostavite da stoji četvrt sata.Iscedite višak vode i tako oceđene krastavce dodajte u posudu.Dok se krastavci cede, pržite semenke susama u suvom tiganju na srednje jakoj vatri sve dok ne poprime smeđu boju.Povremeno promešajte i pržite pet minuta.Zatim pomešajte sirće, umak od soje i smeđi šećer.Izmešajte krastavce,  semenke od susama dok se sve dobro ne prožme.

tikvice - recepti

Omiljeno letnje povrće: 8 najlepših brzih recepata sa tikvicama!

Spremite se za uživanje u najlepšim slanim jelima

Tikvice su takođe omiljeno letnje povrće ljudi koji paze na ishranu. Oko 250 grama tikvice sadrži samo 19 kalorija. Kako bi vam bilo jasnije, to je za čak 40 do 50 odsto manje kalorija u odnosu na istu količinu niskokaloričnog povrća, poput brokolija.

Upravo zbog niske kalorijske vrednosti, u tikvicama možete uživati na najrazličitije načine - možete ih jesti pohovane, kuvane, pečene, sirove, u salati. Za pikantnije ukuse, možetegrilovati tikvice zajedno sa drugim ukusnim povrćem.

Mi vam donosimo najlepše recepte za jela sa tikvicama koja se brzo spremaju:

1. Musaka sa tikvicama

Sastojci: 300 gr mlevenog mesa, 4 jaja, 1 glavica crnog luka, 4 čena belog luka, 2 tikvice, so, biber, ulje, mlevena paprika, 4-5 kašika brašna, 100 gr prezli, 2 šargarepe, 1 pavlaka, malo kačkavalja.

2. Gusta krem čorba od tikvica iz blendera

Sastojci: 1 manja mlada tikvica, 1 šargarepa, 1 glavičica luka, 1 manji krompir, 2 čena belog luka, suvi začin, so, 500 ml mleka.

3. Pečeni uštipci od tikvica - savršen ručak za 200 dinara!

Sastojci: 2 tikvice, 1 jaje, 75 g brašna, so i biber po želji, 2 kašike maslinovog ulja.

4. Rolat od tikvica i sira

Sastojci: 850 g tikvica, 4 pune kašike mekog brašna, 4 manja jaja (3 ako su krupna), 1 kašičica soli, prstohvat, dva zrna bibera, 250 g sira, 250 g kisele pavlake, oko 150 g šunke ili nečeg drugog suvomesnatog.

5. Pohovane hrskave tikvice (bez grama ulja!)

Sastojci: 1 veća mlada tikvica; 3 jaja; soli; 3 kašike prezli; 2 kašike brašna; 1 kašika griza; 4 kašike susama; malo mlevene paprike; malo kačkavalja.

6. Najsočnije povrće iz rerne u kremastom sosu od tikvica (posno)

Sastojci: 1 glavica karfiola, 1 veća tikvica, pola glavice luka, oko 200 g praziluka, struk celera, 125 ml maslinovog ulja, po prstohvat crnog i belog bibera, 4 - 5 čenova belog luka, so po ukusu, prezle za posipanje.

7. Piletina sa tikvicama i pavlakom

Sastojci: 1 komad pilećih prsa, jedna manja tikvica, jedna kisela pavlaka, dve kašike susam, manja glavica crnog luka, so, začini po želji

8. Složenac sa tikvicama i krompirom

Sastojci: 500 g krompira, 300 g tikvica, 2 dl kisele pavlake, 1 luk ili tri mlada luka, 50 g narendanog kačkavalja, 100 ml mleka, 1 kašika glatkog brašna, 1 čen belog luka, so, sveže mleveni biber, muškatni oraščić, majčina dušica.

tikvice

Lek za srce, zamena za špagete i vrlo malo kalorija: 6 činjenica o tikvicama koje niste znali!

Tikvice zapravo pripadaju voću, jer njihove stabljike imaju cvet, koji je takođe jestiv
Ukoliko želite da nabavite povrće sa mnogo povoljnih uticaja na zdravlje, tikvice su idealan izbor!

Postoji mnogo načina pripreme i mogućnosti da u njima uživate, a uz to ćete organizmu podariti i nekoliko preko potrebnih vrsta vitamina i minerala.

Osim odličnog delovanja na zdravlje u fenomenalnog ukusa, postoji i nekoliko činjenica o tikvicama koje verovatno niste znali, a veoma će vas iznenaditi!

Vrlo malo kalorija

Oko 250 grama seckane tikvice sadrži samo 19 kalorija. Kako bi vam bilo jasnije, to je za čak 40 do 50 odsto manje kalorija u odnosu na istu količinu niskokaloričnog povrća, poput brokolija - piše Hafington post.

Upravo zbog niske kalorijske vrednosti, u tikvicama možete uživati na najrazličitije načine - možete ih jesti pohovane, kuvane, pečene, sirove, u salati... Za pikantnije ukuse, možetegrilovati tikvice zajedno sa drugim ukusnim povrćem.

Voćka sa jestivim cvetovima

Iako je svrstavamo u povrće, tikvica je tehički voće, jer poreklo vodi iz cveta, koji je takođe jestiv.

Odlična namirnica za srce

Tikvice sadrže veliku količinu kalijuma - 295 miligrama na 250 grama, odnosno 8 odsto preporučene dnevne doze ovog minerala.

Američko udruženje kardiologa smatra da kalijum može biti od velike pomoći kada je reč okontroli krvnog pritiska, jer smanjuje štetne efekte soli u vašem telu. Studije ukazuju da povećanje unosa kalijuma može smanjiti rizik od moždanog udara, kao i smanjiti šanse zarazvoj srčanih oboljenja.

Takođe, tikvice su bogate vitaminom C, moćnim antioksidantom koji vaše ćelije podstiče na bolje funkcionisanje, snižavanje krvnog pritiska i štiti arterije od začepljenja. Samo 250 grama tikvica sadrži 20 miligrama vitamina C, odnosno oko 33 odsto preporučene dnevne doze.

Zamena za špagete

Za bolji i potpuno drugačiji ukus, možete slobodno dodati tikvice u vaše recepte sa špagetama. Ali, ovu testeninu možete i u potpunosti zameniti tikvicama!

To je odlična alternativa, dosta zdravija, a vrlo ju je lako napraviti - potrebno vam je samorende ili sekač, koji će od tikvice napraviti dugačka rezanca.

Nije uvek zelena

Postoji i žuta verzija tikvice! Istog je oblika i veličine kao zelena, ali je ukus malo slađi. Budući da zadržava svoju boju prilikom kuvanja, žuta tikvica je odličan izbor ako želite da dodate malo ukusne, sunčane nijanse bilo kom jelu.

Internacionalni pedigre i mnogo imena

Italijani su mislili da su stvorili modernu vrstu tikvice iz porodice bundeva, a koju su zapravo doneli iz Amerike.

Italijanska reč za tikvicu je "zucca", dok se u Americi koristi naziv "zucchini". Zato se u mnogim italijanskim receptima pominje italijanska bundeva kao sastojak, a zapravo se misli na tikvicu.

Kako god bilo, ovo povrće prisutno je još od 5.500 godine pre nove ere, gde se svakodnevno koristilo u ishrani širom Centralne i Severne Amerike. U restoranima širom Evrope, jela napravljena od tikvica nazvana su "courgette".

pasivno izlečenje

Pasivno izlečenje je divna stvar. Ali ovaj fenomen obično se ni ne primjećuje. Jedonostavno se izliječili, to je sve. Crpe zdravlje na kašiku ili se njime pune, a ukus ne osjećaju; ne shvataju.

A ako se shvati - pasivno izlečenje će postati još i svjesnije, aktivnije. A mi ćemo naučiti da ga koristimo ispravno, jačajući svoju snagu i poboljšavajući zdravlje.

Kada hodate morskom obalom, čujete zvuk talasa, udišete punim grudima morski ljekoviti vazduh, gledate plave talase koji blistaju na suncu - vi se isjeljujete. Razni korisni procesi se pojavljuju u organizmu, iako se ne trudite. Možete i da ne hodate, samo da sjedite na klupi ili pijesku. A možete šetati parkom - čak i u gradu. Gledati, slušati, primjećivati ljepotu - i pasivno se iscjeljujte.

Kada ležite na kauču u čistom i provjetrenom stanu, vi se pasivno iscjeljujte. Kada gledate lijepu sliku, pozitivno platno umjetnika, vi se pasivno iscjeljujte. I jačate svoje psihološko zdravlje čitanjem prijatnog teksta. Uživate li u čitanju? To je lijepo. Proizvode se korisne i zaštitne supstance, poboljšava biohemija organizma. Nakon psihološkog poboljšanja dolazi fizičko.

Kada ste okruženi zdravim i optimističnim ljudima, jačate svoje zdravlje. A ako aktivno komunicirate s njima, onda ga još više jačate, iako o tome uopšte ne razmišljate. Naprotiv, zaboravite na tegobe. Ovo je ispravno i dobro. Ali o procesu ozrdavljenja treba misliti, to povećava koristi. Kada zagrlite voljenog čovjeka, vi se pasivno iscjeljujete. Kada ljubite dijete. Ili čak milujete kućnog ljubimca. Kada gostite dobre ljude i dijelite obrok sa njima - iscjeljujete se!

Vidite koliko korist dobivamo za svoje zdravlje, bez ikakvog napora za to; uopšte se ne bavimo ljekovitim procedurama, ali se isjeljujemo ... Najviše od svega, isjeljuju nas ljudi sa dobrom ličnom energijom. Čak biti i blizu njih je pasivni oporavak.

A još postoje štetne stvari - poput pasivnog pušenja. Sve loše, zlo, negativno, prljavo i haotično uništava nas. Tačnije, mi pasivno propadamo. Treba to loše eliminisati iz života - ako je to moguće. Očistiti prljav stan. Mračnu muziku isključiti.

​Toksičnu komunikaciju prekinuti; smanjiti vrijeme provedeno u prostoriji ispunjenoj dimom. Pušaču, bez ustezanja reći: "Nemojte mi pušiti u lice, molim vas!", a toksičnom čovjeku reći kako je to neprikladno. Jer je šteta od takve komunikacije uporediva sa štetom od pasivnog pušenja.

Život je ispunjen mnoštvom mogućnosti da se pasivno ozdravi. Koristimo ove prilike češće, uzgred one su obično besplatne. Ali treba se zahvaliti za njih u duši. Zahvalnost - ​​takođe pasivno liječi ...

Anna Kirjanova

Prevela Beba Muratović - bebamur. com

nakon 50

10 predrasuda sa kojima se treba pozdraviti nakon 50-e godine.

Govoriću o dejstvima, navikama i predrasudama sa kojima je davno bilo vrijeme da se oprostimo i koje treba prestati raditi posle 50-e godine.

1. Biti na dijeti

Prvo, one ne rade. Štaviše, na duži rok, dovode samo do povećanja tjelesne težine.
Drugo, od dijete se pogoršava raspoloženje, karakter i kvalitet života.

2. Farbati sijedu kosu

Ne,  farbajte kosu - molim vas. Ako želite, neku boju koju vam stoji, može. Ali ne da sakrijete sijedu kosu, već da uživate zbog svoga izgleda.

3. Odlagati važno za kasnije

Postoji klasifikacija poslova. Važna i hitna - to što treba uraditi odmah, i to što je važno za vas. Nevažna ali hitna - svakodnevne rutinske stvari za koje treba odvojiti vrijeme. Nevažna i ne hitna - bavljenje nekim neobaveznim besmislicama. I na kraju, važna i ne hitna.

To je upravo ono za šta ste zaista zainteresovani, i ono za šta obično nemate dovoljno vremena. Na primjer, crtanje. Ili da učite zbog svog zadovoljstva novi strani jezik. Ili ples. Ili pođete na kraj svijeta. Pokušajte da nastavite ovaj niz sami za sebe - već ste shvatili da je to ono što vam je lično važno i nije hitno.

Dakle, posle pedesete posebno je štetno da nastavite da odlažete ovo važno i ne hitno za kasnije. Odvojite bar jedan sat dnevno ili nekoliko sati nedeljno - ali obavezno i redovno, za važne i ne hitne poslove. Vidjećete kako će vaš život postati mnogo srećniji.

 4. Stidjeti se svojih grešaka

Postoji malo stvari u svijetu toliko interesantnih, inspirativnih i koje izazivaju poštovanje, kao kada zreo čovjek iskreno govori o svojim zabludama. Sačuvati pri tome sposobnost samo-ironije - uglavnom je viša akrobatika.

5. "Posvetiti sebe" djeci i unucima

Velika je sreća kada ste stvarno potrebni svojom bliskim. Ali sreća je takođe i kada bliski podržavaju jedni druge u ostvarivanju svojih snova.

6. Ponavljati prođeno

Čak i u bukvalnom smislu - ako redovno idete (vozite, plovite, letite) od tačke A do tačke B, stručnjaci za mozak preporučuju povremeno odstupanje od uobičajene maršrute. Nove neuronske veze ne stvaraju se same, mozgu treba stalno dati novi posao.

Nije toliko važno sa čime ćete iznenaditi svoj mozak. Da li rešavate šahovske probleme, prsno plivate ili vezete - glavno je da učite nešto novo. Zapravo, ovaj savjet treba slijediti u bilo kom uzrastu. A nakon pedeset godina ovo je od vitalnog značaja za aktivnost i zdravlje mozga.
​
7. Brinuti šta misle o vama

Posle pedesete prestaješ da brineš o mišljenju drugih. To olakšava život i pomaže vam da delujete i izgledate onako kako želite.

​8. Opravdavati neaktivnost nedostatkom novca

Možda najčešća žalba u komentarima bilo koje priče o srećnom životu nakon pedeset - je žalba o nedostatku novca. Kao, " kada bih imao novac, i ja bih isto. Tada bih mogao. " Zbog toga često pišemo priče o ljudima koji uspijevaju "mogu" bez novca. Tačnije, čim se pojavi "namjera", novac se nekako nađe. Ozbiljno mislim da je ovo univerzalno životno pravilo.

9. Očajavati u potrazi za ljubavlju

Prvo o glavnom: Bred Pit (53) - je ponovo slobodan.

10. Isključiti nemoguće

Budite realni - zahtijevajte nemoguće. Ako je ranije mnogima za ovo nedostajala unutrašnja odlučnost i zrelost, onda nakon 50 -e, je pravo vrijeme.

Autor: Tatjana Hrilova

Prevela: Beba Muratović - bebamur.com

menopauza

Što menopauza doista napravi tijelu?
Menopauzom se naziva vrijeme kad žena prestane imati menstruaciju te više ne može zanijeti prirodnim putem. No što se još tada događa s tijelom i zašto? Za sve je odgovoran hormon estrogen kojeg tijelo ulaskom u menopauzu počne proizvoditi sve manje i manje.

Menopauza je prirodan dio starenja i obično se događa između 45. i 55. godine života. No može se dogoditi i ranije ako su ženi iz nekog razloga odstranjeni jajnici i maternica. Taj se zahvat naziva histerektomijom. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu u Velikoj Britaniji (i Hrvatskoj, op. mv) je 51 godina, piše BBC.

Što se još mijenja?
Hormoni, a posebno estrogen. Taj je hormon ključan u mjesečnom reproduktivnom ciklusu – razvoju i otpuštanju jajašaca iz jajnika svakog mjeseca radi oplodnje te zadebljanju sluznice maternice kako bi ona bila spremna za prihvat oplođenog jajašca. No kako žene stare, zaliha jajašaca je sve manja pa ovulacija i menstruacija prestaju, a time i mogućnost začeća. Tijelo nakon toga postupno prestane proizvoditi estrogen koji kontrolira te sve procese. To sve se ne događa preko noći. Može proći i nekoliko godina dok taj ključni hormon padne na najnižu razinu.

Kakav utjecaj hormoni imaju na tijelo?
Ogroman. Mozak, koža, mišići i emocije su značajno pogođeni smanjenjem razine estrogena. Tijelo se može početi ponašati bitno drugačije, a mnoge žene počnu osjećati simptome i puno prije nego im menstruacija doista prestane. To razdoblje se zove perimenopauza. Valovi vrućine, noćna znojenja, problemi sa spavanjem, tjeskoba, loše raspoloženje i gubitak interesa za seks neki su od najučestalijih simptoma. Također, tijekom ovog razdoblja nisu rijetki ni problemi s mjehurom te suhoća vagine.

Kad izluičivanje estrogena potpuno prestane, kosti i srce osjetit će dugoročne posljedice. Kosti mogu oslabjeti zbog čega lakše može doći do lomova, a žene postaju osjetljivije na probleme sa srcem i moždani udar. Zbog toga se mnogim ženama nudi hormonska terapija koja estrogen vraća na višu razinu kako bi se ublažili simptomi. No simptomi se ne javljaju kod svih žena, niti su oni za sve žene isti. Također, mogu se razlikovati u svojem intenzitetu i duljini trajanja – od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina.

Što uzrokuje valove vrućine ili valunge?
Ukratko – manjak estrogena koji je inače uključen u termoregulaciju organizma. Tijelo se inače sasma dobro nosi s promjenama temperature, no kad nedostaje estrogena, termostat se “pokvari” i mozak misli da se tijelo pregrijava, iako to nije slučaj.

Utječe li estrogen i na raspoloženje?
Da, može imati utjecaj i na to. Hormon djeluje na kemijske receptore u mozgu koji kontroliraju raspoloženje, a kad se razina hormona jako snizi, to može potaknuti tjeskobu i loše raspoloženje. Niska razina estrogena također može utjecati na kožu koja postaje suša radi čega vam se može činiti da vam kukci plaze ispod kože.

Jesu li uključeni i drugi hormoni?
Da – progesteron i testosteron. No njihov utjecaj nije tako velik kao estrogena. Progesteron svakoga mjeseca pomaže pripremiti tijelo za eventualnu trudnoću, no njegova se razina smanjuje kad menstruacija prestane. Testosteron, koje žene proizvode u manjoj količini, povezan je sa spolnim nagonom i razinom energije. Njegova razina počinje se smanjivati nakon tridesete, a kod malog broja žena treba ga nadomjestiti.

Kako znati da smo ušli u menopauzu?
Moguće je izvaditi krv i izmjeriti razinu FSH hormona, no ta metoda i nije najpouzdanija, pogotovo ako imate više od 45 godina. Stručnjaci kažu da razine hormona mogu padati i rasti čak u unutar jednog dana, pa pretraga krvi ne može dati baš pouzdane rezultate. Najbolje je zato porazgovarati s liječnikom opće prakse i iznijeti mu svoje simptome. Dakako, važno je znati koje simptome tražite. Valja obratiti pozornost na loše raspoloženje jednako toliko koliko i na valunge i noćno znojenje.

Jedan od znakova da se menopauza približava je i promjena u obilnosti menstruacije koje se može povećati ili smanjiti. Sve dok vam mjesečnica ne izostane čitavih godinu dana, nećete biti posve sigurni da ste ušli u menopauzu.

Što nakon toga?
Razine estrogena se nakon menopauze neće vratiti na uobičajenu razinu. S obzirom da se životni vijek produljuje, žene u prosjeku trećinu života prožive s manjkom estrogena. No nema razloga za brigu, kaže doktorica Heather Currie, ginekologinja i stručnjakinja za menopauzu te bivša predsjednica Britanskog udruženja za menopauzu.

“Žene nastavljaju raditi i kasnije u životu te i dalje izgledaju odlično. Imidž menopauze se mijenja”, kaže doktorica Currie. Njezin je savjet: “Ako mislite da ste ušli u menopauzu, posjetite svog liječnika i potražite informacije. Žene bi morale znati kako izgledaju simptomi.”

Doktorica Currie dodaje i kako postoji pregršt načina na koje si žena može pomoći sa svim tjelesnim i psihičkim promjenama koje menopauza nosi. Jedan od njih je i hormonska terapija kao najučinkovitiji oblik pomoći. Valja reći i da se vodi debata oko dugoročne sigurnosti takve terapije te da ona donosi i izvjesne nuspojave, no studije su pokazale da korist svakako nadilazi rizik.

Od velike pomoći može biti i razgovor sa ženama koje prolaze ili su prošle kroz menopauzu.

Ulazak u menopauzu još je jedan razlog da povedete računa o zdravom načinu života. To možete na sljedeće načine:

neka vaša prehrana bude izbalansirana s niskim udjelom masnoće ali zato bogata kalcijem kako biste osnažili kosti i zaštitili srce
redovito vježbajte kako biste smanjili stres i tjeskobu i zaštitili se od srčanih bolesti
prestanite pušiti kako biste spriječili srčane bolesti ali i valunge
smanjite unos alkohola što također može povoljno utjecati na valove vrućine

Autor: Silvija Novak

manje hrane 2

KAKO S MANJE HRANE ŽIVJETI BOLJE (DRUGI DIO)

U prvom dijelu dao sam kratki uvod u prehrambenu restrikciju i opisao kojim mehanizmima može pozitivno djelovati na naše zdravlje.

U nastavku bih zaokružio priču s dodatnim rezultatima istraživanja, te na kraju dao par praktičnih savjeta kako primijeniti prehrambenu restrikciju i tako pokrenuti mnoge pozitivne procese u našem tijelu.

Što su istraživanja još otkrila o prehrambenoj restrikciji?

Već je prije 80 godina pokazano da prehrambena restrikcija, provedena kao smanjen unos svih nutrijenata osim vitamina i minerala, kod glodavaca produljuje životni vijek te poboljšava većinu markera zdravlja.

Kod njih su potaknute mnoge pozitivne promjene, uključujući povećanu proizvodnju biomolekula koje pospješuju rast i razvoj neurona, smanjenje upalnih procesa i oksidativnog stresa (koji dovodi do oštećenja stanica i DNA), te veću otpornost stanica na stres.

Kod makaki majmuna restrikcija uvelike poboljšava metaboličko zdravlje, sprječava pretilost, usporava razvoj neurodegenerativnih poremećaja, smanjuje rizik razvoja i smrti od dijabetesa tipa 2, raka i kardiovaskularnih bolesti.

Također, studije su pokazale da prehrambena restrikcija poboljšava funkcioniranje mitohondrija, potiče autofagiju i popravak DNA u stanicama.

Kod istraživanja prehrambene restrikcije na ljudima (bez da dolazi do pothranjenosti), uočeni su slični fiziološki i metabolički učinci kao i na životinjama. U kratkotrajnim kliničkim ispitivanjima kod starijih ljudi poboljšano je nekoliko zdravstvenih markera.

Kako možemo primijeniti prehrambenu restrikciju?

Ovdje prikazani rezultati znanstvenih istraživanja govore nam da bismo prehranom mogli djelovati na mnoge kronične bolesti, usporiti promjene vezane uz starenje, te potaknuti trošenje zaliha masti i smanjenje tjelesne mase.

Svatko od nas je jedinstven i zato smatram da ne postoji jedan recept prehrambene restrikcije koji će odgovarati svima, zato savjetujem da svatko isproba neki tip i prati na sebi što mu najviše odgovara.

Osobno se držim režima koji se može usporediti s održavanjem čistoće kuće:

Dnevno održavanje
Pokušati se svaki dan što više držati vremenski ograničenog hranjenja, po mogućnosti s obrocima unutar perioda kraćeg od 12h (npr. od 7h do 19h) uz 12h posta.

Naravno da će biti dana u kojima ovo neće biti moguće, ali to vas ne treba obeshrabriti jer su rezultati vidljivi i sa 4 do 5 dana dana restrikcije tjedno.

Veliko čišćenje
Jednom do dvaput godišnje podignuti restrikciju na jednu višu razinu na nekoliko dana prilikom koje bi se pozitivni učinci na zdravlje dodatno pojačali. To može biti dodatno skraćivanje vremenskog perioda hranjenja (npr. na jedan obrok dnevno) ili uvođenje nekog oblika povremenog posta.

Što se tiče same prehrane, svatko ima vlastite preferencije, ali kao početnu točku bilo bi se dobro držati Mediteranske prehrane bogate dobrim mastima, kvalitetnim izvorima proteina i vlakana, te složenim ugljikohidratima.

S obzirom na rezultate studija vezanih uz restrikciju unosa proteina, smatram da bi njihov unos trebao biti točno takav da se postigne cilj koji želimo postići – održavanje ili rast mišićne mase (krenuti s 15%-20% kalorijskog unosa).

Što se ugljikohidrata tiče, preporučam izbjegavati jednostavne, prerađene: šećeri, bijelo brašno, tjestenina, itd. Količina ugljikohidrata varira od osobe do osobe, ovisno o nekoliko faktora među kojima su inzulinska osjetljivost, količina mišićne mase, genetske predispozicije, sastav crijevne mikroflore i drugi.

Tako će za neke osobe 40% kalorijskog unosa iz ugljikohidrata biti optimalno, dok bi za druge moglo biti i samo 20%. Iz toga proizlazi da većina kalorija koju bismo trebali unijeti dolazi iz masti, sa što većim udjelom nezasićenih.

Uvjeren sam da svatko može naći neki oblik prehrambene restrikcije koji će mu odgovarati. Ljudi prekomjerne tjelesne mase, a pogotovo oni sa simptomima pred-dijabetesa i dijabetesa tipa 2 mogu jako puno profitirati ovakvim režimima, ali i svatko tko želi poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od razvoja bolesti.

Autor: Niko

manje hrane 1

KAKO S MANJE HRANE ŽIVJETI BOLJE (PRVI DIO)

Kad sam počeo istraživati znanstvenu literaturu o prehrani nisam ni slutio na koliko korisnih informacija ću naići, za koje dosad nisam čuo. Većinu tih smjernica u prehrani moguće je primijeniti uz vrlo malo truda.

Ideja ovog bloga je da na jednom mjestu, na što jednostavniji način prezentiram rezultate tih istraživanja, njihovu potencijalnu korist i način na koji ih primijeniti. Meni su poboljšale zdravlje i kvalitetu života, nadam se da će i vama.

Mislim da ne griješim kad tvrdim da bi većina nas htjela živjeti što duže i pritom se osjećati i izgledati što bolje. Logično bi bilo da postoji nekakav konsenzus vezan uz prehranu koji bi bio u skladu s tim željama, ali mi smo i dalje svakodnevno bombardirani s velikim brojem različitih mišljenja i raznih dijeta.

Iako se velik broj istraživanja bavi načinom na koji određeni sastojci prehrane utječu na zdravlje, relativno malo se govori o drugim bitnim aspektima prehrane: učestalosti hranjenja, dnevnom biološkom ritmu unosa hrane te prednostima povremenih razdoblja bez unosa hrane ili s vrlo niskim unosom hrane.

Znanstvena istraživanja kontinuirano pokazuju da, uz fizičku aktivnost, postoji još jedan mehanizam koji produljuje životni vijek i odgađa razvoj bolesti.

Taj mehanizam je prehrambena restrikcija

Prema genetskim i fosilnim dokazima, Homo Sapiens se pojavio prije otprilike 200 000 godina, i veliku većinu tog vremenskog perioda njegova prehrana nije izgledala ni približno kao što izgleda danas. Najučestaliji način prehrane u suvremenim društvima od tri glavna obroka, uz povremene međuobroke tijekom dana potpuno je abnormalan iz evolucijske perspektive.

Ideja da nam se tijelo moralo priviknuti na određene razine i omjere makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i proteina) dostupnih u okolišu nije nova. Međutim, postoji i faktor prilagodbe organizma na dostupnost hrane.

Danas često znamo osjećati slabost i nemoć ako ne jedemo nekoliko sati. Međutim, mislite li da bi naša vrsta preživjela da ljudsko tijelo zaista tako funkcionira? Pri dugim periodima gladi jedino bitno za preživljavanje je da imamo energije za mišiće i mozak kako bismo mogli doći do novih izvora hrane.

Sposobnost da funkcioniramo na visokoj razini, kako fizički tako i psihički, tijekom produženih razdoblja bez hrane, imala je presudnu ulogu u preživljavanju.

Što je točno prehrambena restrikcija?

Glavni mehanizam funkcioniranja prehrambene restrikcije je da postom jedan dulji vremenski period (više od 12 sati) dozvolite tijelu da potroši zalihe šećera, snizi razinu inzulina u krvi te tako započne trošenje zaliha masti i dodatne korisne procese.

Prehrambena restrikcija istraživana je u nekoliko prehrambenih režima:

Post – najekstremniji oblik prehrambene restrikcije jer zahtijeva dva ili više dana potpune eliminacije nutrijenata osim vode, te vitamina i minerala. On se mora provoditi uz nadzor liječnika.
Povremeni post (eng. Intermittent fasting) – najviše proučavani oblik posta koji se sastoji od dva ili više dana tjedno (koji nisu jedan za drugim) sa smanjenim unosom hrane (npr. 500 kalorija dnevno) ili bez unosa hrane.
Vremenski ograničeno hranjenje (eng. Time restricted feeding) – kod ovog režima unos hrane (tj. kalorija) ograničen je na vremenski period od 6 do 12 sati dnevno. Što je taj vremenski period hranjenja kraći, to su jači pozitivni efekti uzrokovani restrikcijom.
Kalorijske i nutritivne restrikcije – izvode se smanjenjem dnevnog kalorijskog unosa između 20% i 40%, te smanjenjem unosa određenog nutrijenta, najčešće proteina.

Kako prehrambena restrikcija djeluje na naš organizam?

Znanstvene studije pokazale su da prehrambena restrikcija blagotvorno djeluje na stanice i organizam putem nekoliko mehanizama:

1. Prilagodbe stanica na stres

Stanice zbog izlaganja maloj količini stresa (putem restrikcije) vrše prilagodbe koje ih kasnije štite od ozbiljnijih opasnosti.

U usporedbi s uobičajenim uvjetima proizvoljnog hranjenja, laboratorijske životinje na prehrambenoj restrikciji pokazuju brojne promjene vezane uz veću otpornost njihovih stanica na stres.

2. Promjene u dobivanju energije iz hrane

Prilikom prelaska na jedan od oblika prehrambene restrikcije, uočena su poboljšanja u metabolizmu korištenja hrane za energiju: povećanje inzulinske osjetljivosti (tj. efikasnije djelovanje inzulina na stabilizaciju glukoze u krvi – jako bitno za dijabetičare), veća potrošnja masti i proizvodnja ketona za energiju. Poznato je da korištenje ketona (poput β-hidroksibutirata) umjesto glukoze kao izvora energije ima povoljan učinak na neurone u mozgu.

Smanjenjem kalorijskog unosa prehranom moguće je spriječiti smanjenje učinkovitosti mitohondrija (jedan od metaboličkih znakova starenja) i potaknuti nastanak novih..

Tumorske stanice pokazuju velike abnormalnosti u funkcioniranju mitohondrija i energiju dobivaju prvenstveno iz glukoze. Studije na životinjama su pokazale da prehrambena restrikcija usporava, pa čak i poništava rast raznih tumora, uključujući neuroblastom, rak dojke i rak jajnika.

3. Smanjenje upalnih reakcija

Većina bolesti današnjice od kojih umire najveći broj ljudi, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, neurodegenerativni poremećaji, artritis i rak uključuju kroničnu upalu zahvaćenih tkiva, a u mnogim slučajevima i cijelih sustava.

Prekomjerna težina i pretilost potiču upalne procese. Studije s prehrambenom restrikcijom kod ispitanika pokazale su smanjenje razine upalnih markera, te poboljšanje simptoma kod pacijenata s astmom.

Upala je sve više prepoznata kao čimbenik koji pridonosi rastu stanica raka, pa je za vjerovati da njeno smanjenje ima pozitivnu ulogu u borbi protiv te bolesti .

4. Poboljšano popravljanje i uklanjanje oštećenih dijelova stanica

Stanice posjeduju složene mehanizme za uklanjanje oštećenih molekula i organela. Autofagija je jedan takav mehanizam razgradnje oštećenih i nefunkcionalnih proteina, membrana i organela od kojih se onda dobivaju građevne jedinice za stvaranje novih tkiva.

Kod većeg broja obroka u danu stanice se opskrbljuju s relativno stabilnom količinom nutrijenata i stalno ostaju u “stanju rasta”, dok je autofagija potisnuta. Prehrambena restrikcija potiče mehanizam autofagije u stanicama mnogih tkiva. te na taj način, pospješuje “čišćenje” stanica od oštećenih molekula i organela koje potencijalno mogu dovesti do pojave raznih bolesti.

Zajednička značajka mnogih kroničnih bolesti (poput Parkinsonove i Alzheimerove) je abnormalno ili pretjerano nakupljanje proteinskih agregata unutar i izvan stanica. Pored učestalosti obroka, na učinkovitost staničnih mehanizama uklanjanja oštećenih proteina i organela vjerojatno utječe i dnevni biološki ritam hranjenja (eng. circadian rythm).

jutro i ulje

Samo jedan gutljaj svako jutro za zdravu JETRU!

Jetra u našem organizmu ima ulogu fabrike krvi. Ona učestvuje u procesu obnavljanja krvi. Takođe, pomaže jačanju i stimulaciji varenja u organizmu.

Obavlja još jednu važnu funkciju: ona čisti krv i eliminiše sve toksine i nečistoće iz nje.

Otuda je jasno da je čista jetra – zdravlje, vitalnost, energija, lep izgled i dobro raspoloženje.

Najbolje sredstvo za prevenciju zdravlja jetre je njeno svakodnevno čišćenje – svako jutro na prazan stomak popijte kašiku maslinovog ulja pomešanog sa kašikom limunovog soka. Nakon toga, možete uživati u doručku.
Ovaj „koktel“ možete pripremati ceo život, jer su oba sastojka obične životne namirnice.
Posle mesec dana osetićete promene. Vaš izgled će se poboljšati, nestaće tamni krugovi ispod očiju, ten će postati svež, a izgled podmlađen. Creva će raditi kao sat, zaboravićete na zatvor i probleme sa varenjem. Osećaćete se zdravo sa mnogo pozitivne energije.

Maslinovo ulje kao nijedan drugi proizvod pomaže otvaranju kanala jetre i žučne kese.
Žuč je aktivan učesnik u procesu varenja koji ubrzava rad vaših creva. Isti efekat na varenje imaju limun i brusnica. Čuvajte ga na sobnoj temperaturi.
Možete i u frižideru, ali na niskim temperaturama ono postaje mutno. Međutim, to nema nikakav uticaj na njegove osobine.

Korisne osobine limuna su dobro poznate svima.
Prvo, limun je izvanredan izvor vitamina C.
Drugo, on efikasno čisti krvne sudove od naslaga holesterola.
I kao što je gore navedeno – doprinosi čišćenju jetre.

Što napraviti?

Pomješajte žlicu maslinovog ulja i limunovog soka.
Popijte ovaj mini koktel prije nego što bilo što drugo popijete ili pojedete.
Nakon toga, uživajte u svom uobičajenom doručku.

Mješavina maslinovog ulja i limunovog soka potpomaže rad probavnog sustava, učinkovito otklanja zatvor i sve ostale probavne probleme.
Ljudi koji kuhaju s maslinovim uljem, dodaju ga u salate ili moče kruh u njega, imaju 41 posto manju vjerojatnost da će doživjeti moždani udar za razliku od onih koji ga nikada ne konzumiraju. Istraživači koji su proveli istraživanje na gotovo 8.000 ljudi, ističu kako će svi stariji ljudi duže živjeti ako budu konzumirali puno maslinovog ulja.

Limun pruža mnoge pogodnosti za kožu. Također, pomaže da se pročisti krv. Organizam, ako ga “hranite” limunom, brže proizvodi nove krvne stanice.

Rezultati koktela od ove 2 supernamirnice su genijalni: smanjenje toksina, bolje zdravlje, više energije i ljepša koža.

Isprobano!

podmlađivanje gladovanjem

Podmlađivanje do nestanka sijede kose je moguće!

​Mnogi ljekari, koji su radili sa matičnim ćelijama, su primijetili da pored pozitivnog efekta pri liječenju određenog organa gotovo uvijek se uočava podmlađivanje kože, povećanje energije, povećanje vitalnosti, uopšte podmlađivanje do nestanka sijede kose.

Imajući 20-o godišnje iskustvo sa metodama gladovanja od 1 do 5 nedelja, svaki put sam uočavao ove znakove za vrijeme izlaska iz gladovanja. Zbog toga sam predložio zamjeniku direktora "Kriocentra" za naučna istraživanja doktora bioloških nauka Jurija Romanova da sprovede eksperiment na meni sa mjerenjem količine matičnih ćelija.

​Nastavljajući da idem na posao, radim vježbe i vježbe disanja, pripremao sam se jednu nedjelju, gladovao jednu nedjelju na vodi i izlazio iz gladovanja tokom tri nedjelje. Broj matičnih ćelija izmjerili su prije početka sedmodnevnog gladovanja, na izlazu iz gladovanja, nakon jedne i dvije nedelje posle gladovanja.

Ispostavilo se na kraju sedam dana gladovanja da se broja matičnih ćelija u krvi smanjio. Međutim, nedelju dana posle gladovanja njihov broja se udvostručio, a za dvije nedelje se utrostručio u odnosu na broj ćelija, izmjerenih prije početka gladovanja. Po prvi se dokazalo da gladovanje pomaže da se puste matične ćelije u krv, to jeste pomoglo je stimulaciji fizioloških procesa regeneraciji i rastu proteinskih struktura.

Eksperiment je izveden uz pomoć skupe opreme sa upotrebom skupih reagenasa, tako da je mjerenje moralo da se prekine na "najzanimljivijem", kada se rast matičnih ćelija još uvijek nastavljao. Mogu reći iz svog 20-godišnjeg iskustva, da pozitivan efekat čak i od nedeljnog gladovanja traje nekoliko mjeseci.
​
​Ispostavlja se, gladovanjem, jer se stimuliše rast matičnih ćelija, je moguće da zaradite 15-25 godina života! U sebi,  možete stvoriti banku matičnih ćelija koja ih skladišti nekoliko mjeseci do godinu dana, to je vaša genetska rezerva zdravlja, koja je tako potrebna za kreativne procese i / ili svakodnevne aktivnosti. Sve svoje nosim sa sobom.

Tokom produženog gladovanja organizam se aktivno čisti, odnosno, oslobađa se svega "zastarelog" - tih ćelija, kojima i tako nije preostalo dugo da žive. Kao rezultat toga, u tkivima se stvaraju slobodni "stanovi" za matične ćelije. A ako su se pojavili stanovi, potrebni su i stanari. Matične ćelije se oslobađaju u krv, raznose po organizmu i doprinose njegovom obnavljanju.

Dobijeni eksperimentalni podaci po prvi put su potvrdili biološku razumnost toga fenomena. Evo kako ljekovito gladovanje liječi mnoge bolesti pomoću ovog mehanizma i dovodi do vidnog podmlađivanje i ozdravljenja organizma.

Jelo prije spavanja
​
Nesvarena hrana leži u probavnom traktu tokom cijele noći, izlučuje brojne toksine. Zatim, ujutro, kada se sunce aktivira apsorbuje u krv hranljive supstance, ogromna doza toksina se apsorbuje i počinje da uništava cijeli organizam. Posebno od toga strada nervni sistem. Kao rezultat toga, odmah posle buđenja javlja se osjećaj nemoći, slabosti, umora i nedostatak odmora.
​
Autor: Jurij Gušćo
​
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com

samoiscjeljenje

Ključ za samoiscjeljenje

Naše tijelo posjeduje neku vrstu unutarnjeg liječnika, koji se cijelo vrijeme skrbi o našem zdravlju. Doznamo li koji je ključ za samoiscjeljenje, moći ćemo tom ‘liječniku’ znatno olakšati posao

Kada dijete za vrijeme igre padne i počne plakati, posve prirodno ćemo ga uzeti u ruke i puhnuti na ozlijeđeno mjesto kako bi mu se smanjio bol. Majke znaju da ozlijeđeno koljeno nakon tješenja više ne djeluje tako strašno kao nakon pada. Da slični brzopotezni postupci ozdravljivanja djeluju i kod odraslih osoba već je višestruko dokazano. Znanstvenici taj fenomen nazivaju placebo-efektom. Naravno, nijedan liječnik bolesnom pacijentu neće propisati lažni lijek bez farmakološkog učinka, no u pojedinim slučajevim placebo može polučiti izvanredne rezultate.

‘Sve će biti dobro!’
Što pacijent ima veće povjerenje u liječnika i ako doista vjeruje u vlastito ozdravljenje, efekt pozitivnih misli bit će snažniji – baš kao i u situacijama kada mama djetetu kaže ‘Sve će biti dobro.’ Od tog trenutka dijete više nije usredotočeno na ranu, nego na ozdravljenje. To pozitivno očekivanje potiče tijelo na lučenje endorfina koji ublažavaju osjećaj bola i jačaju imunosni sustav. Najnovija istraživanja pokazala su kako povjerenje kao i vjerovanje u snagu vlastitog tijela povoljno djeluju i na osobe koje pate od peludne groznice. One, naime, u takvim uvjetima lakše izlaze na kraj s alergenima. Kako bi se spriječila pojava simptoma, alergolozi osim toga alergičnim osobama savjetuju da zamisle kako su okruženi staklenim zidom koji ih štiti od peluda. Na taj se način mogu smanjiti razmjeri alergijske reakcije.

Važno je ne gubiti nadu
Stres i strahovi pak usporavaju rad našeg unutarnjeg liječnika.
To se može primijetiti već i kod lakših bolesti: ako se u vrijeme kada vladaju prehlade osjećamo bespomoćno izloženima uzročnicima bolesti, tijelo počinje pojačano lučiti hormone stresa i tako onemogućuje stvaranje antitijela. Posljedica toga je slabljenje imunosnog sustava koji više neće biti dovoljno dobro naoružan protiv virusa pa će najčešće doista i doći do infekcije.

Ako često imate negativne misli
Sposobnost izlaženja na kraj sa stresom i negativnim emocijama može se naučiti. Istraživanja pokazuju da su tu osobito učinkovite mentalne tehnike poput meditacije. Isprobajte sami: ako vam misli nekontrolirano lete glavom, zamislite da ste zakoračili unatrag i nakon toga se usredotočite na disanje. Pustite da metež misli prođe pokraj vas i pokušajte ne misliti ni na što. Da biste to postigli, potrebna je vježba, no dokazano je da su osobe koje redovito meditiraju manje opterećene negativnim mislima.

Usredotočenost uklanja strahove
Uspješnima su se pokazali i vježbanje joge i treniranje usredotočenosti. Pritom se uči razlika između spoznaje i vrednovanja. Na taj način postajemo svjesni da vlastitim osjećajima nismo bespomoćno izručeni te da uz malo treninga njima možemo upravljati. Nečim sličnim bavi se i biofeedback terapija. Svim je metodama zajednički stav da negativnosti i strahove ne treba potiskivati, nego da situaciju u kojoj se zateknemo trebamo prihvatiti kao izazov. Naravno da je strahove teško kontrolirati ako je pacijent suočen s dijagnozom karcinoma. U takvim slučajevima pomaže psihoonkološko savjetovanje.

Prestanite misliti na bol
Terapeuti za bol bave se poticanjem našeg unutarnjeg liječnika kako bi se spriječilo to da bolovi postanu kronični (med. kronificiranje). Pozadinu pritom predstavlja psihička komponenta bola. Svaki čovjek bol doživljava na drukčiji način. Ako se misli neprekidno vrte oko bola, to će dovesti do njegova jačanja. Pacijentima se stoga savjetuje da savladaju tehnike koji će im pomoći da pozornost usmjere na nešto drugo umjesto na bol i da tako potaknu vlastito iscjeljenje.

Pomozite tijelu da ozdravi
Tijelo se u svakoj sekundi samo od sebe regenerira, proizvodi nove stanice kože, stvara ravnotežu kod opterećenja. Kako bi moglo na optimalan način obavljati taj posao, tijelu je potrebna naša podrška. Nju mu među ostalim možemo pružiti tako što ćemo, nakon što osjetimo bol, leći. Kada smo opušteni, tijelo se, naime, može bolje boriti protiv upala. Kod raznih je infekcija stoga često dovoljno samo pričekati. Ključevi koji otvaraju vrata samoiscjeljenja su osim toga zdrava prehrana, kretanje, normalna tjelesna težina i suzdržavanje od pušenja. Studije pokazuju da čak i nakon srčanog infarkta pacijentima promjena stila života pomaže više od medikamentozne prevencije. Ako se tomu pridoda i pozitivan način razmišljanja, to unutarnjeg liječnika može aktivirati do te mjere da doista dođe do smanjenja rizika od srčanog infarkta.

Zašto je važno vjerovati?
Lijek pomaže – ako u to vjerujemo. Eksperimenti provedeni na dobrovoljcima pokazali su sljedeće: ako se sudionici eksperimenta izlože opeklinama, na koje se zatim nanese krema bez farmakološkog učinka, ali im se istovremeno kaže da je riječ o iznimno učinkovitoj novoj kremi za liječenje opeklina, krema će s velikom vjerojatnošću djelovati tako da doista dovede do ublažavanja bolova. Znanstvenici taj fenomen nazivaju placebo-efekt.

Snaga biofeedbacka
U sklopu ove terapije kod liječnika se uz pomoć mjernih uređaja mjere nesvjesni tjelesni procesi kao što su frekvencija disanja, aktivnost srca, otpornost kože ili zategnutost mišića te se informacija o njima preko slike i tonova direktno prenosi pacijentu.
Na temelju toga pacijent bi trebao naučiti razumjeti psihofiziološke povezanosti i snagom volje utjecati na njih. Tako pri pogledu na pokrete svojih pluća pacijent uz pomoć terapeuta uči dublje i ravnomjernije disati i tako se bori protiv situacija u kojima bi mogao ostati bez daha. Kod glavobolje izazvane zatezanjem mišića uzrokovanim stresom pacijent uči strategije opuštanja, zahvaljujući čemu on ubuduće više neće biti bespomoćno izložen osjećaju bola.
Pozitivan učinak ove terapije znanstveno je dokazan kod migrena, kroničnih glavobolja uzrokovanih napetošću i kroničnih bolova u leđima.

Termin kod pravog liječnika
Mora se dogoditi kemija! Imamo li povjerenja u svog liječnika i razumijemo li zašto nam je propisao određeni lijek ili terapiju, to će se pozitivno odraziti na proces ozdravljenja. Već i sama rečenica ‘Nije ništa strašno!’ može pomoći da se umjesto na bolest usredotočimo na ozdravljenje i na taj način potaknemo vlastitu energiju samoiscjeljivanja

izborićete se

U vašem životu su bile situacije za koje ste mislili da se nećete izboriti. A vi ste se izborili.

U vašem životu su bili problemi, koje ste mislili, da nećete riješiti. A vi ste ih riješili.

U vašem životu su bili gubici, koje ste mislili, da nećete preživjeti. A ipak ste preživjeli.

Vi ste danas ovdje, jači, pametniji, sa bogatim iskustvom i znanjem kao rezultat svega toga. Iako put nije bio lak, vi ste uspješno prošli po njemu.

Naravno, teškoće vas očekuju i naprijed, a možda i sada prolazite kroz težak period života. Zbog toga se treba s vremena na vrijeme osvrnuti unazad i sjetiti - kada ste mislili da ne možete da  se izborite, a  izborili ste se.

I možda, kad se sjetite toga, da ćete shvatiti da nema razloga da sumnjate u sebe. Jer, bez obzira kakve sve izazove da vam život priredi, vi ćete se izboriti sa njima.

A sada najvažnije -  izborićete se.


© Ralph Marston


​Prevela: Beba Muratović - bebamur.com​​​​​

povremeni post

BLAGODATI POVREMENOG POSTA: Zašto je dobro postiti?

Mi ljudi općenito jedemo previše, puno više nego što nam treba da ne bismo bili gladni. To je zato što živimo u izobilju, hrana je dostupna 24/7 a marketing prehrambene industrije nas na sve moguće načine navlači da stalno želimo nešto jesti. Danas hranu (točnije razne vrlo nezdrave proizvode i grickalice) možemo kupiti čak na kioscima i benzinskim stanicama, a prostor oko kase u supermarketima gdje stojimo dok čekamo red, prepun je proizvoda koji nam uopće ne trebaju ali ih ipak stavljamo u svoje košare jednostavno zato što su nam tu, pred očima. Poznati marketinški trik.

No ne treba nasjedati trikovima već treba razmišljati što stavljamo u usta. A ponekad treba osjetiti i glad. To je jako, jako korisno i zdravo. Preskočiti obrok na primjer, osjetiti glad, pa se ne uspaničiti zbog toga, nego se napiti vode, skuhati čaj, i počekati da osjećaj gladi prođe. I prođe zaista… Osjećaj je fenomenalan.

Zašto je povremeno preskakanje obroka (povremeni post) vrlo zdravo? Dok stalno nešto jedemo, tijelo troši 80% energije na probavu hrane i ne stiže odrađivati druge važne poslove. Tek kad nije zauzeto neprestanom probavom hrane, može raditi na detoksifikaciji i regeneraciji stanica, što je vrlo važno za sačuvati dobro zdravlje.

Mnogi svjetski stručnjači preporučuju povremeni post (tzv Intermittent Fasting ili “IF”). Povremeni post može se raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane 1-2 dana u tjednu (npr ”5:2” dijeta – 5 dana jedete normalno a 2 dana smanjujete unos hrane) ili svakodnevni produženi noćni post npr “16:8” što znači da obroke rasporedite u okviru od 8 sati unutar 24 sata (16 sati ne jedete, 8 sati jedete). Možete provesti i 24-satni post tako da npr. jedan dan doručkujete i ručate i onda ne jedete ništa do slijedećeg dana do ručka. Na taj način ste postili 24 sata, bez da je prošao jedan cijeli dan bez jela. Praktički ste preskočili večeru i slijedeće jutro doručak.

Koju vrstu posta izabrati ovisi o vama, što vam je izvedivo i što se uklapa u vaš dnevni ritam. No koji god način da izaberete, znajte da je povremeni post ili suzdržavanje od hrane jedan od najmoćnijih alata za postizanje dobrog zdravlja, kao i primjerene tjelesne težine.

Istraživanja su pokazala slijedeća blagotvorna djelovanja povremenog posta na zdravlje:

Podiže se razina hormona rasta (HGH) tzv ”fitness hormona” koji igra važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja i vitalnosti i koji potiče razvoj mišićnog tkiva i sagorijevanje masnoće.
Postiže se normalizacija osjetljivosti na inzulin i leptin (hormon sitosti) kao i normalizacija razine grelina (hormona gladi) što sve pridonosi boljem i dugotrajnijem osjećaju sitosti i kontroli apetita.
Smanjuje se razina triglicerida u krvi i općenito se postiže bolje zdravlje i smanjeni rizik od cijelog niza bolesti.
Lakše se mršavi jer se tijelo prebacuje sa sagorijevanja glukoze kao primarnog izvora energije ovisnog o obrocima, na sagorijevanje masnoće neovisne o obrocima (iz masnih zaliha).
Postiže se bolja mentalna oštrina i koncentracija, jer mozak izvrsno radi na ketone koji nastaju metabolizmom masnoća i služe kao gorivo za stanice umjesto glukoze.
Poboljšava se sastav crijevne flore (korisne bakterije koje žive u našim crijevima) što je jedna od najvažnijih stvari koja jača imunitet, tj otpornost organizma protiv raznih bolesti.
Podiže se razina energije i poboljšava kvaliteta sna.
No povremeni post neće imati iste dobre učinke ako u ostale dane jedete nezdravu rafiniranu hranu. Obratite pažnju da vaša prehrana općenito bude nutritivno bogata, kako biste dobili potrebne hranjive tvari i građevinski materijal za svoje tijelo. Smanjite unos nutritivno prazne hrane bogate šećerom i škrobom (tjestenina, kruh, pekarski proizvodi, rafinirane industrijske prerađevine) i zamijenite je prirodnim zdravim masnoćama kao što su maslinovo i kokosovo ulje, maslac, jaja, avokado, masline i orašasti plodovi. Na ovaj način ćete svoje tijelo ”prešaltati” sa sagorijevanja glukoze kao primarnog izvora energije na sagorijevanje masnoće dok istovremeno jedete nutritivno bogatu hranu. Tako ćete lako sagorijevati nakupljene masne zalihe a tijelo će ipak dobiti sve što treba od nutrijenata.

Kako postiti? ”5:2” metoda
Ako izaberete ”5:2” metodu, to znači da ćete izabrati dva dana u tjednu u kojima ćete smanjiti unos hrane. Ne preporuča se da to budu budu dva dana za redom, već dva odvojena dana npr ponedjeljak i četvrtak. Možda je zgodnije to učiniti preko radnog tjedna nego vikendom kad se obitelj okuplja uz svečanije obroke ili ako izlazite.
Prijedlog jelovnika za ove dane:
Ujutro svježe iscijeđeni povrtno-voćni sok iz sokovnika, npr 1 mrkva, pola cikle, komadić celera, jabuka. Ili nekoliko listova zelenog lisnatog povrća, komadić tikvice ili krastavca, naranča.
Ručak: juha od povrća. Skuhajte razno povrće u vodi u koju ste dodali sol, začinsko bilje i maslinovo ulje, Kad je povrće kuhano izmiksajte sve štapnim mikserom i provjerite da li fali još začina. U posluženu juhu možete umiješati jedan sirovi žumanjak domaćeg jajeta.
Večera: ista juha od povrća ili šalica domaćeg kefira.

24-satni post
Jednostavan način posta koji ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu je 24 satni post od ručka do ručka. Jednostavno izaberete jedan dan kad ćete normalno jesti doručak i ručak i onda ništa ne jedete sutradan do ručka. Npr u ponedjeljak u 14 sati ručate i onda ne jedete ostatak dana, ali pijete tekućinu – vodu i biljne čajeve. U utorak ujutro ne doručkujete već pijete vodu i biljne čajeve (ako ne možete bez kave ujutro popijte je) i u 14 sati normalno ručate. Ovo možete ponavljati 1-2 puta tjedno.

Svakodnevni djelimični post
Mnogi su prihvatili svakodnevni djelimični post (ili produženi noćni post) kao način života. Najčešće je to ritam 16:8, a može biti i 20:4 ili 18:6.
16:8 znači da 16 sati unutar 24 sata ne jedete ništa (pijete vodu, biljne čajeve) te da obroke rasporedite unutar okvira od 8 sati. To može biti 2 ili 3 obroka, kako kome paše. Npr prvi obrok jedete u 10 sati a zadnji obrok u 18 sati.
18:6 znači da ne jedete ništa 18 sati te da obroke rasporedite u okviru od 6 sati, npr prvi obrok u 12 sati, zadnji u 18 sati.
20:4 znači da jedete samo unutar 4 sata u toku dana, npr ručak u 14 sati i večera u 18 sati.

Post prema mjesečevim mijenama
Navodno je učinkovitije postiti prema mjesečevim mijenama, 24 sata od promjene lunarne faze. U to vrijeme uzima se voda, biljni čajevi, eventualno crna kava bez dodataka. Kalendar mjesečevih mijena može se naći na internetu, od navedenog sata određenog datuma, posti se slijedećih 24 sata.

Što god da izaberete bit će korisno, pogotovo ako ćete post ponavljati na redovnoj bazi. Da li će to biti potpuno uzdržavanje od hrane uz pijenje tekućine ili smanjivanje unosa hrane u određene dane, ovisi samo o tome što vama najbolje odgovara. Sve će biti puno učinkovitije ako i općenito povedete računa o svojoj prehrani i nastojite birati prirodnu hranu u njenom izvornom obliku a ne procesirane stvari. Nemojte nikada raditi protiv sebe i svog tijela već surađujte s njim. Osjetite što vam prija i budite blagi prema sebi.

Ako ste na LCHF prehrani tada je post puno lakši. Šećer u krvi je stabilan i nema one tipične gladi i treskavice kao kad ste na šećerima kao pogonskom gorivu. “Sugar burner” teško podnosi glad jer kad tijelo potroši dostupnu glukozu, očajnički traži novo punjenje tj obrok bogat ugljikohidratima, jer zbog djelovanja inzulina ne može trošiti masne zalihe. Međutim “fat burner” (kad ste na mastima kao pogonskom gorivu) troši ono što pojede i dalje nastavlja trošiti naslage, bez nervoze, treskavice, promjene raspoloženja… Osjećaj gladi je sasvim drugačiji i sasvim podnošljiv, osjeća se jedna zdrava glad koju je lako utažiti napitcima u periodu posta.

Izvor: Istine i laži o hrani

post - prednosti

Zašto je povremeno dobro postiti?

Otkrivamo vam neke od mnogobrojnih prednosti posta

Bez obzira na to kakva su vaša vjerska uvjerenja, povremeni post vrlo je dobra stvar za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Naime, post vam omogućava da se dublje povežete sami sa sobom te da očistite svoje tijelo od svih nakupljenih toksina.

Neke od zdravstvenih prednosti posta su bolja kontrola nad vlastitom težinom, poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, bolja krvna slika, itd.

Iako se naše tijelo samo prirodnim ciklusima čisti od otrova, zbog brzog načina života, mnogo stresa i loše prehrane, naš je organizam često pod velikim opterećenjem. Da biste riješili takve probleme, idealna je metoda posta odnosno suzdržavanje od hrane barem jedan dan.

Post je vrlo učinkovita metoda čišćenja organizma koju svatko može provesti nekoliko puta na godinu. Može se provoditi na više načina, a najbolje je odabrati onaj koji će se uklopiti u vaš način života. Kod višednevnog posta, izbacuju se samo određene namirnice i poroci koji su štetni za naše zdravlje. Odlučite li se pak na jednodnevni post, najbolje je taj dan ne jesti ništa već piti samo vodu i biljne čajeve. Ipak, prije provođenja posta dobro je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom, a smiju ga provodite samo zdrave osobe.

Postom se provodi detoksikacija organizma, a povećani unos tekućine tijekom trajanja posta pomaže kod izbacivanja svih nakupljenih otrova u tijelu. Na taj se način čiste krvotok te limfni sustav te se potiče proces regeneracije stanica. Razina kolesterola u krvi se smanjuje, stanice se opksrbljuju kisikom i poboljšava se disanje. Redovnim postom mogu se izliječiti mnoge tegobe kao što su problemi s kožom, glavobolja, razne alergije, loša probava, itd.

Neke od mnogobrojnih prednosti posta otkrivamo vam u nastavku…

1. Pomaže kod gubljenja kilograma

Imate li problema s viškom kilograma i debljanjem, post bi mogao biti pravo rješenje. Istraživanja su pokazala kako je post mnogo zdraviji i učinkovitiji u borbi s kilogramima nego razne dijete. Povremeni posto omogućuje tijelu da spali sav višak masnoća koje su se nakupile.

2. Ubrzava metabolizam

Kada postimo, naš se probavni sustav odmara, a to može potaknuti metabolizam i pospješiti sagorijevanje kalorija. Povremeni post pozitivno utječe na probavni sustav i funkcije crijeva općenito, a time se pospješuje i sam rad metabolizma.

3. Pospješuje dugovječnost

Vjerovali ili ne, uz manje hrane živjeti ćete duže. Naime, istraživanja su pokazala kako se životni vijek u pojedinim kulturama produljio upravo zbog načina njihove prehrane. Jedan od primarnih učinaka starenja je spor metabolizam, a što dulje budete održavali svoju mladolikost to će vam metabolizam raditi bolje i učinkovitije.

4. Poboljšava prehrambene navike

Post može biti vrlo učinkovita metoda za sve one koji imaju problema s prehrambenim navikama ili pate od poremećaja u prehrani. Također, može vam pomoći da uspostavite zdravije navike kad je prehrana u pitanju.

5. Pozitivno utječe na rad mozga

Istraživanja su pokazala da post poboljšava funkcije mozga jer potiče proizvodnju određenih proteina koji aktiviraju matične stanice mozga i pretvaraju se u nove neurone te promiču živčano zdravlje. Ti neuroni također štite moždane stanice od raznih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

6. Pomaže kod kožnih problema

Uzrok akni i sličnih problema s kožom često su toksini koji su se nakupili u organizmu, a loše stanje kože jedan je od najvećih pokazatelja da je vašem tijelu potreban detoks. Post može pomoći kod pročišćavanja kože jer tijekom posta probava miruje pa tijelo može usmjeriti svoju energiju na druge sustave. Postom se tijelo čisti od toksina te potiče pravilan rad jetre, bubrega i drugih organa.

7. Ojačava imunitet

Povremeni post poboljšava imunološki sustav jer smanjuje djelovanje slobodnih radikala, regulira upalne procese u tijelu i sprečava formiranje stanica raka. U prirodi, kada se životinje razbole, one prestaju jesti i umjesto toga se fokusiraju na odmaranje. Ovo je primarni instinkt koji organizmu i svim organima omogućava da se odmore, kako bi se tijelo moglo boriti protiv infekcija. Mi ljudi jedina smo vrsta koja traži hranu kada smo bolesni, čak i ako nam nije potrebna.

autofagija - post

POSTITI JE ZDRAVO

Osim sto se post blizi vjernicima, post ima mnoge prednosti, te postoje cvrsti dokazi da bi svakodnevni kratki post mogao znacajno poboljsati imunitet.

Kratki post potice autofagiju u cijelom tijelu. Cak i neuroni, koji su zasticeni od nedostatka energije, profitiraju. Kratki post potice autofagiju neurona i povremeni post moze predstavljati jednostavan, siguran i jeftin nacin za promoviranje ovih potencijalno terapeutskih neuroloskih odgovora.

Autofagija ili autofagocitoza (grc. auto - sebe, phagein - jesti) je osnovni mehanizam razgradnje, koji ukljucuje razgradnju u stanici i to nepotrebnih ili disfunkcionalnih stanicnih dijelova pomocu lizosoma - stanicnih organela. Razgradnja stanicnih dijelova moze osigurati prezivljavanje stanice za vrijeme gladovanja odrzavanjem razine potrebne energije u stanici. Autofagija, ako je regulirana, osigurava sintezu, razgradnju i ponovnu upotrebu stanicnih dijelova. Za vrijeme ovog procesa, ciljani citoplazmatski dijelovi se izoliraju od ostatka stanice u autofagosome, koji se onda stapaju s lizosomima i razgradjuju ili recikliraju.

Autofagija je sofisticirani obrambeni imunoloski mehanizam. Ona moze:

1. Prepoznati, uloviti, i unistiti unutarstanicne patogene organizme.
2. Isporuciti antimikrobne molekule do patogena koji se skrivaju na nedostupnim dijelovima stanice.
3. Sudjelovati u imunoloskim procesima, detektirajuci prisutnost stranih patogenih organizama i predstaviti dijelove mikroba u svrhu proizvodnje antitijela.

Autofagija stoga udvostrucava mehanizam ubijanja patogena u stanici i pazi na moguce infekcije i obavjestava imunoloski sustav o njima.
Disfunkcija autofagije vodi prema bolestima kao sto su: rak, neurodegenerativne bolesti, infekcije i prerano starenje. Glavni gen za autofagiju nedostaje u 40 do 75 posto slucajeva raka.

Stanice nastoje odrzati stalnu razinu masnih kiselina, amino kiselina i secera, stoga, kad su ove tvari na raspolaganju, npr nakon jela, autofagija je suzbijena. Kada ovih tvari nema dovoljno - nakon posta, autofagija se ukljucuje.

To znaci da nakon jela, vecina stanica ne ubija patogene organizme. Stanica ceka period nedostatka hrane da ulovi patogene organizme i smece u stanici, te da ih pretvori u hranu.

Ovo sugerira da nas post stiti od unutarstanicnih infekcija. Patogeni organizmi koji uzrokuju unutarstanicne infekcije su:

Streptococus, Mycobacteria (tuberkuloza), Listeria (meningitis) , Salmonella, Francisella tularensis (upala pluca) i Toxoplasma gondii (toksoplazmoza) (dr. Paul i dr. Shou Ching Jaminet)

S obzirom na svoju ulogu u uklanjanju štetnih tvati iz stanica, autofagija svojom aktivnošću usporava starenje, spriječava nastajanje tumora, upalnih i neurodegenerativnih bolesti. Posebno je važna uloga autofagije u razvoju tumora, jer je do sad pokazano kako nefunkcionalnosti u procesu autofagije često

dovode do nastanka ili daljnjeg razvoja bolesti. Osim toga, uloga autofagije sve se više proučava u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti gdje je pokazano da nedostatnost procesa autofagije uvelike pomaže nastanku bolest.

Neuroloska autofagija ima terapeutske ucinke za Alzheimerovu bolest. Ovo nije iznenadjujuce, jer autofagija bi trebala imati terapeutske ucinke za bilo koju unutarstanicnu infekciju, a postoje snazne indicije da Alzheimerovu bolest uzrokuje Chlamydia pneumoniae. Autofagija je važan čistač bakterija koje preživljavaju u našim stanicama poput Salmonele. Redoviti kratki postovi vjerojatno dosta jacaju imunoloski sustav.

Duljina i frekvencija postova

Prema dr. Paulu i dr. Shou Ching Jaminet, mnoge prednosti posta pocinju kad jetra istrosi zalihe glikogena. Jetra pohranjuje 70 do 100 grama glikogena, ili oko 300 do 400 kalorija. Buduci da tijelo treba 500 do 600 kalorija glukoze na dan, zalihe glikogena u jetri se istrose nakon 12 do 16 sati posta. Ovo ukazuje da je 16 sati posta dovoljno dugo da potakne autofagiju. Ozbiljan nedostatak hrane, nakon dugog gladovanja suzbija (uspava) odredjene infekcije (Plasmodium falciparum). Ponovni unos hrane aktivira suzbijene infekcije i moze povecati ranjivost na neke nove infekcije, narocito virusne. Post treba biti kraci od 24 sata, dulji post infekcije pogorsava.

terapija pisanjem

Ekspresivno pisanje – neka vam vlastite riječi posluže kao lijek

Današnji užurbani život popraćen je brojnim negativnim emocijama koje ostavljaju posljedice na naše zdravlje.
Stres na poslu, napetost uslijed nakupljenih obaveza, strah od narušenog zdravlja, obiteljske nesuglasice, nemir zbog financijske nestabilnosti, tuga – bezbroj je osjećaja kojima je nemoguće eliminirati uzrok.
No, dobra vijest je da emocije i njihove posljedice možemo držati pod kontrolom.
Posljednjih godina osobito je popularna izuzetno jednostavna metoda koja i znanstveno dokazano pomaže u postizanju duhovne relaksacije i unutarnjeg mira.
Riječ je o tehnici poznatoj pod nazivom "ekspresivno pisanje".
Prema svjedočenju mnogih koji ju upražnjavaju, ona je pravi melem za ublažavanje negativnih emocija.

Što je ekspresivno pisanje

Ekspresivno pisanje je zapisivanje osobnih misli, osjećaja i iskustava, odnosno izražavanje najdubljih emocija kroz pisane riječi.
Nešto poput pisanja dnevnika, osobito o situacijama koje su osobi izrazito teške i bolne.
U posljednjih 25 godina izuzetno velika pozornost se posvećuje ovoj terapiji.
Proučavana je na više od 200 studija koje su potvrdile njene pozitivne efekte na poboljšanje psihičkog, ali i fizičkog zdravlja.
Jedan od prvih istraživača koji je dao golem doprinos razumijevanju i razvoju ekspresivnog pisanja kao metode očuvanja psihofizičkog zdravlja je James W. Pennebaker.
Taj svjetski poznati profesor psihologije na Sveučilištu u Texasu provodio je istraživanja ove vrste terapije na osobe koje su doživjele emotivan stres ili neku vrstu traume. Pokazala se iznimno uspješnom.
Tematika njegovih najpoznatijih knjiga, Opening Up (Otvaranje) i Writing to Heal (Pisanjem do iscjeljenja), upravo je utjecaj ekspresivnog pisanja na zdravlje i oporavak od teškoća, trauma i bolesti.
Prema njemu, najefikasnije rezultate kod pacijenata je pokazalo ekspresivno pisanje 4 danauzastopno, u trajanju od po 20 minuta.
U jednom od njegovih istraživanja sudjelovali su studenti podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina imala je zadatak pisati o vlastitim životnim traumama, dok je druga skupina pisala o običnim svakodnevnim temama.
U usporedbi s onima kojima je zadana nevažna tematika, studenti koji su pisali o traumatičnim iskustvima u narednih šest mjeseci rjeđe su posjećivali liječnika te su koristili daleko manje lijekova od ispitanika iz druge skupine.

Ekspresivno pisanje i vi

Za provođenje ove terapije ne trebate odlaziti liječniku.
Nju provodite sami, kod kuće, u toplini svog doma, na klupici u parku, u uredu kad ostanete sami - kad god osjetite potrebu.
Važno je da sve svoje misli i osjećaje bez suvišnog razmišljanja prenesete na papir.
Ovim riječima je prof. Pennebaker u svojoj knjizi Writing to Heal opisao jednostavnost terapije ekspresivnim pisanjem:
"Nađite mjesto gdje vas nitko neće uznemiravati, a zatim pišite o stvarima koje vas muče.
Ne brinite o gramatici, strukturi rečenice ili pravopisu. Samo pišite.
Budite spremni baciti ili potrgati napisano kada završite. To nije pismo nekome. To nije nešto što ćete pokazati drugima kako biste ih uvjerili da ste u pravu.
Ovo je samo za vas.
Možete pisati o istom događaju svakog dana ili možete pisati o različitim događajima. To ovisi samo o vama. Jednostavno istražujte svoje najdublje misli i strahove.
To je osnovna ideja."
Dakle, uzmite list papira i olovku, prepustite se mislima i osjećajima te oslobodite iz srca i duše sve ono što vas tišti i boli, što sputava vašu energiju i samopouzdanje.

Nekoliko osnovnih savjeta

U ekspresivnom pisanju slijedite ova pravila, koja će vam pomoći izraziti se, dotaknuti svoje najdublje emocije i strahove, naučiti nositi se s njima i – pobijediti ih.
Za primjenu ove terapije vrlo je bitan faktor i vrijeme koje je proteklo od određenog stresnog događaja.
Neka su istraživanja pokazala da provođenje terapije ekspresivnim pisanjem prebrzo nakon stresnog događaja može izazvati još dublju traumu i teže osjećaje.
To je objašnjeno činjenicom da je potreban određeni vremenski period nakon kojega je čovjek spreman u bilo kojem obliku suočiti se s traumom.

Savjeti za provođenje terapije:

zaberite prigodno vrijeme kada nećete biti ometani.
Pronađite miran, tih i udoban kutak u kojem se osjećate opušteno.
Pišite o nečemu osobnom i važnom za vas.
Nastojte maksimalno uključiti sve svoje osjećaje i emocije.
Neka terapija pisanja traje najmanje 20 minuta, a možete ju ponavljati svaki dan.
Nakon nekoliko minuta pisanja, pročitajte napisano – ako osjetite nelagodu, na neko vrijeme prekinite s pisanjem.
Ako želite pisati, ali već od samog početka osjećate da niste u stanju suočiti se s emocijama – prestanite pisati!
Nakon što ste završili s napisanim tekstom postupite onako kako vaša svijest želi – pospremite ga ili bacite. Važno je da slijedite želju svog uma.

Eliminira stres, nesanicu, tjeskobu...

Istraživanja su potvrdila da ovaj oblik terapije pomaže eliminirati negativne emocije, smanjiti stres i tjeskobu, ojačati pamćenje, poboljšati kvalitetu sna, ublažiti simptome PTSP-a.

Potvrđeni su pozitivni učinci u različitim situacijama.

Primjerice, ispitanici koji su pisali o svojim mislima i osjećajima netom prije polaganja važnih ispita postigli su bolje rezultate od skupine kod koje nije primijenjena terapija ekspresivnog pisanja.

Ako se provodi po uputama, ekspresivno pisanje može imati sljedeće pozitivne psihološke učinke:
bolje upravljanje emocijama
eliminiranje negativnih misli, nemira i anksioznosti
otpuštanje stresa i napetosti
prestanak opsjednutosti ili razmišljanja o teškom iskustvu
spoznaja i jačanje vlastitih pozitivnih osobina
prepoznavanje novih izvora snage
jasnije doživljavanje stvari svjesnije sagledavanje onoga što nas sputava
otkrivanje vlastitih potencijala
jačanje snage
izgradnja samopouzdanja
uspostavljanje osjećaja životne vrijednosti.

Pozitivni učinci i na fizičko zdravlje

Mnoge su studije potvrdile blagotvorno djelovanje ekspresivnog pisanja na osobe s narušenim fizičkim zdravljem.
Poznato je da su stres i slična negativna stanja uma uzročnici mnogih tegoba i bolesti.
Dokazano je da terapija pisanjem ublažava većinu negativnih emocija, a time pozitivno djeluje i na zdravlje.
Prema provedenim studijama, ekspresivno pisanje poboljšava funkcije jetre i pluća, smanjuje krvni tlak te prevenira ili ublažava migrenu, astmu, apneju, probavne tegobe, nesanicu.
Prepoznato je i snažno djelovanje na imunološki sustav, što se u konačnici pozitivno odražava na opće zdravstveno stanje bolesnika (reumatoidni artritis, HIV, karcinom).

Na temelju vlastitih istraživanja profesor Pennebaker je utvrdio:

"Kada je ljudima pružena prilika da pišu o svojim emocionalnim problemima, zdravlje im se često poboljšava. Nakon toga rjeđe posjećuju liječnike jer im je prije svega osnažen imunološki sustav".

savjeti srarog Rusa

Savjeti Rusa koji je navršio 104 godine natjeraće vas da preispitate svoje životne navike.

1. Naučite da sve "vidite živo" i uživate u svemu - travi, drveću, pticama, životinjama, zemlji, nebu. Gledajte ih ljubazno i sa punim srcem i oni će vam uzvratiti. To je znanje koje nećete pronaći u knjigama.

2. Odvojte neko vreme da stojite bosi na zemlji. Dajte svoje telo zemlji kako ga ona ne sama ne bi pozvala.

3. Ugrabite svaku priliku da budete pored vode. Oslobodićete se umora i pročistiti misli.

4. Pijite čistu vodu kad od je moguće, ne čekajte da ožednite. To je najbolji lek. Tamo gde me sudbina nije vodila, prvo sam tražio izvor.
Ne pijte slatke i slane (mineralne) vode iz boca. Prva će izjesti jetru, druga će vezati krvne sudove.

5. Povrće treba da se nađe na vašem stolu svaki dan. Na prvom mestu cvekla, nema bolje hrane na zemlji. Zatim pasulj, bundeva, bobice, šargarepa, paradajz, paprike, spanać, zelena salata, jabuke, grožđe, šljive.

 6. Ako želite možete da jedete meso. Ali retko. Nikako ne jedite svinjetinu, ona šalje na drugi svet.

7. Kobasice, prženi krompir, keks, slatkiši i hrana u konzervama su loša hrana. Moja hrana su žitarice, pasulj i zeleniš. Predatori jedu meso, oni su lenji, jedva se kreću.
Konji koji jedu žitarice aktivni su ceo dan. Skakavac se hrani travom i skače i leti ceo dan.

8. Kako bih jeo manje, pijem mnogo vode i jedem kompot, jedem prostu hranu i sveže povrće. Od četvrtka uveče do petka uveče ne jedem ništa, samo pijem vodu.

9. Post je najveća milost.
Ništa me ne jača i ne podmađuje kao post. Kosti postaju lakše, poput ptice, srce postaje veselo. Posle svakog velikog posta ja sam nekoliko godina mlađi.

10. Sunce izlazi i zalazi za vas. Rad prestaje nakon zalaska sunca. kada se naviknete na ovo telo i um će vam postati jači. Mozak će se bolje odmoriti i razbistriti za san. Tako rade kaluđeri i vojnici i zato imaju snagu da služe.

 11. Treba da odspavate pola sata u toku dana kako bi se osvežila krv u vašoj glavi. Nemojte da spavate odmah nakon jela, tada se salo mast taloži u krvnim sudovima.

12. Manje sedite, ali spavajte dovoljno.

13. Pokušajte više da boravite na otvorenom prostoru. Naučite da živite u hladnoj prostoriji. Dovoljno je da vam stopala i ruke budu zagrejani, ali glava hladna.
Telo stari i propada od toplote.

14. Ojačavajte telo biljkama. Pomešajte šaku lekovitih biljaka i bobica i prelijte proključalom vodom i to pijte ceo dan. Na zimu uvidećete prave prednosti ovoga.

15. Ne zaboravite orašaste plodove. Orasi izgledaju poput našeg mozda, oni su i moćni za mozak.

16. Sa ljudima budite ljubazni i pažljivi. Od svakog od njih, makar površno, možete da naučite nešto.
Od ljudi ne stvarajte ni prijatelje ni neprijatelje tako vam nikada neće stvarati probleme.

17. Ono što vam je suđeno dobićete kad tad, samo treba da strpljivo čekate. Ne opterećujte dušu time.

18. Ne verujte u predrasude, astrologe i proricanje sudbine. Neka vam telo i srce budu čisti.

19. Kada se osećate loše, treba da šetate mnogo. Preko polja, kroz šume, pored reke.
Voda će odneti vašu tugu. Bitno je da zapamtite: najbolji lek za telo i dušu su: post, molitva i fizički rad.

20. Krećite se više. Na kamenu koji se kotrlja ne raste mahovina. Nesreće nas drže nepokretnim. Ne bežite od njih ne dozvolite im da dominiraju nad vama. Nikada se ne plašite da naučite i uradite nešto novo.

salate sa hrenom

SALATE SA HRENOM - RECEPTI

Salata od mrkve i hrena

Sastojci:

300 g mrkve
1 hren
1 čaša kiselog vrhnja
1 jabuka
1 žlica limunovog soka
papar
sol

Priprema:

Očistite, operite i sitno nastružite mrkvu, hren i jabuku. Dodajte vrhnje, limunov sok, papar i sol. Sve promiješajte, stavite u zdjelu za salatu i odmah poslužite.

Salata od kupusa i mrkve

Salata od kupusa i mrkve Sastojci: 1 manja glavica kupusa 2 mrkve 2 rajčice 1 šalica ulja 1/2 šalice octa sol peršinov list

Hren

Hren Sastojci: 1 korijen hrena 1 jabuka 2 jaja sol ulje ocat Priprema: Korijen hrena  sitno naribati. Oguliti veću kiselu jabuku i sitno je naribati. …

Mornarska salata

Mornarska salata Sastojci: 1/2 kg sira 10 dag hrena 10 dag mrkve 10 dag celerovog korijena crvena paprika 1/2 dl ulja Priprema: Svježi sir naribajte. …

Pire od mrkve

Pire od mrkve Sastojci: 500 g mrkve 500 g krumpira 1 žlica brašna 2 žumanjka 80 g maslaca mlijeko sol
Priprema: Očistite, operite i narežite …

lukmira

Znate li da luk čuva vaše zdravlje i neutralizira masnu i tešku hranu uz koju se obično jede, odličan je za probavu, snižava holesterol i sprečava nagle skokove šećera u krvi?

Poslije zime i raznih kiselih salata, s proljećem nam je došao i mladi luk. Preporučujemo da napravite osvježenje na vašoj trpezi salatom koju svi vole-lukmirom, koju neki zovu i satrica. Osim sa mladim lukom, može se praviti i sa porilukom (prasom).

Sastojci:

2-3 vezice mladog luka
200 g svježeg sira
100 ml vrhnja ili jogurta
so, biber po želji
list peršuna.

Priprema:

Mladi luk očistite, operite i narežite na kolutiće. Stavite u zdjelu i posolite, dodajte sir, vrhnje, sitno nasjeckane listiće peršuna i sve dobro pomiješajte.

Po potrebi još dosolite. Prije posluživanja ohladite.

negativnost - zaštita

Sedam načina da se distancirate i zaštitite od bliskog negativnog čovjeka

Ponekad se čovjek koji je poguban za vas nalazi u vašem neposrednom okruženju. Šta tada reći, ponekad je to vrlo bliska osoba, s kojom je nemoguće potpuno prekinuti komunikaciju.

Lako je savjetovati: prekinite odnose sa toksičnom majkom! Ali ponekad se i takva majka voli i žali. I ne može se odbaciti. Možda ima psihičke probleme ili probleme sa zdravljem. Ne odlučuje se svako da ostavi starog čovjeka ... Ili problematičan koleginica, zbog nje, možete napustiti posao. Ali to nije uvijek moguće, u tome je stvar. I ja to razumijem, naravno. Kada govorim o metodi distanciranja, to nije nužno bjegstvo.

Može se primijeniti psihološko distanciranje. Glavno je da se sistematski i metodički primjenjuje i uči. Usmjerite stalnu pažnju na ovu komunikaciju i stalno nadgledajte sebe. Evo šta treba raditi:

- Ne inicirajte kontakt. Ne zvovite, ne pišite, ne pozivajte u posjetu, ne predlažite komunikaciju prvi - kad god je to moguće. Čestitajte praznik, dajte poklon ako je potrebno, ali ne više od toga. Ne inicirajte komunikaciju.

- Ne žalite se takvom čovjeku na svoje probleme, ne otkrivajte dušu i ne govorite detalje svog života. Zato što će svaka riječ biti upotrijebljena protiv vas. To se već desilo mnogo puta, ali vi ponovljate istu grešku: sami dijelite informacije.

- Ne raspravljajte o trećim licima. Jer tada ćete sami patiti - takav čovjek će prenijeti informacije, iskrivljujući ih do neprepoznatljivosti. Ili će vas ucjenjivati dobijenim informacijama, nagovještavajući da to može reći.

- Ne pozajmljujte od takvog čovjeka. Ne pozajmljujte novac, ne koristite njegove usluge i pomoć. Tako ćete ući u dužničko ropstvo, iz kojeg je nemoguće izaći.

- Ne pokazujte emocije. Ne vodite duge razgovore. Govorite jasno, oprezno i malo. Pratite vrijeme kontakta. Kiseonik u balonu će trajati samo određeno vrijeme, onda ćete se ugušiti!
​
- Ne ulazite u bilo kakve sporove i diskusije. Riječ po riječ i naći ćete se u zamci. Nećete primijetiti kako ste se upustili u borbu, iznervirali i potom postali krivi.

- Ne podstičete žalbe. Prebacite razgovor na nešto drugo na bilo koji način. Ili se sami počnite žaliti ili odmah nađite razlog da prekinete razgovor.

Ove metode treba primenjivati stalno iz dana u dan. Ovo je način distanciranja. Temperatura će pasti i pritisak u sistemu će se smanjiti, figurativno rečeno. Komunikacija će biti, a vi ćete biti emocionalno van dometa. I biće teško da vas povrijedi. Sva nevolja je u tome što se čovjek sam suviše otvara i približava, a zatim dobija bolan udarac. Tako, treba steći distancu.

Ponekad ovo i problematičnog čovjeka mijenja na bolje. Uobičajeni scenario je nestao, hrana je nedostupna, potrebno je promijeniti ponašanje! Tako da je distanciranje dobro za obje strane. I omogućava da se izbjegne neprijateljstvo i otvoreni sukob.

Anna Kirjanova

Prevela: Beba Muratović - bebamur.com ​​​​​​​ ​