Suvremena prehrana prepuna je zabluda od kojih je jedna od vodećih ona o mliječnim proizvodima. Većina ljudi smatra da je mlijeko zdrava hrana, što je daleko od istine kad je u pitanju mlijeko kojeg danas najčešće konzumiramo u ljudskoj prehrani. Tu mislim na homogenizirno i pasterizirano mlijeko. Homogenizacijom se nasilno i umjetno pod vidokim tlakom spajaju voda i mliječne masti ( što je u prirodi teško zamislivo ), a pasterizaciojom se uništavaju ne samo potencijalno štetne nego i zdrave mliječne bakterije.
Priroda je zamišljena tako da kravlje mlijeko predstavlja najzdraviju hranu za mlade teliće, kozje mlijeko za kozliće, a majčino mlijeko za ljudsku novorođenčad, dojenčad i malu djecu. Nakon treće godine života, mlijeko više nije potrebno ljudskom organizmu. Životinjsko, najčešće kravlje mlijeko, možda bismo i mogli konzumirati u malim količinama ako bi se ono dobivalo od organski uzgojenih krava koje se hrane prirodnom hranom, a ne od krava tretiranih antibioticima, hormonima, beta blokatorima i raznoraznim cjepivima. Pasterizacijom, kuhanjem i homogenizacijom, mlijeko gubi svoju nutritivnu vrijednost, ali istodobno dobiva veću tržišnu vrijednost zbog dužeg roka trajanja.
Jedno od najčešćih pitanja je, kad zbog intolerancije potrebno eliminirati mlijeko iz prehrane, kako nadomjestiti kalcij. Tu se javlja velika zabluda. Naime, u mlijeku se nalazi količina kalcija primjerena za probavni sustav krave koji sadrži četiri želuca, dok čovjek ima samo jedan. Kalcij je vezan za bjelančevinu kazein, od koje ga je jako teško odvojiti. On se ne može apsorbirati u crijevu ako nema barem 2 % mliječne masti, što dovodi do zaključka da tzv. „light“ proizvodi i nemaju neku korist. Što se više mlijeka pije, više je želučanih i crijevnih upala i upala dišnog sustava. Mliječna hrana potiče pojačano stvaranje sluzi u organizmu. Najnovije američke studije pokazale su da se javlja i više osteoporoze. Dakle, želite li barem donekle izbjegnuti osteoporozu, nećete piti mlijeko u ovom obliku kakvo se nalazi na policama trgovina.