Mnogi ljudi su već čuli za hormon sna - melatonin. Takođe ga zovu hormon života ili dugovječnosti. Naučnici još uvijek izučavaju svojstva ove supstance, ali njegov pozitivan uticaj na čovječji organizam i njegova neophodnost za normalanu životnu djelatnost već su ustanovljeni.
Melatonin se pojavljuje u ljudskom organizmu:
prirodnim putem, proizvodi se u organizmu;
unosi se zajedno sa nekim proizvodima ishrane;
unosi se u obliku posebnih ljekova i dodataka.
Proizvodnja melatonina u organizmu
Melatonin proizvodi epifiza (pinealna žlijezda)
Razmatrajući pitanje kako se proizvodi melatonin, najčešće se povezuje sa proizvodnjom epifize. Pod uticajem sunčeve svjetlosti aminokiselina triptofan u organizmu se pretvara u serotonin, koji se noću pretvara u melatonin. Posle njegove sinteze u epifizi melatonin ulazi u likvor i krv. Tako, za sve ove transformacije potrebno je barem pola sata dnevno provesti na ulici u toku dnevne svjetlosti.
Količina proizvedenog hormona u epifizi zavisi od doba dana: noću se proizvodi oko 70% melatonina u organizmu. Treba reći da proizvodnja melatonina u organizmu zavisi još i od osvjetljenja: pri prekomjernom (dnevnom) svijetlu sintezi hormona se smanjuje, pri smanjenju svjetlosti - povećava.
Aktivna proizvodnja hormona počinje oko 8 časova, a vrhunac njegove koncentracije, kada se melatonin proizvodi u velikoj količini je period posle ponoći do 4 sata ujutro. Zbog toga je veoma važno, posebno tokom ovih sati da se spava u mračnoj sobi. U organizmu odraslog čovjeka svakodnevno se sintetiše oko 30 mikrograma melatonina.
Da bi se povećao nivo melatonina prirodnim putem, treba se pridržavati nekoliko važnih pravila:
truditi sa ići na spavanje prije 12 sati noću;
ako treba da ostanete budni posle 12 sati noću, treba da vodite računa o prigušenoj svjetlosti;
pratiti da vrijeme spavanja bude dovoljno za obnavljanje snage;
prije odlaska u krevet isključiti sve izvore svijetla, navući zavjese. Kada je nemoguće isključiti svijetlo - koristi masku za spavanje;
pri buđenju noću ne paliti svijetlo, već koristiti noćnu lampu.
Sada su naučnici dokazali da se melatonin ne proizvodi samo u epifizi čovjeka. Da bi se osigurao proces životne djelatnosti i regulacija ritma sna i budnog stanja količina proizvedenog melatonina u ljudskom mozgu ne bi bila dovoljna. Zato se posmatra dvokomponentni sistem proizvodnje melatonina:
centralni - epifiza, gdje sinteza hormona sna zavisi od promjene svjetlosti i tame, i periferni - ostalih ćelija, u kojima proizvodnja melatonina nije povezana sa osvijetljenošću. Ove ćelije su raspoređene po čitavom čovječjem organizmu: ćelije zidova gastrointestinalnog trakta, ćelije pluća i disajnih puteva, ćelije kortikalnog sloja bubrega, ćelije krvi itd.
Svojstva melatonina
Osnovna funkcija hormona melatonina je regulacija dnevnog ritma organizma čovjeka. To jest zahvaljujući ovom hormonu, možemo zaspati i spavati krepkim snom.
Pri daljim i temeljnijim izučavanjem melatonina i njegovog uticaja na ljudski organizam, naučnici su otkrili da ova supstanca ima druga važna i korisna svojstva za čovjeka:
obezbjeđuje efikasan rad organa endokrinog sistema,
usporava proces starenja organizma;
pomaže organizmu da se prilagodi na promjene vremenske zone,
stimuliše zaštitne funkcije imunog sistema organa,
ima antioksidantno dejstvo;
pomaže organizmu da se bori sa stresom i sezonskom depresijom;
reguliše rad kardiovaskularnog sistema i krvnog pritiska,
učestvuje u radu digestivnog sistema organizma;
Utiče na proizvodnju drugih hormona u organizmu;
pozitivno utiče na ćelije mozga čovjeka.
Uloga melatonina u organizmu je ogromna. Pri nedostatku melatonina čovjek počinje brže da stari: akumuliraju se slobodni radikali, narušava regulacija tjelesne težine, što dovodi do gojaznosti, kod žena se povećava rizik od prijevremene menopauze, povećava se rizik od razvoja raka dojke.
Važno je zapamtiti da melatonin u organizmu ne stvara zalihe, to jeste spavajući nekoliko dana unaprijed, ne mogu se stvoriti zalihe melatonina. Važno je redovno se pridržavati ispravnog režima spavanja i budnosti i pratiti svoju ishranu.
Melatonin u hrani
Hormon melatonin se proizvodi u organizmu pri raznovrsnoj ishrani, koja obavezno treba da sadrži ugljene hidrate, proteine, kalcijum i vitamin B6. U nekim proizvodima ishrane, melatonin se nalazi u čistom obliku, u drugim - to su komponente neophodne za njegovu sintezu.
Govoreći o tome u kojim proivodima se sadrži melatonin u gotovom obliku, obavezno treba reći da je riječ o kukuruzu, banani, paradajzu, pirinču, šargarepi, rotkvici, smokvi, peršunu, ovsu, orahu, ječmu i suvom grožđu.
Amino kiselina triptofan u velikim količinama se nalazi u tikvi, orasima i bademima, susamu, siru, nemasnoj govedini i ćuretini, jajima i mlijeku.
Vitaminom B6 bogate su: banane, orasi, kajsije, pasulj, sjemenke suncokreta, sočivo, crvena paprika.
Velika količina kalcijuma nalazi se u mahunarkama, obranom i punomasnom mlijeku, orasima, smokvama, kupusu, cvekli, soji, ovsenim pahuljicama i drugim korisnim proizvodima.
Treba napomenuti da se proizvodnja melatonina u organizmu zaustavlja pri upotrebi alkohola, duvana, kofeina i određenih medicinskih preparata: koji sadrže kofein, blokatori kalcijumovih kanala, beta-blokatori, preparati za spavanje, anti-inflamatorna sredstva i antidepresivi.
Sa godinama, količina proizvedenog hormona sna se smanjuje. Ovo dovodi do poremećaja spavanja: noćnog buđenja, slabog sna, nesanice. Ako se nedostatak melatonina u mladom organizmu gotovo ne osjeća, to se nakon 35 godina njegov nedostatak može odraziti na dobro stanje čovjeka.
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
