Menopauzom se naziva vrijeme kad žena prestane imati menstruaciju te više ne može zanijeti prirodnim putem. No što se još tada događa s tijelom i zašto? Za sve je odgovoran hormon estrogen kojeg tijelo ulaskom u menopauzu počne proizvoditi sve manje i manje.
Menopauza je prirodan dio starenja i obično se događa između 45. i 55. godine života. No može se dogoditi i ranije ako su ženi iz nekog razloga odstranjeni jajnici i maternica. Taj se zahvat naziva histerektomijom. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu u Velikoj Britaniji (i Hrvatskoj, op. mv) je 51 godina, piše BBC.
Što se još mijenja?
Hormoni, a posebno estrogen. Taj je hormon ključan u mjesečnom reproduktivnom ciklusu – razvoju i otpuštanju jajašaca iz jajnika svakog mjeseca radi oplodnje te zadebljanju sluznice maternice kako bi ona bila spremna za prihvat oplođenog jajašca. No kako žene stare, zaliha jajašaca je sve manja pa ovulacija i menstruacija prestaju, a time i mogućnost začeća. Tijelo nakon toga postupno prestane proizvoditi estrogen koji kontrolira te sve procese. To sve se ne događa preko noći. Može proći i nekoliko godina dok taj ključni hormon padne na najnižu razinu.
Kakav utjecaj hormoni imaju na tijelo?
Ogroman. Mozak, koža, mišići i emocije su značajno pogođeni smanjenjem razine estrogena. Tijelo se može početi ponašati bitno drugačije, a mnoge žene počnu osjećati simptome i puno prije nego im menstruacija doista prestane. To razdoblje se zove perimenopauza. Valovi vrućine, noćna znojenja, problemi sa spavanjem, tjeskoba, loše raspoloženje i gubitak interesa za seks neki su od najučestalijih simptoma. Također, tijekom ovog razdoblja nisu rijetki ni problemi s mjehurom te suhoća vagine.
Kad izluičivanje estrogena potpuno prestane, kosti i srce osjetit će dugoročne posljedice. Kosti mogu oslabjeti zbog čega lakše može doći do lomova, a žene postaju osjetljivije na probleme sa srcem i moždani udar. Zbog toga se mnogim ženama nudi hormonska terapija koja estrogen vraća na višu razinu kako bi se ublažili simptomi. No simptomi se ne javljaju kod svih žena, niti su oni za sve žene isti. Također, mogu se razlikovati u svojem intenzitetu i duljini trajanja – od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina.
Što uzrokuje valove vrućine ili valunge?
Ukratko – manjak estrogena koji je inače uključen u termoregulaciju organizma. Tijelo se inače sasma dobro nosi s promjenama temperature, no kad nedostaje estrogena, termostat se “pokvari” i mozak misli da se tijelo pregrijava, iako to nije slučaj.
Utječe li estrogen i na raspoloženje?
Da, može imati utjecaj i na to. Hormon djeluje na kemijske receptore u mozgu koji kontroliraju raspoloženje, a kad se razina hormona jako snizi, to može potaknuti tjeskobu i loše raspoloženje. Niska razina estrogena također može utjecati na kožu koja postaje suša radi čega vam se može činiti da vam kukci plaze ispod kože.
Jesu li uključeni i drugi hormoni?
Da – progesteron i testosteron. No njihov utjecaj nije tako velik kao estrogena. Progesteron svakoga mjeseca pomaže pripremiti tijelo za eventualnu trudnoću, no njegova se razina smanjuje kad menstruacija prestane. Testosteron, koje žene proizvode u manjoj količini, povezan je sa spolnim nagonom i razinom energije. Njegova razina počinje se smanjivati nakon tridesete, a kod malog broja žena treba ga nadomjestiti.
Kako znati da smo ušli u menopauzu?
Moguće je izvaditi krv i izmjeriti razinu FSH hormona, no ta metoda i nije najpouzdanija, pogotovo ako imate više od 45 godina. Stručnjaci kažu da razine hormona mogu padati i rasti čak u unutar jednog dana, pa pretraga krvi ne može dati baš pouzdane rezultate. Najbolje je zato porazgovarati s liječnikom opće prakse i iznijeti mu svoje simptome. Dakako, važno je znati koje simptome tražite. Valja obratiti pozornost na loše raspoloženje jednako toliko koliko i na valunge i noćno znojenje.
Jedan od znakova da se menopauza približava je i promjena u obilnosti menstruacije koje se može povećati ili smanjiti. Sve dok vam mjesečnica ne izostane čitavih godinu dana, nećete biti posve sigurni da ste ušli u menopauzu.
Što nakon toga?
Razine estrogena se nakon menopauze neće vratiti na uobičajenu razinu. S obzirom da se životni vijek produljuje, žene u prosjeku trećinu života prožive s manjkom estrogena. No nema razloga za brigu, kaže doktorica Heather Currie, ginekologinja i stručnjakinja za menopauzu te bivša predsjednica Britanskog udruženja za menopauzu.
“Žene nastavljaju raditi i kasnije u životu te i dalje izgledaju odlično. Imidž menopauze se mijenja”, kaže doktorica Currie. Njezin je savjet: “Ako mislite da ste ušli u menopauzu, posjetite svog liječnika i potražite informacije. Žene bi morale znati kako izgledaju simptomi.”
Doktorica Currie dodaje i kako postoji pregršt načina na koje si žena može pomoći sa svim tjelesnim i psihičkim promjenama koje menopauza nosi. Jedan od njih je i hormonska terapija kao najučinkovitiji oblik pomoći. Valja reći i da se vodi debata oko dugoročne sigurnosti takve terapije te da ona donosi i izvjesne nuspojave, no studije su pokazale da korist svakako nadilazi rizik.
Od velike pomoći može biti i razgovor sa ženama koje prolaze ili su prošle kroz menopauzu.
Ulazak u menopauzu još je jedan razlog da povedete računa o zdravom načinu života. To možete na sljedeće načine:
neka vaša prehrana bude izbalansirana s niskim udjelom masnoće ali zato bogata kalcijem kako biste osnažili kosti i zaštitili srce
redovito vježbajte kako biste smanjili stres i tjeskobu i zaštitili se od srčanih bolesti
prestanite pušiti kako biste spriječili srčane bolesti ali i valunge
smanjite unos alkohola što također može povoljno utjecati na valove vrućine
Autor: Silvija Novak
