Kao i životinje, i biljke proizvode čitav niz hormona koji im pomažu u razvoju i preživljavanju. Hormoni imaju utjecaja na sve aspekte rasta biljaka, od toga hoće li se podizati za Suncem ili širiti u zemlji pa do toga hoće li roditi plodom ili ne. No, čini se da te molekule imaju utjecaja i na bakterije u našim crijevima, a samim time i na naše zdravlje.
Primjerice, crijevni mikrobi i određeni prehrambeni faktori usko su vezani uz pojavu upalne bolesti crijeva i sličnih oboljenja, iako točni mehanizmi takvog razvoja događaja nisu sasvim jasni. Biljni hormon apscizinska kiselina, koji se sintetizira kao odgovor na sušu, može pogoršati upalu. Drugi set hormona – giberelinske kiseline – na upalu djeluje povoljno te ju smiruje. Shodno tome, znanstvenici predlažu da bi sinteza ovih hormona, koju obavljaju mikrobi u crijevima, mogla biti odgovorna za kompliciran i kontradiktoran utjecaj upalnih bolesti. Dodali su i da bi hrana bogata giberelinskim kiselinama – primjerice žitarice i špinat – mogla biti korisna u suzbijanju upalnih bolesti.
“Fascinantno je da ljudi već koriste mikroorganizme kako bi poboljšali svoje zdravlje – to se radi kada se uzimaju probiotici”, rekao je Benoît Lacombe, jedan od autora članka objavljenog u časopisu Trends in Plant Science i član francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja. “Ipak, ne razumijemo u potpunosti zašto ovi probiotici djeluju, a neki drugi ne – ako ih reguliraju biljni hormoni, onda bi konzumacija ovih hormona u sjemenkama i povrću mogla lučiti iste rezultate.”
Zašto hormoni koji održavaju zdravlje i snagu biljaka imaju niz posljedica na ljude? Autori članka kažu kako jedan od mogućih odgovora leži u sličnosti molekularnih struktura. “Najvjerojatnije objašnjenje je da su biljni hormoni strukturno povezani s nekim metabolitima u životinja, uključujući i ljude”, rekao je Lacombe. “Kada uzmete aspirin, primjerice, djelujete na zaustavljanje boli i upale – molekula aspirina jako nalikuje molekuli salicilne kiseline, a to je hormon koji je jako djelatan u biljkama.”