Suprotno uvriježenom mišljenju, demencija nije termin koji opisuje isključivo jednu bolest ili poremećaj.
Demencija je zapravo izraz koji se odnosi na skup mentalnih poteškoća, a koje su u pravilu rezultat oštećenja mozga, odnosno odumiranja moždanih stanica.
Ona je u većini slučajeva posljedica neurodegenerativnih bolesti, ali isto tako može biti uzrokovana i nekim drugim čimbenicima.
O širokim razmjerima ovog poremećaja dovoljno govori podatak da se diljem svijeta svake 4 sekunde dijagnosticira po jedan novi slučaj demencije.
Procjenjuje se da danas u svijetu više od 46 milijuna ljudi pati od nekog oblika demencije. Vjeruje se da će do 2050. godine taj broj prijeći čak 130 milijuna.
Kod nas broj oboljelih također svakim danom sve više raste, a prema statističkim podacima danas u Hrvatskoj boluje oko 80 000 osoba.
Uzročnici i vrste demencije
Vrsta, odnosno oblik demencije razlikuje se prema njezinim uzročnicima, a oni mogu biti sljedeći:
Degenerativne bolesti mozga
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i ona je zapravo 60-80%-tni uzrok ovog poremećaja.
Karakterizira ju promjena osobnosti te gubitak pamćenja i sposobnosti rasuđivanja.
Ostale bolesti koje prethode demenciji su Parkinsonova, Huntingtonova, Creutzfeldt-Jacobova bolest, frontotemporalna lobarna demencija i demencija Lewyjevih tjelešaca.
Bolesti srca i krvnih žila
Istraživači su otkrili da su srčane bolesti kao i ateroskleroza u tijesnoj vezi s pojavom Alzheimerove bolesti i demencije, piše Medicine Net.
Također u njihovom članku "High Blood Pressure in 40s a Dementia Risk for Women?" objašnjeni su rezultati studije koja se je bavila vezom između ovoga poremećaja i visokog krvnog tlaka kod žena.
Autorica studije, Paola Gilsanz je potvrdila da žene koje razviju povišeni krvni tlak u svojim četrdesetim godinama mogu biti mnogo ranjivije na demenciju u kasnijem periodu života. Taj povećani rizik mogao bi iznositi čak 73%.
I moždani udar predstavlja rizik za razvoj ovoga stanja. Naime, nakon niza manjih moždanih udara, pri čemu mozak na trenutak ostaje bez krvi, može doći do odumiranja moždanih stanica i pojave demencije, poznate kao vaskularna demencija.
Dijabetes
Dijabetes, osobito tipa 2, u srednjoj i starijoj dobi povezuje se s povećanim rizikom obolijevanja od demencije.
Osobe otporne na inzulin s dijabetesom tipa 2 imaju veću vjerojatnost razviti plakove u mozgu, koji su povezani s Alzheimerovom bolešću - piše dr. Mercola u svom članku "If You Have High Levels of Sugar - You Have a 65% Higher Risk of Alzheimer's".
Loša prehrana i poroci
Istraživanja su pokazala da je nedostatak hranjivih tvari usko povezan s pojavom ove bolesti. To se posebno odnosi na deficit folne kiseline, vitamina B12, minerala selena i cinka te omega 3 masnih kiselina.
Također, korištenje droga te pretjerana konzumacija alkohola i nikotina može prouzročiti propadanje moždanih stanica.
Infekcije
Infekcije živčanog sustava također mogu biti okidač za pojavu demencije, a najčešće su uzrokovane bakterijama, virusima i gljivicama.
Fizičke ozljede
Snažan udarac u glavu, dugotrajno opetovano izlaganje glave udarcima (primjerice u boksu i sličnim borilačkim sportovima) kao i druge ozljede glave mogu imati trajne negativne učinke na mozak i prouzročiti razvoj demencije.
Ostali uzročnici
Demencija se može javiti i kao posljedica zdravstvenih tegoba i bolesti poput visoke temperature, dehidracije, hipotireoze (smanjenog izlučivanja hormona štitnjače), multiple skleroze, bubrežnih, jetrenih i plućnih bolesti te tumora.
Dr. Joseph Mercola, stručnjak s područja alternativne medicine, zastupa mišljenje da su i mnoge vrste lijekova okidači za pojavu demencije.
Pokazalo se da lijekovi koji blokiraju acetilkolin, neurotransmiter živčanog sustava, povećavaju rizik od demencije. Ti lijekovi uključuju pojedine lijekove protiv bolova, lijekove za spavanje, antihistaminike, antidepresive, lijekove za suzbijanje inkontinencije i određene opojne lijekove protiv bolova.
Izloženost općoj anesteziji također povećava rizik od razvoja demencije kod starijih osoba za čak 35%, objavljeno je na godišnjem kongresu Europskog društva anesteziologije (ESA), a prenosiMedical News Today.
I ekološki čimbenici su velika prijetnja. Naime, toksini, kemikalije i teški metali u mozgu mogu doprinijeti razvoju demencije u kasnijoj životnoj dobi.
Kada je riječ o ovoj bolesti često se postavlja sljedeće pitanje; može li demencija biti genetski uvjetovana?
Odgovor je ne, demencija nije nasljedna!
Međutim, genetski možemo biti predisponirani za pojavu određene bolesti koja je uzročnik demencije, poput primjerice Alzheimerove bolesti.
Simptomi demencije
Simptome demencije i ograničenja povezana s ovom tegobom najčešće prvo primjećuje okolina oboljelih, a tek u kasnijem stadiju i sam bolesnik.
Ovo su nekih od uobičajenih znakova i simptoma koji se javljaju kod osoba koje pate od demencije:
gubitak memorije, logičkog razmišljanja i zaključivanja
oslabljena koncentracija
zaboravljanje osoba, datuma, imena
ponavljanje fizičkih ili mentalnih radnji ili zaboravljanje načina njihovog izvršavanja
poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka poput kuhanja, čišćenja, pronalaženja stvari, planiranja kao i rutinskih poslova poput odijevanja, pranja zubi, telefoniranja i sl.
problemi u pronalaženju ispravne riječi ili pak korištenje pogrešnih riječi tijekom razgovora, odnosno općenito problemi u govoru i komunikaciji
dezorijentacija u vremenu i prostoru
nagle promjene raspoloženja
promjene osobnosti - primjerice, hrabra osoba postaje strašljiva, smirena postaje razdražljiva, vesela postaje tužna, optimistična postaje pesimistična itd.
gubitak motivacije i interesa za dosadašnje omiljene radnje
poremećaji spavanja
Može li prevencija pomoći?
Životne navike mogu u određenoj mjeri doprinijeti smanjenju rizika za pojavu nekih oblika demencije. To su:
briga o prehrani
odbacivanje štetnih navika poput pušenja, uzimanja droga i alkohola
održavanje normalne razine tlaka
briga o optimalnoj tjelesnoj težini
održavanje normalne razine kolesterola
redovita fizička aktivnost
briga o kvaliteti sna
mentalne aktivnosti poput čitanja, učenja, rješavanja mentalnih zadataka
njegovanje društvenog života – druženje i komuniciranje
Prirodno liječenje i ublažavanje demencije
U liječenju i ublažavanju simptoma demencije uvelike mogu pomoći prirodni preparati.
Za što bolje učinke od velike važnosti je početi ih koristiti već pri pojavi prvih znakova tegoba.
No, pojedini prirodni proizvodi su se pokazali vrlo učinkoviti čak i u kasnijim stadijima bolesti.
Ono što je posebno bitno kod prirodnih pripravaka je to, što za razliku od farmaceutskih lijekova oni nemaju štetnih nuspojava!
U nastavku pročitajte kojih to 9 prirodnih namirnica pomaže u suzbijanju i ublažavanju demencije.
1. Kokosovo ulje
U brojnim istraživanjima kokosovo ulje se je pokazalo kao "čaroban lijek" za demenciju.
Sadrži ketone - supstance koji su jedna od najboljih hrana za mozak.
Zdrave masti sadržane u kokosovom ulju također pomažu obnoviti oštećenja na mozgu i tako ublažiti simptome demencije.
Svjetski poznati stručnjak za kokosovo ulje, dr. Bruce Fife, potvrđuje snagu kokosovog ulja u sprečavanju i ublažavanju Alzheimerove bolesti, a njegove stavove potvrdile su i neke vrlo ugledne studije.
U jednom od svojih intervjua dr. Fife je izjavio: "Kokosova terapija ketonom ima potencijal da zaustavi progresiju Alzheimerove bolesti, a u nekim slučajevima i da je potpuno eliminira".
U jednoj studiji pacijenti oboljeli od Alzheimera podijeljeni su u dvije skupine. Jedna skupina konzumirala je napitak koji je sadržavao MCFA (srednjelančane masne kiseline) iz kokosovog ulja, dok je druga skupina dobila napitak koji je sadržavao vrste masnih kiselina koje se obično nalaze u prehrani.
Devedeset minuta kasnije svi sudionici su podvrgnuti kognitivnom i memorijskom testiranju. Rezultati su pokazali da su bolesnici koji su konzumirali napitak s MCFA postigli značajno bolje rezultate na testovima.
2. Cimet
Istraživači su došli do spoznaje da su uzroci demencije poput Alzheimerove bolesti zapravo jedan oblik dijabetesa.
Prema toj spoznaji Alzheimerova bolest se i naziva dijabetes tipa 3. Ovu bolest karakterizira otpornost mozga na inzulin, što dovodi do smanjenja razine glukoze u mozgu.
Poznato je da ekstrakt cimeta ima vrlo povoljne učinke na dijabetes tipa 1 i 2, a novija istraživanja su pokazala da podjednako dobre koristi ima i kod demencije, osobito kod Alzheimerove bolesti.
Naime, cimet regulira inzulinsku aktivnost mozga, što doprinosi njegovom normalnom funkcioniranju.
U istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Alzheimer's Disease, istraživači su otkrili da dva spoja u ekstraktu cimeta zaustavljaju raspadanje i disfunkciju tau proteina. Ovaj protein prevenira stvaranje neurofibrilarnih čvorova, koji se smatraju jednim od krivaca za odumiranja moždanih stanica.
Kod korištenja cimeta svakako budite na oprezu i upotrebljavajte pravi cejlonski cimet ili ekstrakt kore cimeta (kapsule ili prah) isključivo porijeklom iz Cejlona (Šri Lanka).
3. Chia sjemenke i chia ulje
Chia sjemenke kao i ulje chia sjemenki su bogat su izvor omega 3 masnih kiselina.
Omega-3 masne kiseline su nevjerojatno zdrave za mozak i živčani sustav.
One sadrže EPA i DHA esencijalne masne kiseline koje pomažu u sprječavanju oštećenja mozga i održavanju živčanog sustava u vrhunskoj formi.
Dokazano je da omega 3 masne kiseline značajno pridonose smanjenju rizika od pojave demencije, ali i da usporavaju napredovanje Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.
4. Kurkuma
Kurkuma je poznata kao super hrana i super začin, a već tisućama godina se koristi i kao lijek, osobito u tradicionalnoj indijskoj i azijskoj medicini.
Brojna istraživanja ukazuju na to da kurkumin, glavni sastojak kurkume, osim ostalih brojnih dobrobiti koje ima za ljudski organizam, može imati i višestruke koristi za mozak, pa čak i prevenirati pojavu demencije,
Studija objavljena u časopisu Stem Cell Research & Therapy, u rujnu 2014., izvijestila je da kurkuma doprinosi regeneraciji živčanih matičnih stanica.
Prema tom izvješću, kurkuma ne samo da štiti od pojave neurodegenerativnih poremećaja kao što je Alzheimerova bolest, već pomaže i u obnovi moždanih stanica koje su kod osoba oboljelih od ove bolesti već oštećene.
Smatra se da bi brojna važna otkrića povezana za pozitivno djelovanje kurkume u budućnosti mogla dovesti do značajnog napretka u liječenju Alzheimerove bolesti, piše NCBI (National Center for Biotechnology Information) u članku "The effect of curcumin (turmeric) on Alzheimer's disease".
5. Gingko
Drevni kineski medicinski rukopisi ukazuju na to da se biljka Ginkgo biloba već stoljećima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenje različitih medicinskih stanja, uključujući astmu, gluhoću, depresiju, bolesti krvožilnog sustava (osobito Raynaudov sindrom), bolesti mozga, srca i pluća te gubitak memorije.
Posljednjih godina ova biljka se sve više primjenjuje i u liječenju oboljelih od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.
Novije studije su pokazale da Ginkgo u značajnoj mjeri poboljšava mnoge kognitivne simptome povezane s cerebralnom vaskularnom insuficijencijom, uključujući smanjenu koncentraciju i gubitak pamćenja.
Ipak, istraživanja su zabilježila njegovu daleko veću djelotvornost kod pojedinaca s dijagnozom vaskularne demencije, u usporedbi s oboljelima od Alzheimerove bolesti.
6. Ginseng
Ginseng je još jedna od biljaka koja se koristi u kineskoj narodnoj medicini već 1500 godina, u svrhu sprječavanja bolesti i usporavanja starosti.
Posljednjih godina i medicinski stručnjaci sve više vjeruju da bi ova biljka mogla biti efikasno prirodno sredstvo za liječenje demencije.
Još prije 10 godina, skupina kineskih istraživača provela je istraživanje koje je potvrdilo pozitivne učinke ginsenga na demenciju.
U istraživanju je sudjelovalo 40 bolesnika s blagom do umjerenom vaskularnom demencijom.
25 osoba, koje su primale ekstrakt ginsenga pokazale su značajno poboljšanje memorije, za razliku od preostalih 15 sudionika istraživanja koji nisu koristili ginseng.
Novije istraživanje korejskih istraživača na Sveučilištu Kyung Hee utvrdilo je da ginseng štiti od neuralnih i kognitivnih poremećaja uzrokovanih ishemijom, ali i da je djelotvoran u ublažavanju simptoma vaskularne demencije.
S. Q. Hu, autor članka "Neuroprotective effects of water extracts of American Ginseng on SH-SY5Y cells apoptosis induced by Abeta25-35", objavljenog još 2008. godine, tvrdi da ginseng ekstrakt smanjuje postotak odumiranja stanica kod Alzheimerove bolesti.
Osim toga, ginseng je vrlo učinkovit i kod mnogih drugih zdravstvenih tegoba poput primjerice prehlade i gripe, dijabetesa pa čak i raka, potvrđuju znanstvenici.
7. Koenzim Q10
Koenzim Q10 je moćna tvar koja je neophodna za održavanje svih bioloških procesa u ljudskom tijelu.
Istraživanja su potvrdila da količina od 60 mg koenzima Q10 na dnevnoj bazi, uvelike doprinosi usporavanju starenja stanica, uključujući i stanice mozga.
Rezultati jednog istraživanja pokazali su da koenzim Q10 usporava razvoj Parkinsonove bolesti za čak 40%.
Upravo zbog njegovog visokog stupnja djelotvornosti mnogi stručnjaci ga preporučuju oboljelima od ove bolesti jer on za razliku od konvencionalnih lijekova nema štetan utjecaj na organizam i ne izaziva neugodne nuspojave.
Preporučena količina Koenzima Q10 kod Parkinsonove bolesti iznosi 1200 mg dnevno.
Namirnice bogate ovim dragocjenim sastojkom su u prvom redu špinat, soja, krumpir, kikiriki, orasi, brokula, špinat, cjelovite žitarice te maslinovo, sojino i sezamovo ulje.
Koenzim Q10 možete unositi i u obliku dodataka prehrani.
8. Klorela i boraks
Klorela i boraks pospješuju eliminaciju teških metala iz mozga i tako pomažu u prevenciji, ali i liječenju demencije.
Nije tajna (barem u prirodnim zdravstvenim krugovima) da je akumulacija teških metala u mozgu, posebice žive, aluminija, olova i fluorida, jedan od glavnih uzroka demencije.
Toksičnost ovih teških metala pogađa živčani sustav, zbog čega ih se povezuje s nastankom bolesti poput Parkinsonove i Huntingtonove bolesti.
Zbog toga je eliminacija tih teških metala iz živčanog sustava i mozga prioritet za sprječavanje i liječenje demencije.
Jedno od vrlo dobrih prirodnih rješenja za to su klorela i boraks.
Klorela je snažan detoksikator, vjerojatno najmoćniji do sada otkriven. Ima jedinstvenu sposobnost izvlačenja teških metala kao i otrova poput kemikalija i pesticida iz organizma.
Ruska studija je utvrdila da klorela, u kombinaciji s korijanderom, može uspješno ukloniti sve teške metale iz tijela, uključujući živu, a sve to bez štetnih nuspojava.
Boraks, koji je nepravedno proglašen opasnim otrovom, također je vrlo djelotvoran u eliminaciji teških metala iz cijelog organizma, uključujući mozak i živčani sustav.
Walter Last, ugledni biokemičar, toksikolog, istraživač i autor nekoliko knjiga o liječenju prirodnim sredstvima, veliki je zagovornik liječenja ovim prirodnim mineralom i smatra da on može biti od velike pomoći za oboljele od demencije.
On napominje da je boraks siguran za organizam, ukoliko se pravilno koristi te da je, unatoč strahovima mnogih, zapravo dvostruko manje toksičan od kuhinjske soli koju svakodnevno konzumiramo.
9. Vitamini i minerali
Nutritivno bogata prehrana igra važnu ulogu u prevenciji demencije kao i u ublažavanju njezinih simptoma.
Istraživanja su pokazala da kod većine oboljelih od Alzheimerove bolesti postoji deficit određenih nutrijenata, poput primjerice minerala cinka i selena.
Budući da cink i selen sudjeluju u procesu eliminacije teških metala iz organizma, znanstvenici vjeruju da je upravo njihov nedostatak jedan od razloga pretjeranog taloženja toksina i razvoja demencije.
Folna kiselina (vitamin B9) te vitamin B12 su također od ključne važnosti u prevenciji oštećenja moždanih stanica i razvoja demencije. Studije su pokazale da redovita konzumacija vitamina Bskupine može umanjiti proces odumiranja moždanih stanica za čak 7 puta.
Vitamin E, snažan antioksidans, ne samo da usporava progresiju ove bolesti, već i štiti stariju populaciju od razvoja demencije, pokazalo je istraživanje provedeno na University of Maryland Medical Center.
Prema tom istraživanju, starije osobe s većim razinama vitamina E u krvi imaju tendenciju poboljšanja pamćenja i funkcionalnosti mozga kao i smanjeni rizik od razvoja demencije.
Velike količine ovog vitamina prisutne su u namirnicama poput badema, lješnjaka, zelenog lisnatog povrća i suncokretovog ulja.
Vitamin C se također smatra super hranom za mozak. Prema tvrdnjama znanstvenika on može spriječiti razvoj Alzheimerove bolesti za više od 60%.
Ovaj vitamin je izuzetno dobar borac protiv slobodnih radikala na čije štetno djelovanje je osjetljiv cijeli organizam, a posebno mozak.
Nedostatak vitamina D je povezan s problemima mozga kao što su slaba memorija i koncentracija.
Vitamin D, ne samo da prevenira oštećenja stanica mozga, već može pomoći u regeneraciji oštećenih neurona, tvrde znanstvenici.
Ovaj vitamin je dobar borac protiv upala, a budući da su upale i oslabljen imunitet snažni čimbenici u nastanku i razvoju demencije, vitamin D može biti od velike koristi za sve oboljele od demencije.
Probiotici su neophodni za zdravu funkciju crijeva, što doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih tvari, a time i zdravlju i funkcionalnosti mozga.
