Osim toga u prosincu i siječnju stanovnici ovog podneblja se najmanje kreću. Istina, skijanje bi te moglo spasiti, ali što ako pripadaš većini koja nema mogućnosti za skupe zimske sportove? Pojačana prehrana i manjak kretanja matematički precizno dovode do porasta tjelesne mase, a prate je osjećaji gorčine i razočarenja. Tu je i opasnost od posljedica akutnog prejedanja, kao što su bol u želucu, žgaravica, nadutost, pospanost i bezvoljnost. Previsoka cijena za malo gurmanskih užitaka. Nemoj upasti u zamku prejedanja i odoli izazovima blagdanske trpeze. Sjeti se da ti o tome odlučuješ.
Prevencija je najbolja
Sve što jedeš, jedi polako. Da bi signal o sitosti stigao iz probavnog trakta do mozga treba mu barem 15 minuta. Što brže jedeš, to su veći izgledi da se nastaviš pretrpavati hranom, jer mozak još nije shvatio da je želudac pun. Izbaci velike obroke s jelovnika. Jedi češće, ali neka to budu manji obroci. To će ti obuzdavati glad i pomoć će ti da se suzdržiš od prejedanja, a ujedno će ti ravnomjerno opskrbljivati organizam energijom. Pomisli kako je divno nikad ne osjećati veliku glad, a usput izbjeći mučninu i umor koji prate tipične sudionike gozbe!
Što smiješ jesti?
Neka ti na jelovniku budu namirnice bogate "dobrim", složenim ugljikohidratima: tjestenina i peciva od integralnog brašna, zobena kaša, kukuruz, muesli, smeđa riža, leća, slatki krumpir. Ne dozvoli da ti ne ponestane povrća kao što su kelj, brokula, špinat, šparoge, paprike i mrkve. Opskrbi se bjelančevinama iz krte piletine, puretine, tofua, tempeha, seitana, graha, orašastih plodova, svježeg sira, namaza od kikirikija i maslaca od badema.Uvijek budi dobro hidrirana. Stara dobra voda – iz slavine, izvorska ili blago mineralizirana – izvrsna je prevencija protiv prejedanja. Dvije litre dnevno su dovoljne, a u tu količinu uračunaj i juhe, sokove i čajeve, ne samo čaše vode. Drži se podalje od alkohola, kremastih pića i zaslađenih koktela.
Komentar nutricionistice
Sandra Krstev Barać, objasnila je do kakvih posljedica prejedanje može dovesti: 'Osim prijetnje po liniju, blagdanska jela i prejedanje nose sa sobom i zdravstvene posljedice. Ipak, nerealno je za očekivati da se u to doba posve odreknemo blagdanskog blagovanja, osobito kada se uzme u obzir tradicijska komponenta te želja da se ugodi rodbini i prijateljima. Nije lako sjesti za bogat stol i ne jesti primamljivu i ukusnu hranu i ne popiti piće. No, kako ne bi još tjednima ili čak mjesecima nakon blagdana osjećala posljedice blagdanskog pretjerivanja potrebno je usvojiti načelo koje valja slijediti i općenito u životu - umjerenost.
Uzmi svega pomalo, s time da naglasak ipak bude na prilozima i salatama od povrća, a masna i visokokalorična jela i umaci neka zauzimaju trećinu tanjura. Odoli želji da više puta puniš tanjur, radije jedi češće tjekom dana manje obroke. Ne izostavljaj doručak uz izliku da se „čuvaš za kasnije“, jer osim što će preskakanje doručka usporiti metabolizam, do vremena ručka ćeš i ogladniti pa i vrlo vjerojatno pretjerati u blagdanskoj gozbi. Najviše se pazi blagovanja uvečer jer će kasan obilan obrok osobito opteretiti probavu i poremetiti san. Od kolača biraj one voćne jer su ipak laganiji i manje kalorični od drugih. Ograniči unos alkohola i gaziranih napitaka na čašu, najviše dvije. Potrudi se svakodnevno pojesti svježeg voća. Božićni i novogodišnji blagdani su vrijeme kada puno boravimo u kući i malo se krećemo, zato bi bilo poželjno uvesti lagane šetnje nakon većeg obroka.
I na kraju, blagdanska jela sama po sebi ne stvaraju toliki problem za organizam koliko to čini pretjerivanje u njima. Potrebno je samo malo racionalnosti i umjerenosti kako bi se izbjegle negativne posljedice blagdanskog izobilja.'
Ako ipak pretjeraš
Ako si pretjerala s hranom, dopusti svom probavnom sustavu da se odmori. Narednih dana jedi četiri do šest malih obroka dnevno, izbjegavaj prženu hranu i zasićene masnoće. Ograniči prehranu na bistre juhe, integralna peciva, svježe voće i povrće te minimalno zaslađene čajeve. Probava ove hrane ne troši puno energije i pomaže organizmu da se oporavi od pretjerivanja.
Menta čini čuda
Pij najmanje tri šalice čaja od mente, koji smiješ pomiješati s kamilicom ili gospinom travom. Metvica ili menta ljekovito djeluje na želudac i probavu tako što smiruje crijeva, smanjuje nadutost od nakupljenih plinova, a ujedno ima i antibakterijska i antivirusna svojstva. Smanji unos kave i drugih kofeinskih pića i izbjegavaj izvore stresa, koliko god je to moguće. Pušenje može pogoršati stanje "uznemirenog" želuca.
Lagano se kreći
Kad god si u prilici pokrenuti se, učini to. Nakon prejedanja prvi je poriv leći i zadrijemati ili kukati zbog previše pojedene hrane. No, duže ležanje može pogoršati nelagodu, žgaravicu i refluks kiseline. Kreći se, prošetaj, ali nemoj se naprezati i izbjegavaj oštrije vježbanje dok probava ne obavi svoj posao.
Lijekovi protiv kiseline
Uzmi neki antacid ili reduktor kiseline, koji se izdaje bez recepta. Većina uobičajenih antacida sadrže kombinaciju soli, u cilju neutraliziranja želučanih kiselina. Neki proizvođači svoje proizvode obogaćuju kalcijem. Pridržavaj se uputa i ne uzimaj ih u većim dozama ili duže nego što je preporučeno. Sastojci antacida mogu izazvati dijareju ili zatvor. Poslušaj preporuku glasovite Klinike Mayo i ne uzimaj protuupalne lijekove, kao što je Aspirin. Ta sredstva opterećuju želudac osjetljivih pojedinaca. Provjeri s liječnikom smiješ li neko vrijeme izbjegavati protuupalne lijekove, ako su ti propisani.
