Što sve ove bolesti imaju zajedničko?
- Alzheimerova bolest, demencija,kognitivni pad i gubitak pamćenja
- Multipla skleroza (MS) i drugi neurološki poremećaji
- Mentalne bolesti (depresija,anksioznost,bipolarni poremećaj,psihoza)
- Kardiovaskularne bolesti
- Poremećaji učenja i napredovanja kod djece
- Autizam
- Autoimune bolesti i poremećaji imuniteta
- Rak
- Neplodnost (kod muškaraca i žena)
Odgovor: svi ovi poremećaji / stanja/ bolesti / mogu biti uzrokovani nedostatkom vitamina B12.
Nevidljiva epidemija
Nedostatak vitamina B12 nije bizarna niti nepoznata bolest. Opisan je u svakom medicinskom priručniku i njegov nedostatak je dobro poznat medicinskoj struci. Međutim, nedostatak ovog vitamina je mnogo učestaliji nego što se smatra.
Podaci sa Tufs University Framingham Offsprign Study pokazuju da 40 posto ljudi između 28 i 83 godine u krvi imaju nižu normalnu vrijednost vitamina B12, a to su vrijednosti koje mogu izazvati neurološke simptome.
9 posto je imalo nedostak, a 16 posto vrijednosti na donjim granicama referentnih vrijednosti tj. vrlo blizu da se klasificira kao nedostatak. Najviše je iznenadila činjenica kako je nedostatak B12 bio jednako čest među mlađom i starijom populacijom.
Nedostatak vitamina B12 pogađa oko 40 posto ljudi iznad 60 godina i dolazi se do zaključka kako su slabije pamćenje i smanjena pokretnost ,sve „sindromi starenja“ možda zapravo samo nedostatak vitamina B12.
Zašto je nedostatak B12 rijetko dijagnosticiran?
Dva su razloga. Kao prvo B12 se ne testira rutinski, a drugi razlog je širok raspon referentnih vrijednosti. Donja granica referentnog intervala je preniska.
U znanstvenoj literaturi piše da pacijenti sa 200-350 pg/mL za koje se smatra da imaju „normalan“ nalaz imaju simptome nedostatka vitamina B12. Stručnjaci koji su se specijalizirali za dijagnozu i liječenje nedostatka ovog vitamina,sugeriraju da se trebaju liječiti svi pacijenit kojima je nalaz niži od 450 pg /mL ali i oni kojima je B12 450 pg/mL ili viši, ali imaju povišenu mokraćnu kiselinu, homocistein i/ili holotranskobalmina (drugi marker za dijagnostiku nedostatka B12).
Što je B12 i zašto vam je potreban?
Vitamin B12 radi zajedno sa folatom u sintezi DNA i crvenih krvnih zrnaca. Uključen je u proizvodnju mijelinskog ovoja oko živaca i provođenje živčanih impulsa. Zamislite mozak i živčani sustav kao splet žica. Mijelin je izolacija koja štiti žice i pomaže provoditi impulse.
Nedostatak vitamina B12 dolazi u 4 faze. Prva faza se očituje u padu vitamina u krvi, progresivno prelazeći u nisku koncentraciju (druga faza),te prelazi u povećanje homocisteina i smanjene stope sinteze DNA (treća faza) do megaloblastične anemije koja je četvrta faza.
Megaloblastična (perniciozna) anemija je autoimuno oboljenje u kojem tijelo uništava protein potreban za apsorbciju vitamina B12 ali anemija je zadnja faza nedostatka B12. Puno prije anemije javljaju se slabost,gubitak pamćenja,neurološki i psihički problemi, letargija i umor.
Zašto je nedostatak B12 tako česta pojava?
Apsorpcija B12 uključuje nekoliko koraka i svaki od njih može poći po krivu.
Uzroci slabe asporpcije B12 uključuju:
- propusna crijeva / upalu u crijevima
- gastritis / nisku želučana kiselina
- korištenje lijekova za gastritis
- alkohol
- izloženost dušikovom oksidu (npr. prilikom operacije)
Ovo objašnjava zašto se manjak B12 javlja čak i kod onih koji jedu velike količine hrane bogate vitaminom B12.
Rizik za nedostatak B12 imaju:
- vegeterijanci i vegani
- stariji od 60 godina
- osobe koje koriste lijekove za želučanu kiselinu i gastritis
- osobe koje imaju dijabetes i koriste lijekove kao Metmorfin
-o boljeli od Crohnove bolesti,celijakije, ulceroznog kolitisa i sindroma iritabilnih crijeva (IBS)
-žene koje su imale spontane pobačaje i problema sa neplodosti
B12 se nalazi SAMO u proizvodima životinjskog porijekla
B12 je jedini vitamin koji sadrži element u tragovima (kobalt) i zato je i nazvan kobalmin.
Kobalmin se proizvodi u crijevima životinja i jedini je vitamin koji ne možemo dobiti preko biljaka i sunčeve svjetlosti. Biljke ne trebaju B12 pa ga ni ne pohranjuju. Ustaljeni mit među veganima i vegeterijancima je kako je moguće unijeti B12 iz soje, algi, spiruline i pivskog kvasca ALI biljna hrana za koju se navodi da sadrži B12, zapravo sadrži analoge B12, takozvane kobamide-tvari koje blokiraju unos pravog B12 i zapravo povećavaju potrebu za pravim B12. Ovo objašnjava zašto studije pokazuju da 50 % dugogodišnjih vegeterijanaca i čak 80 % vegana imaju nedostatak vitamina B12.
Efekti B12 na djecu su posebno alarmantni. Studije pokazuju kako se djeca koja su do šeste godine odrastala na veganskoj hrani imaju manjak B12 čak godinama nakon što počnu konzumirati hranu životinjskog porijekla. U jednoj studiji je otkrivena : „...značajna poveznica između kobalmina (B12) i izvedbe na testu koji mjeri fluidnu inteligenciju, kombinatornu sposobnost i kratkotrajnu memoriju. Djeca odrasla na veganskoj ishrani postigla niže rezultate od djece odrasle na raznolikoj prehrani.“
Svatko ima pravo izabrati način svoje ishrane i svaki roditelj bira za svoje dijete ono što smatra najboljim, te je u ovom slučaju od velike važnosti suplementiranje B12 u ishrani vegeterijanaca/vegana. Rizičnoj skupini pripadaju i trudnice.
Kako se liječi nedostatak ?
Najveća tragedija u ovoj priči je što je dijagnoza nedostatka B12 jednostavna kada se usporedi sa posljedicama koje uzrokuje.
Pacijenti oboljeli od Crohnove bolesti i megaloblastične anemije te oni kojima je nedostatak B12 uzrokovao neurološke probleme, bi trebali primati injekcije vitamina B12.
Cijanokobalmin je najčešći oblik B12 ali su bolji oblici hydroxycobalmin (često korišten u Europi), methylcobalmin te adenosylcobalmin.
Što bi svi (posebno vegeterijanci) trebali znati o nedostatku B12?
Standardni testovi detektiraju samo jedan mali dio B12 iz krvi, točnije test iz krvi mjeri ukupni B12 u krvi i ne otkriva koliko je od tog B12 tijelu zapravo iskoristivo. Osjetljiviji tj. točniji testovi za utvrđivanje nedostatka B12 uključuju metilmaloničnu kiselinu (MMA) i holotranskobalmin II (holo-TC) koji predstavlja aktivan dio B12 koji ulazi u stanice i iskoristiv je za organizam.
MMA se mjeri iz krvi i urina a oba načina imaju svoje prednosti i nedostatke. Povišena MMA ukazuje na nedostatak B12, ali povišena u urinu može biti uzrokovana i poremećajem u radu bubrega, dok u krvi može biti povišena radi prisutnosti crijevnih bakterija, pa test koji ćete napraviti ovisi i o zdravstvenom stanju organizma.
Prema ovim metodama otkrivanja nedostatka vitamina B12 pokazalo se kako 68 posto vegeterijanaca i 83 posto vegana ima nedostatak B12!
Ukoliko nemate mogućnost testirati MMA i holotranskobalmin, može poslužiti i standardni test iz krvi uz napomenu da su vrijednosti u referentim intervalima koje daju laboratoriji preniski te da nedostatak B12 pokazuje sve ispod 350 pg/mL.
(napomena: preračunato u jedinice koje pružaju hrvatski laboratoriji to je 258 pmol/L)
Koja je poveznica između hipotireoze i nedostatka B12?
Velik dio oboljelih od hipotireoze ima nedostatak vitamina B12 zbog probavnih problema koji dolaze skupa sa hipotireozom. Bilo da govorimo o godinama provedenim bez terapije jer je TSH „normalan“ ili o dugotrajnom uzimanju sintetičkog T4 (Eutyrox, Letrox) i doziranju lijekova isključivo po vrijednosti TSH. Više pročitajte pod Štitnjača i oko štitnjače - TSH.
