subota, 17. prosinca 2016.

zašto i šta jedemo??

Zašto, kada, kako i šta jesti?

Zašto jesti?

Prvo i osnovno pitanje je zašto uopšte treba jesti? Da li zato što u stomaku ima mesta ili radi čulnog užitka (kao na rimskim pirevima) ili iz dosade, zabave ili prosto navike? Ovo su najčešći razlozi zašto ljudi danas jedu, a prema ajur-vedi, treba jesti isključivo u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja i snage. Ako se jede iz bilo kog drugog razloga, to remeti zdravlje duha i tela.

Kada jesti?

Da li jesti tri puta dnevno ili pet puta ili u tačno određeno vreme ili preskočiti večeru, a pojačati doručak? Osnovno pravilo u ajur-vedi je: jedi kada si zaista gladan, a ne kada si žedan, umoran, neispavan i tako dalje. Dobra je navika da se koriste doručak, ručak i večera svakoga dana u približno isto vreme. Najbolje vreme za doručak je između sedam i osam časova, za ručak između 12 i 13 i za večeru između 19 i 20 časova. Međutim, to ne znači da treba doručkovati baš u ovo vreme, ako ne osećamo pravu glad. Uzimanje čak i najbolje hrane kada je varenje usporeno, slabo, ili kada još nije u potpunosti svaren prethodni obrok i tako dalje. Neminovno dovodi do nakupljanja telesnih toksina, umora i bolesti. Mnogo je bolje propustiti obrok i sačekati sledeći, da se varenje vrati u ravnotežu.

Kako jesti?

Nekada je svuda postojala (a u većem delu čovečanstva i danas postoji) pauza za ručak - negde oko podneva. Ova sjajna tradicija stvorena je da bi čovek mogao svoju hranu da pojede kako treba. Koliko god da je nešto „zdravo“ i „ukusno“, ako se pojede na brzinu, „s nogu“ ili na radnom mestu, mestu punom buke, stresa, prljavštine, ishod će biti loš. Hrana koja se ne žvaće kako treba ili uzima u stresnoj okolini, stvara stres i bolest u fiziologiji, ma koliko kvalitetna bila. Dobro je jesti uvek sedeći, u opuštenom društvu, na čistom i prijatnom mestu, polako i dobro žvakati i gutati hranu... Tokom jela hrani se pre svega um, pa zato pažnja treba da bude usmerena na hranu, a ne na novine, televiziju, kompjuter...

Šta jesti?

Ako ispravno sledite prva tri uputstva, vaša ishrana će biti 75 odsto pravilna i zdrava. Tada ćete lako osetiti koja hrana je dobra za vas, a koja vam ne odgovara. Prema ajur-vedi, nije važno koliko hrana sadrži belančevina, ugljenih hidrata, gvožđa, magnezijuma... Važne su dve stvari: da li hrana može potpuno da se svari, bez stvaranja taloga u crevima i da li odgovara telesnoj građi osobe koja je uzima. Preporučuje se sveže kuvana, topla hrana koja sadrži svih šest ukusa (slatko, kiselo, slano, ljuto, gorko, oporo), zarađena poštenim sredstvima i koja je kuvana u dobrom ozračju. Količina treba da bude u skladu sa apetitom, a idealno je da se želudac napuni do dve trećine. Ako hrana zaista sadrži svih šest ukusa, a varenje je dovoljno dobro, tada telo spontano proizvodi sve aminokiseline, minerale, vitamine i sve što mu je potrebno za normalan rad.