No, za lijek se u ono vrijeme nije znalo, pa je ta anemija bila smrtonosna sve do 1826. godine, kada su dva američka liječnika u medicinskom časopisu The Journal of the American Medical Association izvijestila da kod svojih pacijenata uspijevaju kontrolirati tu bolest time što im daju da jedu jetru. Uskoro se, međutim, utvrđuje da se neki od pacijenata time što jedu jetru ne mogu izliječiti. To mnoge znanstvenike navodi na daljnja istraživanja. Nakon brojnih pokušaja tek dvadeset godina kasnije uspijevaju izolirati vitamin B12 kojemu daju ime cijanokobalamin. Njegovu strukturu prva uspijeva utvrditi dr. Dorothy Hodgkin, koja zato, godine 1964. dobiva Nobelovu nagradu.
Utjecaj na zdravlje
Za razliku od ostalih vitamina, kobalamin nije prisutan u voću i povrću jer ga biljke ne proizvode. Primarni izvor kobalamina u prirodi su metabolične aktivnosti nekih mikroorganizama. Više životinje i čovjek ne mogu sami u svojem tijelu proizvoditi ovaj vitamin, nego ga moraju u organizam u dovoljnoj količini unositi hranom. U životinja kobalamin je neophodan u razmnožavanju i rastu i razvoju mladunaca.
Ukoliko piliće, na primjer, hranimo samo biljnim proteinima, oni će uginuti. U ljudi se u nedostatku ovog vitamina u tijelu pojavljuje teška anemija i neuropsihijatrijski poremećaji koji variraju od različitih poremećaja u radu živaca do poremećaja u pamćenju i mentalnoj sposobnosti, te pravih psihoza i paranoja. Također, za razliku od drugih vitamina, kobalamin ima karakterističan i vrlo kompliciran način apsorpcije u tijelu. Za njegovu je apsorpciju potrebna prisutnost određenog enzima u želucu. Ako taj enzim nije prisutan, vitamin se ne može apsorbirati i u tijelu nastaje manjak. Zbog toga ljudi koji imaju bilo kakvih problema sa želucem pripadaju visoko rizičnoj grupi glede mogućnosti razvijanja nedostatka kobalamina. Česti manjak ovog vitamina nalazimo i u vegana jer oni ne konzumiraju proteine životinjskog porijekla, a mlijeko, mliječni proizvodi i jaja bogati su izvori vitamina B12. Vitamin B12 neophodan je u slijedećim kemijskim i biološkim procesima u tijelu:
održavanju crvenih i bijelih krvnih stanica
održavanju koštane srži, tkiva u kojem se proizvode crvene krvne stanice
sintezi RNK
stvaranju mijelina živaca i održavanju njegovog zdravlja
sintezi aminokiseline metionin i razgradnji nusprodukata metabolizma, homocisteina
proizvodnji aktivnog oblika folne kiseline
metabolizmu nekih aminokiselina, ugljikohidrata i masti
Emotivno – mentalni poremećaji
Pri nedostatku vitamina B12 u ljudi, često se javljaju raznorazni psihološki poremećaji, tj. poremećaji u emocijama i mentalnim sposobnostima. Najčešće zapaženi poremećaji koji se mogu pripisati nedostatku vitamina B12 jesu melankolija, umor, nedostatak volje, depresija s razlogom ili bez njega, promjene raspoloženja i sl. Među promjenama u mentalnom pogledu najčešći su veći ili manji poremećaji u pamćenju, osobito novijih događaja. Zbog vrlo učestale pojave manjka ovog vitamina u ljudi starije životne dobi, jako je preporučljivo da se u slučaju senilnosti provjeri status ovog vitamina ili pokuša probna terapija i provjeri mogu li se takvom terapijom riješiti problemi.
Ateroskleroza, srčani infarkt i moždani udar
Vitamin B12 jedan je od važnih faktora u regulaciji razine homocisteina u tijelu. Homocistein je nusproizvod metabolizma aminokiselina i, ako je u tijelu sve u redu, dalje se razgrađuje u druge sastojke. No, ukoliko negdje nastane zastoj, može doći do nakupljanja prevelike količine ove aminokiseline u tijelu. Homocistein se pokazao vrlo štetnim i jedan je od glavnih uzročnika otvrdnuća krvnih žila, takozvane ateroskleroze. Ateroskleroza je naziv za degenerativnu bolest kod koje nastaju otvrdnuća i sužavanje krvnih žila. Raznorazni sastojci poput kolesterola, ostataka stanica, oštećenih stanica, fibroznih vlakana i kvrnih ugrušaka lijepe se na unutrašnje stijenke arterija i stvaraju naslage koje uvjetuju sužavanje i otvrdnuće unutarnjih dijelova stijenki. Neka istraživanja utvrdila su da terapija dovoljnom količinom vitamina B6, B12 i folnom kiselinom, ne samo zaustavlja daljnje razvijanje naslaga i šteta ateroskleroze već uvjetuje i njihovo povlačenje. Dakle, ti vitamini ne samo da imaju preventivnu vrijednost već i terapijsku.
Perniciozna anemija
Anemija koja nastaje zbog nedostatka vitamina B12 naziva se pernicioznom ili addisonovom anemijom. To je anemija u kojoj su crvene krvne stanice koje tijelo proizvodi ponešto ovalnog oblika i nenormalno velike, s uvećanim jezgrama. One imaju normalnu količinu hemoglobina u sebi, ali im je životni vijek kraći nego što je uobičajeno. Takve se prevelike crvene krvne stanice nazivaju megaloblastičnima.
Simptomi deficita
Najmanja dnevna doza vitamina B12 koja sprječava kliničke simptome nedostatka ovog vitamina u tijelu je različito je utvrđena u različitim zemljama. Prosječno, ona je oko 3 mikrograma. U mnogim zemljama službeno se preporučuje samo 2 mikrograma. Te su količine zaista preniske da bi osigurale optimalno zdravlje i spriječile pojavu kliničkih poremećaja zbog nedostatka ovog vitamina u tijelu ljudi. Vrhunac učestalosti oboljevanja od perniciozne anemije je u šezdesetim godinama života. Starenjem rad želuca sve je lošiji te atrofija stanica koje luče želučane kiseline nije rijetkost u ljudi starije životne dobi. Zbog toga je njihova sposobnost pravilnog apsorbiranja vitamina B12 smanjena i nedostatak je česta pojava. Ljudi, kako stare, sve manje jedu zdravu i svježu hranu, što također dovodi do pomanjkanja raznoraznih sastojaka u tijelu. Osim toga, njihov je metabolizam dosta sporiji. Sve to dovodi do zatvorenih krugova koji se mogu ispraviti samo uzimanjem svih sastojaka koji su tijelu potrebni. U simptome nedostataka vitamina B12 ubrajaju se simptomi anemije, neurološki simptomi poremećaja u radu živaca i psihijatrijski simptomi:
umor i slabost
zadihanost
osjećaj težine i melankolije
nepravilnosti u otkucajima srca
bljedilo
trnjenje u prstima nogu ili ruku
smanjenja osjetljivost na dodir ili bol, osobito u stopalima
gubitak koordinacije voljnih pokreta
poremećaj u radu refleksa
slabost u mišićima
smanjena sposobnost pamćenja
konfuznost
nepravilnosti ili bolovi u menstruaciji
pojava pigmenata (mrlja) na rukama pogotovo kod ljudi tamnije kože
poremećaji u probavi
Toksičnost
Vitamin B12 se uz vitamin B2 i još neke druge ubraja u najbezopasnije vitamine. Ne postoje nikakvi izvještaji o tome da su ikada uočene bilo kakve štetne nuspojave zbog ovog vitamina, osim u vrlo rijetkim slučajevima kada je ordiniran oblik cijanokobalamin i to u injekcijama. No, uziman na usta vitamin B12 nikada nije proizveo nikakve štetne nuspojave ili reakcije pa čak i kada se davao u ekstremno velikim količinama i to učestalo.
Sadržaj u hrani
Kao što je rečeno, vitamin B12 prisutan je samo u hrani životinjskog porijekla. Količina vitamina B12 u siru, kao i u ostaloj hrani, varira ovisno o vrsti sira i o zemlji proizvodnje. Tako, primjerice, sirevi iz skandinavskih zemalja sadrže više vitamina B12 nego sirevi iz ostalih zemalja. Američki čedar sir (vrsta tvrdog sira) sadrži, na primjer, 1 mcg vitamina B12 na 100 g sira, a švedski čedar sadrži gotovo 3 mcg na 100 g sira.
Izvori:
goveđa jetra
janjeća jetra
pileća jetra
goveđi bubreg
pileće srce
sardine
losos
konzervirana tunjevina
bakalar
švicarski sir
čedar
camambert
svježi sir
mlijeko
