Vitamin B12 u dodacima prehrani često se pojavljuje u obliku cijanokobalamina. Iako taj oblik odgovara većini ljudi, neki ljudi imaju problema s njegovom apsorpcijom, što je uvjetovano više genetikom (koja uvjetuje kako probavljamo hranu) nego načinom prehrane. U tome slučaju idealno je uzimati B12 u obliku metilkobalamina koji se može nabaviti u inozemstvu.
Količina B12 koja je nekome potrebna je individualna, pa je dobro da se povremeno provjeri razina B12 u organizmu. Od mjerenja nivoa B12 u krvi i mjerenja gustoće krvi pouzdaniji test je mjerenje homocisteina u krvi, pri čemu je poželjan nivo manji od 10 mmol po litri. Vitamin B12 jedan je od važnih faktora u regulaciji razine homocisteina u tijelu. Homocistein je nusproizvod metabolizma aminokiselina i, ako je u tijelu sve u redu, dalje se razgrađuje u druge sastojke. Povišena razina homocisteina ukazuje na nisku razinu B12 u organizmu, zbog čega je neophodan redovit unos tog vitamina. Povećan homocistein uobičajen je i kod mesojeda zbog niskog unosa folata. Stariji mesojedi često ne mogu apsorbirati B12 iz mesa te pokazuju postupno smanjenje količine vitamina B12 jer se sposobnost apsorpcije B12 jako smanjuje kod atrofičnog gastritisa koji obično nastaje u starijih ljudi. Posljedice su, kao kod vegetarijanaca, povećana razina homocisteina.
Najodređeniji test statusa B12 je mjerenje metilmalonske kiseline (MMK). Ako je normalan nivo MMK u krvi (manje od 370 nmol po litri) ili urinu (manje od 4 mg po mg kreatinina), tada tijelo ima dovoljno B12.
Ako se ustanovi da tijelo ne apsorbira dobro dodatke prehrani koji sadrže B12 u obliku cijanokobalamina, tada treba koristiti B12 u obliku metilkobalamina koji se zasad može nabaviti jedino u inozemstvu. Jedan od načina je da se prije putovanja u npr. Austriju putem interneta pronađe ljekarna kojoj se može poslati e-mail i zamoliti ih da naruče B12 u obliku metilkobalamina.
Druga opcija je naručivanje preko interneta, pri čemu je najisplativije uzeti megadoze, pa ih ili lomiti na pola ili na četvrt ili ih piti svaki drugi/treći dan.
Vitamin B12 se, uz vitamin B2 i još neke druge, ubraja u najbezopasnije vitamine. Ne postoje nikakvi izvještaji o tome da su ikada uočene bilo kakve štetne nuspojave zbog ovog vitamina, osim u vrlo rijetkim slučajevima kada je ordiniran oblik cijanokobalamin i to u injekcijama. No, uziman na usta vitamin B12 nikada nije proizveo nikakve štetne nuspojave ili reakcije, pa čak i kada se davao u ekstremno velikim količinama i to učestalo. B12 je topiv u vodi i ne može se njime predozirati, već se sav višak iz tijela izbacuje uriniranjem.
Postoje tri forme B12:
- Cianokobalamin. Oralna forma. Apsorbuje se 2% od uzete doze. Treba uzeti dnevno 500-1000mcg.
- Hidroksokobalamin. U injekcijama, daje se intramuskularno. Uobičajena doza je 1000mcg dva to četiri puta nedeljno. Neki doktori daju više i češće.
- Metilkobalamin. Neurološki aktivna forma vit. B12. Studija na životinjama pokazale su da velike doze efektivno vrše regeneraciju neurona. Nisu poznata toksična dejstva. To je najskuplja forma B12. Upotrebljava se u tabletama ili sprejom ispod jezika. Direktno se apsorbuje u krv, doza je 500-1000mcg dnevno.
Koliko vam je potrebno B12 vitamina?
- 2 do 3mikrograma(mcg) na dan. To je količina koja mora biti apsorbovana.
Apsorpcija B12:
B12 u hrani dolazi povezan sa proteinima i biva apsorbovan pomoću želudačne kiseline. Kada su kiseline niske, apsorbcija je onemogućena. Suplementi B12 ne trebaju kislenu da bi se apsorbovali. Apsorpcija je smanjena i korišćenjem šećera, duvana, alkohola, kafe, laksativa ili teških metala (živa) .
Da li su visoke doze škodljive?
- B12 u visokom dozama je potpuno bezbjedan.
