četvrtak, 8. lipnja 2017.

LCHF ishrana

LCHF prehrana – što jesti i kako je provoditi?

Piše: Anita Šupe. LCHF prehrana, poznata i pod nazivima izvorna prehrana, Paleo, Primal i low carb; temelji se na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masnoća. Koje su namirnice poželjne u takvoj prehrani, a koje treba izbjegavati objašnjava nutricionistkinja Anita Šupe

Naziv LCHF nastao je u Švedskoj a dolazi od Low Carb High Fat što znači smanjeni unos ugljikohidrata i povećani unos masnoća. U praksi to podrazumijeva strogo reducirani unos namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su kruh, tjestenina, žitarice, krumpir, riža i sl. 

LCHF prirodna prehrana za bolje zdravlje i regulaciju tjelesne težine

Ovu prehranu sačinjava prava izvorna hrana: riba, meso, jaja, mnoštvo raznolikog povrća i prirodne masnoće. Sada nam je već poznato da je strah od zasićenih masti životinjskog podrijetla i kolesterola jedan neutemeljeni mit pa nema straha od prirodnih masnoća u prehrani. Koriste se i mliječni proizvodi, te orašasti plodovi i voće. Naglasak je stavljen na čiste prirodne namirnice u njihovom izvornom obliku, koliko je to moguće iz domaćeg ili organskog uzgoja. Osim šećera i škroba izbjegavaju se rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i druge industrijske prerađevine koje su prepune umjetnih dodataka i štetnih kemikalija. LCHF je prirodan i zdrav način prehrane, najsličniji izvornoj prehrani naših predaka kojoj smo genetski prilagođeni i koja je optimalna za očuvanje dobrog zdravlja i normalne tjelesne težine.

Ograničavanjem unosa ugljikohidrata održava se stabilan šećer u krvi čime se izbjegava pretjerano izlučivanje inzulina i svi oni zdravstveni problemi koje donosi kronično povišeni inzulin. Izbjegavanjem rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i margarina smanjuje se unos višestruko nezasićenih masnoća iz obitelji omege 6, koja djeluju inflamatorno tj. izazivaju upalne procese u tijelu. Na taj način se smanjuje rizik od brojnih kroničnih bolesti povezanih s upalnim stanjima. Izbjegavajući žitarice ne unosi se ni gluten, jedan od najvećih alergena i uzročnika mnogih autoimunoloških bolesti.

Previše škroba i šećera uzrokuje brojne bolesti

LCHF je samo jedan od mnogih naziva načina prehrane koji je najsličniji izvornoj ljudskoj prehrani. Drugi nazivi ovog sve popularnijeg pokreta u svijetu su npr. Paleo, Primal i low carb. Ovaj pokret nastajao je postepeno kako se dolazilo do spoznaje da je moderan način prehrane s previše šećera, škroba i industrijskih prerađevina glavni uzročnik mnogih modernih bolesti. Pokazalo se da je izvorna prehrana relativno jednostavno rješenje za galopirajuću epidemiju debljine i ”metaboličkog sindroma” (povećani krvni tlak, inzulinska rezistencija ili dijabetes tipa 2, abdominalna debljina, poremećaj masnoća u krvi) i mnogih drugih zapadnjačkih bolesti.

Promjenom prehrane na LCHF može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Stabilna razina šećera u krvi bez pretjeranog izlučivanja inzulina omogućuje djelovanje glukagona, tj. oslobađanje masnih zaliha iz stanica i njihovo trošenje. Umjesto šećera, tijelo sada troši masnoću za energiju, pa se više ne osjeća tako česta glad ni želja za jelom. Nedostatak energije i kronični umor nestaju jer se više ne ovisi o obrocima za nadopunu energije već je ona dostupna iz vlastitih masnih rezervi.

LCHF nije samo još jedna nova dijeta za mršavljenje koja će se provoditi nekoliko tjedana i nakon toga se vratiti starom načinu prehrane bogatom šećerima i škrobovima. LCHF je stil življenja za ljude koji su shvatili da im ”moderan” način prehrane narušava zdravlje i donosi višak kilograma, te prihvaćaju izvornu prehranu kao način življenja, u cilju poboljšanja i održavanja svog zdravlja i regulacije tjelesne težine. LCHF nema sličnosti s drugim dijetama za mršavljenje zato što kod ovog načina prehrane nema gladi. Jede se do sitosti, ali se biraju namirnice – teško da može biti jednostavnije. LCHF ne znači da se jede više mesa nego u standardnoj prehrani, već se jede više raznog povrća i prirodnih masnoća koje daju hranjive tvari, energiju i dugotrajniji osjećaj sitosti, tako da se zapravo količinski jede manje, a osoba je sita.

Autorica članka: Anita Šupe, nutricionistkinja
Blog Istine i laži o hrani
http://istineilaziohrani.blogspot.com/