grožđe

Grožđe: 6 razloga zašto ga treba obavezno jesti

Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježit ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima.

Ljeto je godišnje doba koje nam donosi najviše raznolikog voća i povrća, a jedna od omiljenih ljetnih namirnica mnogima je grožđe. Sočne zelene ili plave bobice neizbježna su osvježavajuća, ali i zdrava poslastica. Saznajte zašto je grožđe sve zdravo!

1. Vitaminske bombe

Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježit ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima. Ove ljetne bobice obiluju vitaminom A, B6, B i folnom kiselinom, a 100 grama grožđa zadovoljit će 25 posto preporučene dnevne količine vitamina C.

2. Jedite ga za bolje pamćenje

Tamno grožđe ima sposobnost usporavanja gubitka pamćenja kod starijih osoba, tvrde istraživači koji su svoj rad objavili u časopisu British Journal of Nutrition. Dapače, dobra je vijest da ono može i poboljšati pamćenje! Nedavna su istraživanja na životinjama pokazala da polifenoli pronađeni u sjemenkama grožđa čak mogu smanjiti razvoj plaka u mozgu koji je povezan u Alzheimerovom bolešću.

3. Grožđem protiv boli

Ako vas muče napadaji gihta ili reumatoidnog artritisa, od velike vam pomoći može biti crveno grožđe koje može ublažiti osjećaj boli u tim slučajevima. Crveno grožđe sadrži bioflavonoid poznat kao kvercetin. Ovaj snažni antioksidans djeluje s vitaminom C kako bi stimulirao imunološki sustav za borbu protiv infekcija, raka i upala. Osim toga, kombinacija antioksidansa i vitamina C ublažava bolne simptome reumatoidnog artritisa u zglobovima i mišićima. Također, sjemenke grožđa sadrže tvar pod imenom piknogenol. Ovaj antioksidans pomaže u borbi protiv bolova uzrokovanih artritisom, kardiovaskularnih problema, stresa i alergije.

4. Zaustavlja rast tumora

Znanstvenici Sveučilišta Illinois tvrde kako prisutnost resveratrola otkrivenog u grožđu usporava ili zaustavlja rast benignih i malignih tumora. Istraživanja pokazuju da resveratrol inhibira rast tumora u svim fazama bolesti.

5. As za krvožilno zdravlje

Prethodne su studije pokazale kako resveratrol može djelovati na upale koje vode do ozbiljnih i kroničnih bolesti. Grožđe je odličan izvor antioksidansa i antitumorskih spojeva, a također uključuje flavonoide i kvercetin. Ono može spriječiti zgrušavanje krvnih zrnaca, a samim time stvaranje krvnih ugrušaka i lošeg kolesterola.

Istraživanje koje je proveo dr. Joseph Vita s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu pokazalo je kako konzumacija tamnog grožđa sorte Concord ima pozitivan utjecan na noćni krvni tlak, što je znak zdrave regulacije krvnog tlaka. Ovi se rezultati samo nastavljaju na niz studija koje su pokazale dobrobitne učinke soka tamnog grožđa na fleksibilnost arterija, koja doprinosi zdravoj cirkulaciji i krvnom tlaku.

6. Smanjuje oštećenje kože uzrokovano suncem

Ultraljubičaste sunčeve zrake vodeći su uzrok kožnih problema, od raka kože, opeklina i solarnog eritema do prijevremenog starenja dermisa i epidermisa. Dobra je vijest da flavonoidi otkriveni u grožđu mogu smanjiti količinu oštećenja stanica izloženih ovom zračenju. Zato ga jedite u što većim količinama!

10 zapovijesti

DESET BOŽIJIH ZAPOVESTI PO RUDOLFU STAJNERU

1. Svaki čovek ima skrivenih sposobnosti za stalno lično duhovno usavršavanje. Da bi tim putem ispravno krenuo treba za svoj cilj da postavi ne svoje sopstveno duhovno bogatstvo, već što veći lični DOPRINOS duhovnom razvoju OSTALIH LJUDI (čovečanstva).
2. Razvijajte u sebi “devociono“ raspoloženje: budite skromni i razvijajte u sebi osećaj dubokog, iskrenog poštovanja prema ISTINI, prema PRIRODI i prema SVEMIRU. Budite beskompromisan borac protiv svih vrsta laži, obmana, dogmi i predrasuda.
3. Uzdržavajte se od KRITIKOVANJA, osuđivanja drugih ljudi i ogovaranja. U svemu tražite i obraćajte pažnju samo na ono što je pozitivno, plemenito i lepo. Borite se i ne dozvoljavajte da se u vama razvijaju bilo kakve negativne emocije.
4. MEDITIRAJTE svakodnevno makar i samo po 5 minuta. To će znatno doprineti postizanju vašeg unutrašnjeg mira i psihičke stabilnosti. Olakšaće vam sprovođenje svih drugih aktivnosti kako u svakodnevnom životu tako i posebno na putu vašeg duhovnog napretka.
5. Smireno i bez predrasuda, više srcem i dušom nego umom, POSMATRAJTE PRIRODU i trudite se da što potpunije razumete, shvatite i osetite suštinska zbivanja u njoj.
6. Budite svesni toga da za jedan korak napretka na putu vašeg duhovnog razvoja, morate načiniti tri koraka na putu usavršavanja sopstvene ličnosti. Zato se trudite da u svoj svakodnevni život unesete što više vrlina (skromnost, blagost, strpljivost, istinoljubivost, hrabrost, istrajnost, odlučnost, dobronamernost…) a da iz njega potpuno istisnete negativne osobine (sebičnost, grubost, brzopletost, lažljivost, kolebljivost, plašljivost, nerazumnost, oholost…) i negativne emocije (mržnju, bes, strah, zavist…).
7. Trudite se da u svakodnevnom životu budete smireni, dostojanstveni, hrabri i odlučni: svim opasnostima i nevoljama gledajte mirno u oči, a probleme i teškoće rešavajte odmah, bez oklevanja!
8. Trudite se da vaš život bude skladan. Ostvarujte harmonične odnose sa ljudima oko sebe i živite u skladu sa zakonitostima i ritmovima prirode.
9. Razvijajte u sebi osećaj vaše skromne lične pripadnosti ljudskom rodu, prirodi i svemiru. Pobudite u sebi osećaj ZAHVALNOSTI prema njima, prema životu i Stvoritelju.
10. Povremeno zastanite i izvršite REVIZIJU svega što vam se događalo u proteklom periodu. Proverite ispravnost svojih postupaka, životnih stavova, ciljeva i sadržaja vašeg života.

prirodno i vještačko

PRIRODNO I VJEŠTAČKO

Za zdravlje, preventivu pa I bolest koristi se sirova biljna hrana, svjez vazduh, cistu voda, sunce, fizicku aktivnost, dovoljno sna... za zdravlje ne treba tabela unosa materija. Sirovo se jede kada ste gladni. Saplementi koji su u upotrebi mogu biti prirodnog porijekla, identicni prirodnom porijeklu I sinteticki.
Prirodni su (oni koji se malo ili nimalo preradjuju) riblje ulje, polenov prah, kvasac, bijeli luk, morske alge I minerali.
Prirodnog porijekla( koji su potekli od biljaka, zivotinja ili minerala),ali su visoko preradjeni industrijski to su vit.A I D koji su iz ribljeg ulja, vit E, proteini I aminokiseline
Identicni prirodnom su oni koji su napravljeni u laboratoriji raznim hemijskim procesima, ali su iste molekularne structure kao oni koji su u prirodi. Prave se vjestacki jer su jeftiniji I moze se napraviti ne ogranicena kolicina. Jedni od takvih su vitamin C I vit.B ( komplex)
Sinteticki su oni koji su napravljeni hemijskim putem, ali je zbog kompleksnosti nemoguce kopirati, ali je jeftinije I proizvode se.Takav je vit.E, ne moze se napraviti potpuno isti, ali ga prave I mnogo je jeftiniji od prirodnog iz ribljeg ulja.
Upotreba ovakvih preparata mozda I moze na povrsini izgledati da je korisna, ali duboko u unutrasnjosti dolazi do poremecaja digestivnih, cirkulatornih ili nervnih funkcija.Lako se poremete I funkcije endokrinih zlijezda, pa dolazi do poremecaja lucenja hormona, visak ili manjak.
Svaki taj saplement se koristi I iskoristi u tijelu samo u odredjenim uslovima. Mi te uslove ne mozemo napraviti vjestackim putem.To samo priroda moze da uredi. Resorpcija vitamina, minerala I ostalog se desava samo kada je prirodan odnos tih materija. Npr. mozete piti koliko hocete kalcija, ako nema potrebna kolicina magnezijuma I fosfora on se ne resorbuje, on se ustvari talozi tamo gdje mu nije mjesto I izaziva obolenja. Jedino dobar odnos Ca Mg I P koje covjek moze pravilno iskoristiti je u prirodi u vocu I povrcu.
Ovo je samo jedan primjer.
Bolesti se javljaju jer se unosi mnogo toksina putem hrane, vode, zraka, stres Itd. Mnogo je vise bolesti medju ljudima koji imaju vise hrane, nego medju onima koji su siromasni.

Ljiljana Antic-Popovic

antibiotici

ANTIBIOTICI – UPOTREBA I ZLOUPOTREBA

Antibiotici su kemijski spojevi koji mogu ubiti bakterije (baktericidno djelovanje) ili zaustaviti rast i razmnožavanje bakterija (bakteriostatično djelovanje). Napravljeni su od sintetičkih ili prirodnih tvari. Dobar su izbor liječenja kod bakterijskih infekcija, a nisu djelotvorni kod virusnih i gljivičnih infekcija.

Antibiotici su u upotrebi od ranih 40-ih godina prošlog stoljeća. U početku su se koristili samo u bolnicama i služili za liječenje jakih i smrtno opasnih bakterijskih infekcija kao što su tuberkuloza, upala pluća i meningitis. Danas se najviše koriste u općoj praksi i to velikim dijelom kada nisu potrebni ili neophodni – za blage infekcije, virusne infekcije i preventivno (danas je gotovo nemoguće sresti osobu koja nije nikad uzimala antibiotike).

Također se koriste u uzgoju životinja na farmama te u poljoprivrednoj i drugim industrijama. Njihova prečesta i preraširena upotreba dovodi do negativnih posljedica po pojedinca i cijelo društvo, u vidu slabljenja imuniteta i razvoja otpornih vrsta bakterija. To je trenutno problem globalnih razmjera u javnom zdravstvu.

Zloupotreba antibiotika

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska komisija (EC), centri za kontrolu i sprječavanje bolesti, internacionalno Udruženje za razboritu upotrebu antibiotika (APUA) i druge velike organizacije izrazile su zabrinutost zbog zloupotrebe i neodgovarajućeg korištenja antibiotika, pogotovo kod djece s dišnim infekcijama.

Brojna literatura iz biblioteke Cochrane centra (Centar za istraživanje djelotvornosti medicinske njege) pokazuju da nema znanstvene osnove za većinu slučajeva propisivanja antibiotika u općoj liječničkoj praksi. Područje gdje se najviše propisuju su infekcije dišnih puteva (kao što su akutni kašalj, prehlada, gnojni sekreti iz nosa, grlobolja, bronhitis) i srednjeg uha, usprkos dokazima o nedjelotvornosti antibiotika kod tih tegoba u velikom postotku slučajeva.

U slučaju upale uha, istraživanja su pokazala da u 81-85% slučajeva bol prođe i bez antibiotika kroz 24-48 sati i spontano izlječenje uslijedi. Nakon analize 57 studija, američki stručnjaci su zaključili da „postojeća istraživanja ne nude uvjerljive dokaze da djeca s akutnom upalom uha koja rutinski dobivaju antibiotike imaju kraće trajanje simptoma, manji broj ponavljanja infekcija ili bolji dugoročni ishod nego ona koja ih ne dobivaju.

Također nema dokaza da rutinsko, u usporedbi sa selektivnim davanjem antibiotika, sprječava komplikacije. Stoga je razborito razmotriti rutinsko korištenje antibiotika kod akutne upale uha i uzeti u obzir druge pristupe“. Članak u Britanskom medicinskom časopisu kaže da 85% djece s infekcijom uha ne treba antibiotike, a gotovo 2.000.000 recepata za antibiotike koji se godišnje izdaju u Velikoj Britaniji za tu tegobu su beskorisni. Kod djece koja su uzimala antibiotik, u usporedbi s djecom koja nisu, postoji veća vjerojatnost ponavljanja infekcije.

Bez obzira na to, korištenje antibiotika kod tih tegoba je pravilo, a ne iznimka. Antibiotici se često daju djeci kako bi se umirile zabrinute majke. Nedavna studija je pokazala da liječnici propisuju antibiotike u 65% slučajeva ako ih roditelji očekuju, a u 12% ako ih ne očekuju.

U SAD-u su 2001.g. zaključili da je između 20 i 50% antibiotika propisanih u kliničkoj praksi nepotrebno. Kanadske statistike pokazuju da liječnici plaćeni po broju izdanih recepata propisuju antibiotike 5 puta češće od ostalih liječnika. U Velikoj Britaniji, dvije studije su pokazale da dvije trećine pacijenata koji su u bolnici dobili antibiotike nisu imali znakove bakterijske infekcije i nisu ih uopće trebali dobiti. Također, kad su antibiotici davani preventivno (npr. kod kirurških zahvata) infekcije su bile češće i obično uzrokovane opasnijim bakterijama, otpornim na mnoge antibiotike.

Nerijetko se antibiotici daju prije nego je postavljena pravilna dijagnoza. Takvo hitno davanje je logično kod vrlo opasnih infekcija koje se brzo razvijaju pa nema vremena za čekanje, ali ne i kod ostalih. Ovakva praksa također povlači za sobom korištenje antibiotika širokog spektra, koji mogu naštetiti zdravlju više od ostalih antibiotika.

protiv bolova

Prirodni lekovi protiv bolova

Zubobolja

Nežnim žvakanjem karanfilića olakšaćete zubobolju i upalu desni za samo dva sata. Karanfilić sadrži prirodni anestetik eugenol koji blagotvorno deluje na zubobolju. Ova namirnica dobra je i kod smirivanja nadutosti stomaka.

Ukoliko nemate karanfilić u kuhinji onda sigurno imate beli luk. Kada vas boli zub, verovatno ne razmišljate o neprijatnim mirisima ove namirnice. Beli luk sadrži alicin, koji se, kada prelomite čen otpusti i počinje da deluje kao antibakterijsko sredstvo. Zato, kada vas sledeći put zaboli zub, prelomite čen belog luka i stavite ga na bolno mesto.

Ranice u ustima

Nakon prehlade ili gripa veoma se često javljaju ranice u ustima koje mogu biti izuzetno bolne. Ali lek i za ovaj problem nalazi se u kuhinji. Mažite ih četiri puta dnevno medom i to sve dok ne nestanu. Med je učinkovitiji od lekova i to za čak 43 odsto. Med se bori protiv upale, uništava viruse i ubrzava oporavak oštećenog tkiva.

Bol u mišićima

Đumbir sadrži jedinjenje koje se zove gingerols, a za koje su naučnici otkrili da sprečava proizvodnju hormona koji stvaraju osećaj boli. Za najbolju delotvornost ove namirnice, dovoljno je da se jednom dnevno u jelo ubaci jedna kašičica sušenog đumbira ili dve kašičice sveže iseckanog đumbira. Koliko je đumbir korisna namirnica govori i podatak da se takođe koristi i u borbi protiv mučnine i probavnih problema, ali je takođe koristan protiv blagog kašlja i prehlade. Godinama poznato da đumbir pomaže i u borbi protiv raka jajnika.

Migrena

Naučnici savetuju da ukoliko imate problem sa migrenom, uz prepisan lek uvek popijete i šolju jake crne kafe. Kofein stimulira organizam da brže i bolje apsorbira tablete protiv bolova. Istraživanja su pokazala da kafa povećava delotvornost lekova protiv migrene za čak 40 odsto i više.

Bol u uhu

Verovali ili ne i kod bola u uhu najbolje pomaže dobro poznati narodni lek - beli luk! Dve kapi toplog ulja od belog luka (izgnječite češnjeve belog luka i pomešate sa uljem) nakapajte dva puta dnevno u bolno uho i terapiju ponovite tokom pet dana.

Naučnici kažu da aktivni sastojci koji se nalaze u ovoj namirnici (germanijum, selen, i sumporna jedinjenja) mogu da uništite desetine bakterija koje prouzrokuju bolove bolje od medicinskih lekova.

Bol u stopalima i problem sa uraslim noktima

Često vam urastaju nokti? Namirnica koja vam se sigurno nalazi u kuhinji i koju svakodnevno koristi vam može pomoći - SO. Naučnici sa univerziteta u Stenfordu savetuju da redovno potapate setopala u slanu toplu vodu. Ukoliko budete uporni ova bolna infekcija može da nestane u roku od četiri dana! Odnos soli i vode bi trebao da bude: jedna kašičica soli na jednu čašu vode. Temperatura vode može da bude i sobna, ne mora da bude pretopla, samo je bitno da ne bude hladna. U ovakav rastvor stopala držite oko 20 minuta, dva puta dnevno, sve dokse infekcija ne povuče.

Bolovi u leđima

Veoma jednostavan, ali i veoma ukusan način da se rešite neprijatnog bola u leđima jeste da jedete grožđe! Ukoliko dnevno pojedete samo jednu činiju grožđa, ono će opustiti krvne sudove i tako pospešiti protok krvi u oštećena tkiva leđa, i to čak u roku od tri sata. Protok krvi ključan je za oporavak leđa, te neka vam ne bude teško da pojedete svakog dana malo grožđa. Neće vam sigurno škoditi.

Problemi sa bešikom

Konzumiranje jedne činije borovnica dnevno bilo da su smrznute, svježe ili možda isceđene u sok smanuje rizik od infekcije mokraćnog sistema za čak 60 odsto. Borovnice su prepune tanina, biljnih jedinjenja koja su snažan prirodni neprijatelj bakterija koje uzrokuju probleme u bešiki. Zato, ukoliko ste skloni problemima sa mokraćnim kanalima uključite borovnicu u vašu ishranu. Ako ništa drugo poboljšaće vaš imunitet.

Hronični bolovi

Da li ste čuli za kurkumu? Ovaj popularni indijski začin, je čak tri puta delotvorniji u ublažavanju bolov) od aspirina. Takođe, kurkuma može da pomogne da se ublaže hronični bolovi za čak 50 odsto kod ljudi koji se bore s artritisom. Poslednjih godina se dogodila eksplozija u istraživanjima kurkumina – antioksidansa pronađenog u kurkumi. Studije su pokazale da ima protivupalno, antivirusno, antibakterijsko, antifungalno i antitumorsko delovanje. Naučnici preporučuju da dodate 1/4 kašikice ovog začina dnevno u bilo koje jelo, od pirinča pa sve do mesa ili povrća.

Razni bolovi

Najnovija istraživanja pokazuju da se barem jedna od četiri žene bore sa artritisom, gihtom ili hroničnom glavoboljom. Ako ste jedna (ili jedan) od njih, trešnje mogu da vam olakšaju bol. Antocijanini, jedinjenja koja daju trešnji crvenu boju, imaju protiv-upalna svojstva i to 10 puta jača od aspirina. Pojedite bar 20 trešanja dnevno, bilo da su sveže, smrznute ili sušene i jedite ih sve dok vam bol ne prestane.

voćna turšija

Kao što za turšiju od povrća važi pravilo da je pravite od zelenog povrća, isto pravilo treba da važi i za voćnu turšiju. Ukratko, voće ne sme da bude sasvim zrelo, jer će se veoma brzo raspasti.

Šta je potrebno:

- 1 kg jabuka,
- 1 kg krušaka,
- 1 kg šargarepe,
- 1/2 kg dunja,
- 1/2 kg tikvica,
- 1/2 kg zelenog paradajza,
- 1/2 kg celera,
- 5 l vode,
- 1 l sirćeta (običnog alkoholnog),
- 10 kašika šećera,
- 7 kašika soli,
- biber u zrnu, lovorov list, list celera, kora cimeta, nekoliko karanfilića.
   
Voće dobro operite, očistite od semenki i nasecite na manje komade. Celer isecite što tanje jer je od svega, čini mi se, on najtvrđi i najžilaviji. Na kraju krajeva ne morate ni stavljati koren celera, možete dodati samo lišće zbog mirisa. Takođe, ako imate malo belog i čvršćeg grožđa, možete i njega dodati. Grožđe iz turšije je ispalo čak vrlo dobro.

Poslažite ga zajedno sa začinima u malo bure ili veće tegle, u zavisnosti od toga šta vam je jednostavnije i šta imate.

Vodu zagrejte i dodajte u nju šećer i so. Promešajte dok se sve ne otopi, dodajte sirće, promešajte i prelijte preko poslaganog voća. Sve treba da pliva u tečnosti, odnosno ne sme ništa da viri da se ne bi ukvarilo. Najbolje je da sve na kraju prekrijete onom mrežicom i od gore stavite nešto teško. Zatvorite i ostavite da se sve ukiseli, što u zavisnosti od spoljen temperature može da traje 7 dana ili duže - toplije znači brže kišeljenje.

U odnosu na onu klasičnu turšiju, osim mirisa, ova voćna se razilikuje je u slasti, odnosno njenom slatkasto-kiselom ukusu.

turšija

Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentisane namirnice nastale prirodnim vrenjem.

One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija. Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša creva i čine crevnu mikrofloru. Svi ti mikroorganizmi izuzetno su važni za zdravlje probavnog sistema, ali i čitavoga organizma.
Kako su u crevima prisutne i loše bakterije, gljivice i ostali patogeni mikroorganizmi, oni se u određenim okolnostima mogu razmnožiti i loše uticati na vaše zdravlje.
Fermentisane namirnice i probiotičke kulture tada mogu biti od velike koristi za lečenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi.
Šta izaziva neravnotežu crevne mikroflore?
Zbog nezdravoga načina života, u organizmu može doći do poremećaja ravnoteže između zdravih i nezdravih mikroorganizama. Nezdravi mikroorganizmi mogu stvarati razne zdravstvene poteškoće, a da toga često niste niti svesni.
Neravnoteža crevne mikroflore neretko se događa zbog loše ishrane (suviše ugljenih hidrata, brze hrane, namirnica i napitaka koje stvaraju kiselost organizma); hroničnog stresa; nedovoljnog kretanja i vežbe; otrovnih supstanci iz okoline; učestalog uzimanja antibiotika (oni neretko uništavaju i zdravu crevnu mikrofloru); preteranog korišćenja komercijalnih sredstava za čišćenje u domaćinstvu.
Stoga je važno konzumirati probiotike kako bi dobra populacija bakterija prevladala lošu i osigurala optimalno zdravlje.
Korisnih mikroorganizama ima u mnogim fermentisanim namirnicama koje vam služe upravo za poboljšanje crevne mikroflore.
U raznim delovima sveta vekovimase fermentišu raznolike namirnice – soja, prinač, kokosovo mleko, pečurke, voće i povrće, razne vrste kravljeg mleka.

Kiseljenje povrća – tradicionalna metoda obogaćivanja namirnica
Kiseljenje povrća je veoma star i iskusan način spravljanja zdrave zimnice. Mnoge vrste dozrevaju u jesen i uz nekoliko temeljnih pravila zimnicu možete uspešno i jednostavno napraviti sami. Tako ćete sebi pripremiti zalihu probiotika sve do proleća.
Koristite tvrdo povrće poput korena celera; cvekle; kupusa, repe; paprike; krastavaca; brokolija; zelengo paradajza, luka, kupusa…
Povrće na sebi prirodno sadrži bakterije mlečno-kiselog vrenja. U povoljnim uvslovima vlage, temperature i bez pristupa vazduha raznovrsni šećeri iz namirnica pretvaraju se u mlečnu kiselinu. Tako namirnice poprimaju svojstveni kiselkasti ukus. Mlečna kiselina ujedno onemogućava rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.
Fermentirane namirnice sačuvaće svoje osnovne nutritivne vrednosti. Još će i dodatno biti obogaćene vrednim vitaminima K i B-kompleksa i enzimima, dok će neka vlakna postati mekša. Ovakve namirnice su i lakše svarljive.

Dobrobiti fermentisanog povrća
Ukiseljeno povrće donosi mnoge dobroti našem organizmu te deluje na više nivoa:
1. Održava zdravu crevnu mikrofloru
Crevna mikroflora je živi sistem kojeg čine dobre i loše bakterije. Iz već spomenutih razloga, loše bakterije mogu preovladati i uzrokovati mnoge zdravstvene tegobe. Narušena ravnoteža mikroorganizama postupno se može poboljšati dodavanjem fermentisanih namirnica ishrani. Tako će se brže naseljavati korisne bakterije koje štite sluznicu creva. Samim time poboljšava se apsorpcija nutrijenata i opšte zdravstveno stanje.
2. Obnavlja sluzokožu creva
Različite infekcije, upotreba lekova ili konzumacija hrane koja vam ne odgovara, kao što je na primer gluten, dovest će do toga da sluzokoža ostane bez korisnih mikroorganizama. Time sluznica može postati propusna (leaky gut sindrom) i omogućiti štetnim supstancama i lošim mikroorganizmima da prodru u ostale delove tela i izazovu neku bolest, naročito razne upale i infekcije. Fermentisane namirnice su brzo i najdelotvornije sredstvo koje obnavlja crevnu floru.
3. Podstiče metabolizam i probavu
Ako želite da se rešite viška kilograma, svakako jedite turšiju, jer ona ubrzava metabolizam, lako su vari, sadrži malo kalorija i zasiti vas. Zbog znatnog sadržaja vlakana, fermentisane namirnice podstiču rad creva. Umanjuju tegobe kod osoba koje ne podnose laktozu, jer je delomično razgrađuju u crevima. Ujedno ublažavaju i sindrom iritiranih creva.
4. Poboljšava imunitet
Poznato je kako su probavni i imunološki sistem povezani. Od imunološkog sistema zavisi naše zdravstveno stanje. On složenim mehanizmima štiti telo od štetnih mikroorganizama i ublažava upalne procese svih vrsta. Kiseljeno povrće povećava broj ćelija koje prirodno uništavaju “uljeze”.
5. Može sprečiti nastanak karcinoma
Povrće je već samo po sebi bogato mnogim nutrijentima i antioksidansima. Naučnici smatraju da fermentirano povrće još snažnije može smanjiti opasnost od nastanka karcinoma, naročito debelog creva. Čini se da je za to zaslužna upravo mlečna kiselina koja sprečava rast zloćudnih ćelija.
6. Reguliše krvni pritisak
Fermentisani proizvodi mogu imati uticaj i na krvni pritisak, tako da ga postepeno snižavaju. Naučnici smatraju da tu najveću ulogu igraju određene vrste spojeva nalik peptidima. Ti spojevi se stvaraju upravo tokom fermentacije namirnica.
7. Snižava povišen nivo holesterola
Smatra se da se konzumiranjem fermentisanih proizvoda smanjuju i nivoi lošeg holesterola u krvi. Do toga dolazi zato što takve namirnice smanjuju sposobnost resorpcije holesterola u krv.
8. Ublažava alergije i kožne tegobe
Nije slučajna uzrečica da je koža ogledalo zdravlja. Zdrava mikroflora štiti creva od toksina i teških metala. Usto poboljšava apsorpciju nutrijenata te sprečava infekcije i upale. To ima pozitivan uticaj na smanjenje alergije, akni, ekcema i gljivičnih infekcija.
9. Poboljšava raspoloženje
Ponekad se creva opisuju kao “drugi mozak”. Smatra se da se najveći deo serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crevima. Hroničan stres negativno deluje na crevnu mikrofloru. Stoga svakako pokušajte da izbegnete stres, a zdravlje creva zaštitite unosom fermentisanih namirnica.
10. Dobri su za dijabetičare
Šećer i skrob iz ovih namirnica pretvaraju se u mlečnu kiselinu. Tako se istovremeno smanjuje količina šećera, što namirnice čini pogodnima za dijabetičare.

Kako konzumirati fermentisane namirnice:
Probiotike uvodite postupno da se organizam navikne, naročito ako imate poteškoća s nadutošću ili prolivom. Dovoljno je uvesti pola šoljice fermentisane hrane dnevno te postupno, prema potrebi i sopstvenom osećaju povećavati količinu. Fermentisane namirnice nemojte kuvati, jer će izgubiti korisne mikroorganizme.
Broj korisnih mikroorganizama dodatno možete povećati ako konzumirate rasol – veoma zdravu slano-kiselu tečnost u kojoj se nalazi fermentisano povrće.

prelazna hrana

Kako pravilno jesti (prelazak na sirovo)

Bitno je postepeno mijenjati prehranu (tzv. prijelazna hrana).
Ne doručkovati obilno, odnosno, ne doručkovati uopće. Ujutro piti samo svježi sok, a kada se želudac pročisti onda i/ili svježe voće. Pomoću plana bez doručka može se izliječiti prilično velik broj lakših bolesti.
Najbolje je imati 2 obroka dnevno. Prvi između 10-11 h, a drugi ne prije 17-18.
Bitna je jednostavnost - ne miješati previše različitih namirnica. Idealni meni za čovjeka je mono-prehrana koja se sastoji od jedne vrste voća, u sezoni njegova dozrijevanja. Nitijedna životinja u prirodi ne jede miješanu hranu.
Ne piti za vrijeme obroka.
Umjesto octa koristiti limunov sok.
Kod prijalezne faze: ako je tijelo opterećeno velikom količinom sluzi, uzimajte više povrća, ako je sluzavosti manje - više voća.
Ne miješajte nikada orašide i vlažno voće. Orašidi stvaraju kiselinu/ sluzavost i ometaju probavu voća.
Neprirodna žeđ u prijelaznoj fazi na sirovo ili u toku posta = slana sluz u krvi od stare neprerađene, prezasoljene hrane.
U prijelazoj fazi izlučivanje možete usporiti kuhanim ili pečenim povrćem. Voće najbolje odstranjuje pa može biti preagresivno.
Kad god se loše osjećate postoji opasnost da u vašem krvotoku ima previše sluzi ili lijekova koje ste ranije uzimali. Usporite izlučivanje tako da ne jedete sirovo voće već samo sirovo ili kuhano povrće. Povrće slabije izlučuje.
Razlog zašto liječnici i laici ne vjeruju u hranu bez sluzavosti ili od voća - tko jednom pokuša (bio bolestan ili zdrav) a da nema iskustva, izgubi povjerenje čim nastupi prva kriza - kada uz jako izlučivanje istovremeno dospijeva u krvotok velika količina otpada, ljepljive tvari, sluz i otrovi. Neočekivani doživljaj bolova rađa u čovjeku jaku, neodoljivu želju za povratkom na staro. Zbog toga je vrlo važno da sve to što prije napusti tijelo putem sustava za izlučivanje.

vikend detoksikacija

Vikend detoksikacija – do ponedjeljka ste novi!

Pročistite svoje tijelo i obezbjedite se energijom za nadolazeću radnu sedmicu uz vikend detoksikaciju dr. Oza.

Krajem radne nedjelje vjerovatno se osjećate toliko iscrpljeno da ne možete pomisliti na nove radne pobjede koje vas očekuju već iduće nedjelje. Pred vama je vikend i slijedeći upute svjetski poznatog dr. Oza, u tih 48 sati, možete pročistiti svoje tijelo i obezbjediti se dovoljnom količinom energije za nadolazeću nedjelju.

Detoksikacijom (pročišćavanjem) naše se tijelo rješava toksina koji se nakupljaju u nama već neko vrijeme, čine nas umornima i kradu nam energiju. U novije vrijeme vrlo su popularne ˝detox˝ dijete koje, ukoliko se baziraju na preniskom unosu kalorija, mogu u tijelu opustošiti važne nutrijente.

Kako bi detoksikacija zbilja bila djelotvorna, mora hranom obezbjediti ključne organe u ovom procesu, a to su: jetra, debelo crijevo i bubrezi. Jedenjem namirnica po planu prehrane dr. Oza postiže se upravo to, što za posljedicu ima energizaciju čitavog tijela bez kontraefekata. Pripremite i konzumirajte ove obroke kroz vikend i osjetite njihov pozitivan učinak.

Doručak:

Quinoa sa šljivama

Započnite dan zdjelom punom quinoa-e, bogate proteinima i vlaknima, koja će vas pokrenuti. Skuhajte quinou na rižinom mlijeku i pred kraj kuhanja dodajte voće i ostale sastojke.

Sastojci:

1/2 šoljica quinoa-e, oprane
1 šoljica vode
1 prstohvat muškatnog oraščića
1 čajna kašičica iscijeđenog đumbira
1 čajna kašičica lanenog ulja
1/3 šoljica isjeckanih krušaka
1/4 šoljica rižinog mlijeka

Međuobroci:

Energizirajući napitci za detoksikaciju i grickalice od povrća

Napitak od kelja, ananasa i đumbira (potreban je sokovnik)

Sastojci:

1/2 šoljica ananasa
2 veća krastavca
1 glavica kelja
1/2 iscijeđenog limuna
malo naribanog đumbira
1/2 šoljica mente

Napitak od ananasa, limuna i nara (nije potreban sokovnik)

Sastojci:

3/4 šoljica nezašećerenog soka od ananasa
1 limun
1 šoljica nezašećerenog soka nara
3 šoljica vode

Grickalice od povrća

Nasjeckajte i pomiješajte celer, rotkvice i krastavce, ili bilo koje drugo svježe povrće. Začinite maslinovim uljem, limunovim sokom, solju i biberom. Ovu kombinaciju povrća možete ponijeti sa sobom i grickati tokom dana koliko želite.

Ručak:

Voćni smoothie

U miješalici (˝blenderu˝) napravite odličan hranjivi smoothie sa s borovnicama (bogatih kvercetinom), bananama koje su izvrstan izvor vitamina B6 (koji je jako bitan za detoksikaciju) i sjemenkama lana koje obiluju vlaknima.

Sastojci:

½ šoljica bademovog mlijeka ili mlijeka konoplje
1 kašičica sjemenki lana
¼ šoljica smrznutih borovnica
¼ banane
½ šoljica leda

Večera:

Juha od povrća

Ovu hranjivu juhu možete poslužiti s kiselim kupusom i nasjeckanim jabukama kao prilogom.

Sastojci:

2 crvena luka, krupnije nasjeckati
2 stabljike celera, krupnije nasjeckati
1 komorač, krupnije nasjeckati
2 čajne kašičice sjemenki kima
2 čajne kašičice soli
svježe samljeveni biber
1 šoljica shitake gljiva
4 veća češnja češnjaka, nasjeckati
1 kupus, krupnije nasjeckati
2 litre vode
2 kašičice paprike
2 kašičice origana
8 grančica peršuna, nasjeckati

Prijatno i uživajte u toku vikenda!

10 pravila

10 pravila za dugovječnost

1. Budite pozitivni

Osobe koje izgledaju mlado za svoje jodine zapravo i žele živjeti duže. Ako se budete trudili da izgledate mlado i tako se i ponašate, to vam može pomoći da ostanete mladi. Stariji ljudi sa pozitivnim razmišljanjem o starenju u prosjeku žive 7,5 godina duže.

2. Prijatelji su važni

Zapitajte se da li postoji osoba koju biste bez problema mogli da nazovete u dva sata ujutro, i požalite se šta vas muči? Ako postoji, vjerovatno ćete živjeti duže od osobe koja nema takvog prijatelja.

3. Manje ugljikohidrata

Ako želite živjeti dugo i kvalitetno, izbacite iz jelovnika slatkiše, jedite manje krompira, riže i tjestenine.

4. Volite i budite voljeni

Osobina koja je povezana sa subjektivno dobrim stanjem u osmoj deceniji je, prema studiji Grant, sposobnost da volite i da vas drugi vole. Jedino što je u životu zapravo važno je vaš odnos sa drugim ljudima – rekao je Derek Isaković, vođa studije.

5. Pomoć i savjet

Rezultati Terman studije pokazali su da su oni koji su pomogli prijateljima i komšijama, savjetovali ih i brinuli za njih doživjeli duboku starost.

6. Budite savjesni

Savjesnost je osobina koja se često vezuje uz dug i zdrav život, a stručnjaci smatraju da je i najbolji pokazatelj dugovječnosti. Istraživanja su pokazala da su nakon srčanog udara, savjesni ljudi imali bolje šanse za oporavak jer su ozbiljnije shvatali uzimanje lijekova.

Također, savjesni ljudi koji su uzimali placebo bolje su se oporavljali od manje savjesnih koji su uzimali pravu terapiju.

7. Dozirajte stres

Nemojte izbjegavati stres. Malo uzbuđenja vam je ipak potrebno, čak i zdravo. Umjeren nivo uzbuđenja vam treba da biste radili najbolje što možete. Ljudi koji imaju neki cilj, odnosno koji imaju planove i rade na njihovom ostvarivanju imaju veće šanse za duži život, jer rade i trude se kako bi ostvarili svoj cilj i ispunili svoju svrhu.

O stresu postoje strašne zablude – kažu stručnjaci. Hronični psihološki poremećaj nije isto što i naporan rad, društveni izazovi ili zahtjevna karijera. Ljudima se često daju loši savjeti da bi trebalo da uspore, da prestanu da se brinu ili da se opuste u zasluženoj penziji. Projekt „Dugovječnost” je pokazao da ljudi koji najviše rade i žive najduže. Odgovorni i uspješni ljudi su na svaki način napredovali, posebno ako su bili posvećeni drugim stvarima i ljudima.

8. Važna je sreća

Čak i obavljanje aktivnosti koje vas čine nesretnim možete okrenuti u svoju korist i zavoljeti ih, jer vas one čine „zdravijim”, „boljim”, „uspješnijim”…

Osobama koje žele biti sretnije stručnjaci savjetuju da:
– Provode vrijeme sa prijateljima i ako treba poboljšaju društvene odnose,
– Manje gledaju televiziju,
– Povećaju nivo fizičke aktivnosti i više se šetaju,
– Prihvate nove izazove kako bi ostali svježi i aktivni.

9. Smijeh, smijeh

Puno se smijte, budite sretni i optimistični. Smijeh snižava pritisak i povećava mišićne sposobnosti.

10. Vino za dugovječnost

Naučnici sa Harvarda smatraju da se u vinu krije tajna dugog života, jer ono sadrži supstancu resveratrol koja se u visokim koncentracijama nalazi u grožđu, kikirikiju, orasima i pistaćima.

Ova supstanca može aktivirati protein sirtuin, koji ima ključnu ulogu u procesu starenja. On kontrolira koji bi geni trebali ostati potisnuti a koji ne, dok starimo. Sirtuin obnavlja i oštećeni DNK koji se „troši” kako postajemo stariji.
Većini je cilj dogurati do 80.

Na pitanje koliko biste željeli da živite, šezdeset posto ljudi bi bilo zadovoljno ako doživi 80 godina, 30 posto planira doživiti 120-ti rođendan,a 10 posto bi htjelo poživjeti čak 150 godina. Manje od jedan posto anketiranih je izjavilo da bi željelo živjeti vječno.

koliko živimo?

ZAŠTO MI NE ŽIVIMO 150 GODINA

U divljini mi ne vidimo životinje koje bi pola života živele bolesne sa gomilom bolova. Ciklus starenja i smrti im je dovoljno kratak. To može da govori o tome, da divlje životinje, za razliku od čoveka, prolaze kroz kompletan ciklus svog razvoja ("program razvoja u svom telu"), tako da je smrt kod njih relativno laka.
Većina sisara živi 7 perioda rasta (uzrast završetka razvoja organizma x 7). Ljudsko telo je takođe dizajnirano za trajanje života - period rasta x 7, i onda je to 150-170 godina. Penzioneri ne žele da umru, jer osećaju da je ta smrt preuranjena i program razvoja u tom telu još nije završen.
Zašto smrt stiže u uzrastu od 70-80 godina?
Glavni razlog za prevremene smrti je - termički obrađena (mrtva) hrana koja ne sadrži enzime - katalizatore (usporivače) hemijskih reakcija. Pošto su na proteinskoj bazi, onda oni počinju da nestaju već pri zagrevanju iznad 42 stepeni C. Upotreba takve hrane izaziva potrošnju rezervi enzima, nasleđenih iz detinjstva. Sa godinama kod čoveka ova radnja se završava i do 50-60 godina jetra počinje da ispada iz stroja i počinje da propušta u krv prljavštine (holesterol i druge naslage u krvne sudove). Ova prljavština, popunjava krvne sudove mozga i smanjuje protok krvi do ćelija mozga. Kako na to reaguje mozak? On daje komandu srcu da podigne pritisak kako bi davalo istu količinu krvi preko suženih krvnih sudova. Da li ste primetili da svi penzioneri imaju visok krvni pritisak? Ako čovek nastavlja da jede mrtvu hranu, presek krvnih sudova se smanjuje toliko da srce dobija naredbu iz mozga da se nadoknadi visokim pritiskom manjak krvi, koji zidovi krvnih sudova mozga jedva izdržavaju. Ovo se završava tužno - jedan od sudova mozga ne može da izdrži pritisak i puca - dobija se prvi moždani udar. Ili komad prljavštine u sudu u toku kretanja zatvori presek malog krvnog suda - određen prostor mozga koji prehranjuje ovaj sud ne dobija krv i umire - takođe se dobija moždani udar. U oba slučaja čovek postaje invalid. Ako čovek i dalje jede mrtve hranu, onda dobija drugi moždani udar, a zatim i treći, koji se obično završava grobljem.
Ako čovek medikamentima snižava pritisak (a tako rade skoro svi penzioneri), onda on može da živi (izbegavajući moždane udare) do faze "staračke senilnosti" - TO je KADA SE NE MISLI NIŠTA - sudovi mozga su začepljeni prljavštinom, tako da nema dovoljno krvi za ishranu mozga a povišen pritisak krvi "uspešno"se snižava medicinskim preparatima, tako da mozak počinje gašenje razumnih aktivnosti, kako bi bar na minimumu podržao rad delova mozga koji su odgovorni za upravljanje disanjem i radom srca. Ovde smrt dolazi kada zbog stalnog pristizanja prljavštine iz mrtve hrane mozak više nije u stanju da obezbedi i ove funkcije - dešava se srčani udar ili respiratorni zastoj. U ovom slučaju najbliži rođaci čak i sa olakšanjem dočekuju smrt svoga rođaka, jer je do tada on već vodio "biljni" način života i nije mogao sam da brine o sebi.
Rak i sve ostale bolesti (dijabetes, problemi sa jetrom, kamen u bubregu, žučne kese, itd), takođe se razvijaju sa nedostatkom enzima u organizmu. Kao što je već rečeno, enzimi u hrani nestaju na temperaturi iznad 42 stepena. Takođe i pri niskoj PH vrednosti krvi (ph ispod 7,35 je bolest, a ph krvi 6,8 - smrt). Ispod nivoa ph 7,35 enzimi gube svoja katalitička svojstva (za referencu: ph 7,0 - destilovana voda). Mi smo alkalna bića (ph krvi bebe dojenčeta je - 8,5, a ph njegovoga urina - 8,0 - najviši nivo zdravlja).
Odmah alkalujte sebe ( podignite ph krvi iznad 7,35) može sa sodom - kutiju sode bikarbone u kadu tople vode i ležite tamo 1-2 sata. Kroz kožu se soda apsorbuje u telo.
Živa hrana je alkalna, a mrtva hrana – kiseli organizam.
Rak - je jednostavna bolest - leči se kao lakša prehlada - dovoljno je dati organizmu 100% živu hranu, i on "će pocepati na komade" tumor veoma brzo. Rak mozga leči se na ovaj način u roku od mesec dana (posle toga tragovi tumora čak i ne budu otkriveni). Tumor - to je gljiva-parazit, koji svojim rastućim telom mehanički pritiska sudove i nerve, cepa tkiva iznutra, što je veoma bolno, zato su mnogi pacijenti na drogama i umiru od banalnog peredozanja. Kada tumor stisne vitalne sudove ili nerve – čovek umire. Metastaze su rast micelijuma u oslabljenom tkivu organizma. Hemoterapija (uvođenje otrova) i izlaganje zračenju i tako već slabog tela - istinit je put na groblje.
Enzimi se nalaze u zrelom voću i njihovim suvim plodovima, ako se osuše bez zagrevanja, odnosno na prirodan način.
Dakle, pogledajte na bilo koji proizvod hrane, procenite kojoj obradi je bio podvrgnut i odatle izvlačite zaključke, da li je živ, ili nije. Najlakši način da se oceni sušeno voće sa semenom (košticama) je po rastu semena (koštice) - zasadite seme (semena) u posudu - ako raste, onda proizvod nije sušen u rerni, već na prirodan način, tako da je on ŽIV.
Pri upotrebi suvog voća treba dodatno da se pije voda, jer je to suviše koncentrovana hrana za organizam i na koži može da se pojavi crvenilo. Sve prolazi ako pijete dovoljno vode pri upotrebi suvog voća.
Piti toplu vodu treba 15 minuta pre obroka, da se ne razvodni želudačni sok sa vodom, inače je moguć proliv, jer oprati od prljavštine 100% sušeno voće nije moguće. Topla voda brzo proleti kroz prazan želudac u creva, a hladna ostane tamo dok se ne zagreje do temperature tela – 36,7 stepeni. To se mora uzeti u obzir.
Sa tačke gledišta dugoročnog skladištenje svežih (živih) sokova veliko interesovanje predstavljaju sirupi, dobijeni sušenjem živog soka na temperaturi ne višoj od 40 stepeni do stanja meda sa sadržajem vode manjim od 18%. Takvi sirupi kao med mogu dugo da se čuvaju na sobnoj temperaturi.
Ljudsko telo hrani samo meso ZRELIH PLODOVA: voće, bundeve i suvo voće. Krastavci i tikvice – su puni nedozrelog semenja, punih fitinske kiseline, koja sisa minerale iz tela. Posebno pitanje je u vezi biljki tipa paradajza, itd - to su niskoenergetski plodovi, pored toga, iz porodice uslovno otrovnih biljki. Sa njima je potreban poseban "debrifing". Neko je pokušao maksimalno da popuni našu ishranu uslovno otrovnim biljkama (krompir, paradajz, ljuta i slatka paprika, patlidžan), zar ne?
Pokušaj da se jedu semenke, orasi i zrnevlja (deca biljaka) ili korenje (same biljke) dovodi do, kao minimum, do demineralizacije organizma, jer su puni fitinske kiseline - 1-3 % po masi (1 molekul fitine kiseline izvlači iz creva i prevodi u neusaglašeno stanje do 6 atoma minerala - P, Mg, Ca, Zn, Fe, Co, Cu, itd.). Nedostatak minerala dovodi do toga da je organizam za popunjavanje gubitka minerala primoran da dostavi minerale iz zuba (karijes) i da smanji potrošnju minerala za rast kose (u početku telo onemogućuje proizvodnju boje - sedi kosa, a zatim i zaustavlja rast kose - ćelavost). Zubobolja pri odsustvu zapaljenja, prema mojim zapažanjima, izaziva "demontiranje" zuba, koju vrši sam organizam za pokrivanje deficita minerala, Karijes - je samo posledica tog "demontiranja". Uz upotrebu sira zubobolja brzo prolazi - telo prelazi na drugi izvor minerala - sir sadrži mnogo minerala. Kada ponestane zubiju i kose, telo će početi da izvlači ove minerale iz kostiju (osteoporoza i dr.). To je ceh za jedenje onoga što biljke ljudima NE NUDE.
Penzioneri uzalud pokušavaju da nadoknade kalcijum upotrebom termički i hemijski obrađenog mleka i sira iz njih - tamo nema enzima, a kalcijum se bez njih ne apsorbuje. Štaviše, kuvano mleko, i sir od njega, zakiseljuju organizam, a za alkalizaciju krvi telo ponovo troši kalcijum iz kostiju. Kao rezultat toga, takvo mleko i sirevi povećavaju osteoporozu. Kalcijum se apsorbuje samo iz svežeg mleka (nekuvanog), koje sadrži enzime, ali gde da ga pronađemo u gradu?
Takođe, čovek gubi minerale usled konzumiranja čaja i kafe koje sadrže 1 - 2% tanina od suve težine čaja ili kafe. Tanini se u medicini koriste u slučaju trovanja bakrom i cinkom, jer ih uspešno apsorbuju upravo ovi elementi. Stalna demineralizacija organizma dovodi do njegovog slabljenja i pojave sede kose. Mleko, dodato u čaj ili kafu, samo delimično smanjuje štetu, blokiranjem tanina. Demineralizacija organizma, izazvana žitaricama i korenskim plodovima, može se prevazići "crnom solju" (pepeo od drveta + sol, 60/40).
Crna so je– beli drveni pepeo (iz peći u selu, ostaci uglja) + soli.Mešaju se u odnosu 60/40 i melju u mlinu za kafu, a na ukus je kao dimljena kobasica. Da li se zato čovek vuče ka mesu, da bi odatle dobio nedostajuće mineralne materije?
Na internetu je puno materijala o crnoj soli, ona se još pre revolucije prodavala. U tim receptima peče se crni hleb do stanja pepela, ali ja sam probao pepeo I od hleba i pepeo od drveta - suštinski nema razlike. Terapijski efekat se objašnjava dopunjavanjem tela mineralima koji se nalaze u pepelu.
Ali crna so je samo prinudno sredstvo za smanjenje štete od žitarica i korenja, koji na početku nisu namenjeni za ishranu. Bolje je ne naškoditi telu na početku.
Seda kosa je počela da nestaje posle odbijanja korenastog povrća - sirove šargarepe - pre toga sam je jeo u velikoj količini u večernjim satima kao salatu (šargarepa + luk + biljno ulje) zajedno sa kuvanim obrokom.
Pre toga je približna dijeta bila ovakva (sa varijacijama):
1.Doručak – 100 g suvog grožđa + voda (ili u paru jabuke i banane).
2. Ručak: - isto.
3. Večera - malo kuvane hrane + mnogo salate od šargarepe.
Suština: crna kosa je aktivno počela da se širi.
Nakon shvatanja šta predstavlja korenje (apsorberi minerala u crevima), prešao sam na ovakvu dijetu:
Doručak – 100 g suvog grožđa + voda (ili u paru jabuke i banane).
Ručak: - isto.
Večera - malo termički obrađena hrana + salata od ZRELIH plodova (paradajz, bundeva) + 100 g suvog grožđa.
Suština: seda kosa je počela da nestaje, posle 10 meseci u frizerskom salonu ošišali su mi ostatke sede kose. Izgubljeno je takođe prilično paetično na izgled "nabiranje kože vrata", navodno od starosti (49 godina). Koža vrata povratila je svoju elastičnost.
Kuvani obrok za večeru je trening organizma za moguću katastrofu, kada voće i suvo voće mogu da postanu nedostupni. Iako ova hrana ne hrani telo potpuno – stomak je ispunjen, pojavljuje se lažni osećaj sitosti, a energija tela ne raste (snaga se ne dodaje). Konzumiranje voća ili suvog voća odmah daje rezultat u rastu energetike.
Kada se ide na ishranu voćem i suvim voćem naglo padne količina hrane – nje organizmu u istim količinama nije potrebno.
Kroz nekoliko meseci takve ishrane zaboravićete na bolove, ali nastaje još jedno neugodno pitanje: A šta raditi dalje, ako se horizont života širi, kao najmanje, do 150 godina? Odgovor je, po mom mišljenju je - dalje spoznavanje sveta i ličnog razvoja. "Učiti, učiti i naučiti!" .

 А. Рыкунов

ljekovitost hrane

Ljekovita svojstva hrane

Širenju ideje uporabe hrane kao lijeka pridonio je i Hipokrat rekavši: "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana"

Od praskozorja ljudske povijesti do danas različitim vrstama hrane pripisuju se ljekovita svojstva i uloga u jačanju imuniteta ili obrambenih snaga organizma. A u svakodnevnom govoru imunitet često poistovjećujemo s otpornošću na infekcije.
Tjelesna obrana posljedica je složenih međuodnosa različitih organa, stanica i molekula, što zajednički djeluju protiv brojnih čimbenika koje naš imunološki sustav prepoznaje kao strane. Imunološki sustav štiti organizam od mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita) i njihovih molekula, ali i od tumorskih stanica. Imunitet je oslabljen u svim stanjima kad različiti čimbenici kao što su mikroorganizmi, ali i stres, uspijevaju nadvladati obrambene mehanizme i izazvati različita, prije svega upalna zbivanja. Mogućnost moduliranja upalnog odgovora i imunološkog sustava unosom specifičnih nutritivnih čimbenika danas se naziva imunonutricija, a temelji se na brojnim znanstvenim dokazima.

Tradicija koja seže daleko u povijest

Zapisi na papirusu iz razdoblja 1500. godina pr. Krista svjedoče da su još drevni Egipćani poznavali povoljne učinke hrane na jačanje otpornosti organizma te liječenje nekih bolesti i ozljeda. Pčelinji med bio je osobito cijenjen, kako u cijeljenju rana tako u liječenju infekcija, te je postao sastavnica mnogih ljekovitih pripravaka. Tisućama godina poslije znanstvene studije potvrdile su pojedine antibakterijske učinke meda i njegovih pripravaka na rast različitih patogenih bakterija.
Iako ne i prvi koji je spoznao važnost prehrane u očuvanju zdravlja, Hipokrat je zasigurno dao izuzetan doprinos širenju ideje uporabe hrane kao lijeka. Da je tako, govori i dugovječnost slavne izreke "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana". Na tragu Hipokratova učenja, primjenu pojedinih hranjivih tvari u liječenju bolesnika kroz iduća stoljeća razvijaju liječnici poput Galena, Maimonoidesa i Paracelsusa.
Uporaba octa kao pomoćnog ljekovitog sredstva također datira u drevna vremena. Zahvaljujući antimikrobnim svojstvima, ocat je korišten kao surogat antibiotika te je imao svoje mjesto u brojnim ljekovitim pripravcima.
Grčki liječnici pišu i o uporabi češnjaka u medicinske svrhe. Kasniji radovi navode da češnjak oslobađa organizam od crijevnih i kožnih parazita, smiruje vanjsku i unutarnju upalu, štiti od zaraznih bolesti, gripe, prehlade, ali i malarije, ublažava zubobolju i kašalj, a spominje se i kao lijek protiv upale pluća te kao pomoć u olakšavanju teškoća s disanjem. Novije studije upućuju na potencijalno blagotvorno djelovanje sumpornih komponenti iz češnjaka na jačanje imuniteta, poticanjem antimikrobne aktivnosti, te na sniženje kolesterola i triglicerida. U nekoliko studija češnjak, odnosno njegovi derivati, zaustavili su rast nekoliko vrsta patogenih bakterija, kvasaca i gljivica, što opravdava naziv "prirodni antibiotik".
Čaj narodna medicina tradicionalno slavi kao lijek za upalu grla, jačanje imuniteta i smirivanje probavnih tegoba. Prva dokumentirana referenca o čaju datira iz 350 g. pr. Kr.,
a potječe od kineskog učenjaka Kuoa P’oa koji čaj opisuje kao medicinski napitak što se pripravlja "kuhanjem listova". U zapisima iz sedmog stoljeća čaj se definira kao napitak koji ublažava žeđ, smanjuje želju za snom i "zadovoljava i uveseljava srce". Pripisuje mu se i djelovanje na smanjenje rasta tumora, osjećaja zbunjenosti, ublažavanje tegoba s mokraćnim mjehurom, upale pluća, smanjenje temperature i jačanje imuniteta. Iako sve navedene tvrdnje o djelovanju čaja još traže znanstvenu potvrdu, nedavne studije koje su se bavile proučavanjem čaja i njegova djelovanja na zdravlje ljudi donijele su dokaze da polifenoli, fitokemikalije u čaju koje imaju izrazito antioksidativno djelovanje, mogu imati važnu ulogu u jačanju funkcije imunološkog sustava. Studije također upućuju na protubakterijsko i protuvirusno djelovanje zelenog čaja, kao i na sposobnost zelenog čaja da spriječi daljnje širenje bolesti te ubrza oporavak od gripe i prehlade.
Spoznaje o medicinskoj uporabi čokolade, odnosno kakaa datiraju još iz razdoblja Olmeka, Maja i Azteka. Širenjem kakaa u Europu dolazi i do njegove medicinske primjene pa tako Codex Badianus (1552.) preporučuje njegovu uporabu u svrhu liječenja umora, a Codex Florentine (1590.) opisuje povoljne učinke u liječenju upale, smanjenju vrućice i gubitka daha te blagotvorno djelovanje čokolade u liječenju anemije, slabog apetita, tuberkuloze te povoljan učinak na produljenje životnog vijeka. Tajna brojnih povoljnih učinaka krije se u polifenolima i flavonoidima, moćnim antioksidansima kojima obiluje kakao.

Znanstvene spoznaje

Ipak, prva znanstvena objašnjanja i spoznaje o prehrani i utjecaju na imunitet potječu tek iz 18. stoljeća, kad francuski liječnik René de Reaumour postavlja temelje biokemije probave. U istom stoljeću prvi je put uočeno da pojedine namirnice uistinu liječe određenu bolest. Citrusima su uspješno liječili skorbut, bolest za koju se danas zna da je rezultat manjka vitamina C. Od tih dana vitaminu C i hrani koja ga sadrži u znatnijim količinama pridaju se gotovo mitska svojstva u jačanju obrambenih snaga i imuniteta. Znanstvene studije potvrdile su da unos vitamina C, poznatog antioksidansa, skraćuje trajanje infekcija kao što je prehlada.
Avokado, borovnice, brusnice, grožđe, te različite vrste brokula i zelja sadrže znatnu količinu glutationa, moćnoga antioksidansa, pa njihova konzumacija znatnije utječe na očuvanje imuniteta.
Potencijalno terapijsko svojstvo još jedne namirnice koja se posljednjih desetljeća posebno proučava, bilo je poznato tisućama godina. Riječ je o jogurtu i njegovoj ulozi u održanju zdravlja probavnog sustava te posljedično imunološkog sustava. Jogurt je jedna od najstarijih, čovjeku poznatih namirnica, koja je tisućama godina bila važan nutritivno vrijedan proizvod stanovnika sjeveroistočne Europe, Srednjeg istoka, Centralne Azije i dijelova Dalekog istoka.
Indijski ayurvedski zapisi, koji datiraju iz 6000. g. pr. Kr., navode kako redovita konzumacija jogurta vodi k zdravom i dugovječnom životu. I starogrčki liječnici bili su upoznati s djelovanjem jogurta na zdravlje. Zapadnoj Europi jogurt je predstavljen u 16 st., kad je armenski liječnik tom "izuzetnom" namirnicom izliječio tadašnjega francuskog kralja od melankolije i probavnih problema.

Koncept probiotičkih bakterija

Priča o jogurtu temelj je razvoja koncepta probiotičkih bakterija i njihova povoljna učinka na imunitet i očuvanje ljudskog zdravlja. "Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje, primijenjene u ljudi ili životinja, djeluju korisno na domaćina, poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaćina." (Fuller).
U kliničkoj medicini posljednjih nekoliko desetljeća naglašeno je zanimanje za izučavanja ekologije probavnog sustava te zaštite crijevne sluznice. Crijevo je najveći imunološki organ, a sadrži brojnu populaciju različitih mikroorganizama koji su u stalnoj interakciji kako s crijevnom sluznicom, tako i s cijelim organizmom.
Dobro su poznati značenje i uloga patogenih bakterija u nastanku bolesti probavnog sustava, od najblažih infekcija do bakterijske translokacije kao mogućeg uzročnika teških upalnih komplikacija. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Poremećaj bakterijske ravnoteže može izazvati brojne zdravstvene smetnje, od proljeva do smanjene funkcije imunološkog sustava. Neravnoteža crijevne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama, što može rezultirati autoimunološkim bolestima i gastrointestinalnim poremećajima koji utječu na zdravlje cijelog organizma.

Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus, imaju povoljan učinak na zdravlje kad se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ta postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraživanja, a najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraće LGG) (ATCC 53103).
Brojni znanstveni radovi upućuju na povoljno djelovanje primjene probiotika u jačanju imunološkog sustava, osobito u dječjoj dobi. U istraživanju grupe zdrave djece koja su tijekom sedam mjeseci konzumirala mlijeko obogaćeno probiotikom LGG, došlo je do smanjenja izostanaka zbog bolesti za 16 posto, smanjenja respiratornih infekcija za 17 posto i smanjenja primjene antibiotika za 19 posto (BMJ 2001.).
U nekoliko studija pokazan je povoljan učinak redovita konzumiranja mliječnih proizvoda obogaćenih probioticima na prevenciju nastanka različitih alergijskih manifestacija kao što su atopični kožni ekcem, astma, alergijski rinitis, ali i obične prehlade (Eur J Clin Nutr, 2002., Am J Clin Nutr 2003., Lancet 2003.).
Navedene spoznaje i dokazi o povoljnim učincima primjene probiotika na imunološki sustav i njegove funkcije doveli su do razvoja različitih proizvoda koji sadrže probiotičke bakterije. Nedvojbeno je da se najpovoljniji učinci postižu svakodnevnim unosom probiotičkih bakterija u različitim pripravcima funkcionalne hrane, a među njima se osobito ističe značenje redovite konzumacije fermentiranih mliječnih proizvoda.

Autor:
prof. dr. sc. Željko Krznarić

patlidžan

Patlidžan i sva njegova ljekovita svojstva

Patlidžan je jedna od namirnica koja ne sadrži visok nivo pesticida pa njegove zdravstvene prednosti zaista dolaze do izražaja.

Patlidžan sadrži fitonutrijente koji mu daju prepoznatljivu ljubičastu boju. Patlidžan može smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i srčanog udara. Takođe može spriječiti oštećenja DNA i usporiti proces starenja, piše Kućni lekar.

Prevencija raka

Istraživanja su pokazala da patlidžan ima odlično antikancerogeno djelovanje. Jedno istraživanje je pokazalo da smanjuje dotok krvi i hranjivih materija ćelijama raka i na taj način značajno otežava njihovo širenje.

Štiti mozak

Istraživanja sprovedena na laboratorijskim miševima pokazuju da patlidžan može zaštititi ćelije mozga od štete koju uzrokuju slobodni radikali. Slobodni radikali mogu povećati rizik od nastanka kancerogenih ćelija i poremećaja pamćenja.

Nizak glikemijski indeks

Patlidžan ima nizak glikemijski indeks. To znači da neće uzrokovati nagle promjene kod nivoa šećera u krvi. Patlidžan je odličan za svakodnevnu ishranu svih ljudi, a naročito dijabetičara jer može olakšati kontrolu nivoa šećera u krvi.

Pospješuje mršavljenje

Patlidžan sadrži jako malo kalorija i odličan je za gubitak kilograma. Odličan je izvor vlakana pa će ubrzati proces stvaranja osjećaja sitosti. Takođe, sačinjen je od velikog postotka vode, a to znači dobra hidratacija cijelog tijela.

Sadrži malo ugljenihidrata i masti

Patlidžan sadrži jako malo ugljenihidrata i masti. Zapamtite da dodavanjem ulja, sira ili jaja, patlidžan više nije niskokaloričan obrok. Ako želite izgubiti suvišne kilograme, svakako pripazite uz koje namirnice pripremate patlidžan.

Smanjuje hroničnu upalu u tijelu

S obzirom da sadrži moćne antioksidante, patlidžan će pomoći pri smanjenju hronične upale u tijelu i ublažiće simptome bolesti kao što je artritis. Istraživanja su pokazala da hronična upala u tijelu može povećati rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.

Snižava holesterol i krvni pritisak

Istraživanja sprovedena na laboratorijskim miševima su pokazala da sok od patlidžana značajno smanjuje holesterol. Takođe, pokazalo se da sok od patlidžana opušta arterije i na taj način smanjuje nivo krvnog pritiska.

Odličan je izvor gvožđa

Gvožđe je važno za svaku tjelesnu funkciju, ali previše gvožđa može uzrokovati previsok nivo holesterola i oštećenja zglobova. Patlidžan će vašem tijelu osigurati onoliko gvožđa koliko mu zaista i treba, bez ikakvog rizika od nastanka oštećenja tjelesnih funkcija.

čaj od lista masline

Recept - Zbog čega je dobar čaj od lista masline?

Ljekovito djelovanje ovog čaja bilo je poznato još u srednjem vijeku. Danas je čaj od listova masline jako cijenjen i preporučen ljekoviti napitak u mnogim slučajevima. Naime, velika količina ljekovitih tvari prisutnih u listu masline izlučuje se u vrućoj vodi. Iako se kao lijek najčešće priprema čaj od osušenog lista masline, može se pripremati i od svježeg, tek ubranog lista.

Koliko danas znamo, list masline ne sadrži tvari koje bi mogle imati ikakvo štetno djelovanje na organizam čovjeka. Ipak, uzimanje prevelikih količina čaja može u početku pogoršati zdravstveno stanje osobe. Pogoršanje zdravstvenog stanja samo je privremena popratna pojava, koja dokazuje ljekovito djelovanje tvari iz lista masline. Naučnici objašnjavaju da zbog djelovanja aktivnih tvari iz lista masline odjednom dolazi do uginuća velikog broja štetnih mikroorganizama, a koje jetra nije u mogućnosti odmah odstraniti iz organizma. Organizam tada može reagirati laganom glavoboljom, blagim alergijskim promjenama na koži te osjećajem umora. Kad jetra odstrani sve štetne tvari iz organizma, nestaju popratne pojave, a najčešće i samo oboljenje.

Zato se preporučuje na početku uzimati manju količinu čaja, a zatim dnevnu dozu pomalo povećavati.
Kako se priprema čaj od masline?

Čaj od masline dobro je piti ako imate visok krvni tlak. Također, čaj se pokazao dobrim u slučaju povećane masnoće i kolesterola u krvi. Ovaj čaj smanjuje povećanu količinu šećera i mokraćne kiseline u krvi, usporava i liječi aterosklerozu te pomaže kod srčanih tegoba. List masline liječi prehladu, gripu i upalu pluća. Kod grlobolje dobro je grgljati čaj od listova masline. Ako imate problema sa probavom, ovaj čaj će vam pomoći. List masline regulira neurednu probavu te potiče bolji rad želuca i crijeva. Ljekoviti čaj od masline će smiriti upalu sluznice želuca i crijeva. Dobar je i za izlučivanje mokraće te pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala. Pomoću ovog čaja možete potaknuti bolji rad jetra i izlučivanje žuči. Čaj od lista masline dobar je i za žene, jer liječi mnoge ženske probleme sa zdravljem. Kod različitih infekcija čaj od lista masline koristiti kao kupku i za ispiranje.

Za kraj da napišemo kako se pravi čaj od lista masline. Uzmite 1 žličicu listova masline i 3 dl vode. Usitnjeni suhi list masline prelijte hladnom vodom, pustite da voda proključa i kuhajte 2-3 minute. Sklonite sa kola i pustite čaj da odstoji nekih 15-20 minuta. Procijedite čaj i pijte ga 3-4 puta na dan.

Izbjegavajte podgrijavanje i duže stajanje čaja. Nakon 15 dana redovitog uzimanja, napraviti pauzu od 8 dana.

maslina

Maslina kao ljekovita biljka i zdrava namirnica

Iako se danas ne upotrebljava tako često kao prirodni lijek, na sreću se koristi u kuhinji što nam daje mnoge zdravstvene pogodnosti. Maslina je dobro prihvaćena namirnica, posebno u mediteranskoj kuhinji, ali se može iskoristiti i kao prirodni lijek.

Kroz povijest je maslina bila simbol zdravlja, pobjede, uspjeha i mudrosti. I danas je ova biljka jako cijenjena, pa se prema maslini odnosimo s poštovanjem. Drvo masline njegujemo najbolje što znamo, a zauzvrat nam priroda uzvrati tako dobrim plodovima masline.

Još od antičkih vremena drvo masline osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod ove biljke se koristio kao lijek za mnoge bolesti.

Maslina je zapravo vrsta voća. Riječ je o drvu koje raste na krševitom tlu, u naizgled sirovim uvjetima, ali koje zahtjeva klimu bez velikih temperaturnih oscilacija. Olea europaea, odnosno drvo masline dobro podnosi sušu, ali ne i niske temperature. Danas se maslina uzgaja u toplim predjelima Mediterana, uz more, najviše do 400 metara nadmorske visine. Maslina cvjeta u svibnju i lipnju, a plod sazrijeva od listopada do veljače, ovisno o sorti i klimatskim prilikama. Ova biljka je poznata po svojoj dugovječnosti. Plod masline se može jesti sirov, ali se najčešće koristi za izradu maslinovog ulja. Ovo ulje je jako cijenjeno.
Ako vas zanima uzgoj maslina pročitajte neke zanimljivosti u vezi masline

Trebate znati da drvo masline neće roditi prvih sedam godina nakon što ga posadite. Najveći urod sa drveta možete očekivati tek za 20 godina, od kada posadite maslinu. Nakon 150 godina urod se smanjuje, a nakon 200 godina na mjestu starog stabla izbiju samonikle mladice. Maslina je, kako smo već spomenuli, dugovječna biljka, što objašnjava ovako velike vremenske intervale do uroda prvih plodova.

Kada je plod masline nezreo, on ima svijetlozelenu boju. U tom periodu plod masline sadrži u sebi 15 do 35 % ulja i najbolji je za jelo. Ako se masline uzgajaju za proizvodnju ulja, najbolje je plodove sakupljati kada su potpuno zreli. Zreli plodovi masline imaju tamnoljubičastu boju. Za 3 d o5 litara kvalitetnog maslinovog ulja trebate sakupiti 20 kilograma zrelih plodova. Maslinovo ulje dobiveno hladnim prešanjem naziva se djevičansko ulje, a na deklaraciji svakog proizvoda mora biti navedena tehnologija prešanja.

Na mediteranu se ovo ulje koristi kao dodatak prehrani, lijek i jako cijenjen kozmetički pripravak. Zbog svojih karakterističnih svojstava, maslinovo ulje je prirodni konzervans za ribu i sir. Ovako spremljene namirnice mogu trajati godinama, a da se ne pokvare.
Ljekovita svojstva masline i ulja od ovih plodova

Ulje masline štiti nas od pojave lošeg kolesterola (LDL), te pomaže u liječenju bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i bolesti probavnog sustava.

Maslinovo ulje i masline se mogu uzimati kao preventiva ili kao lijek i tajna su zdravlja i dugovječnosti.
Osim maslinovog ulja, i list biljke je jako zdrav

Prvi pisani tragovi o medicinskoj primjeni lista masline potječu još iz 18. Stoljeća. Imamo dokaze da se ekstrakt dobiven od lista masline koristio u liječenju gripe i malarije. Današnja znanstvena istraživanja dokazuju, odnosno dodatno potvrđuju ljekovita svojstva lista masline. Sve ono što smo vjerovali kroz povijest, danas je i službeno dokazano.

Spojevi koje pronalazimo u maslinovom listu dobro djeluju protiv visokog krvnog tlaka, na način da šire krvne žile. Spojevi koje pronalazimo u listu masline dobro djeluju na naš imunološki sustav. Oni sprječavaju razvoj oko 125 vrsta različitih patoloških mikroorganizama, a od kojih su neki već postali otporni na djelovanje antibiotika.

ljekovitost namirnica

Ljekovitost pojedinih namirnica

Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju.

Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline.

Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala.
 

Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva.
 

Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju.
 

Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu.
 

Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska.
 

Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski.
 

Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo.
 

Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side.
 

Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare.
 

Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva.
 

Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje.
 

Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3.
 

Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze.
 

Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost.
 

Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka.
 

Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički.
 

Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti.
 

Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara.
 

Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus.
 

Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno.
 

Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin.
 

Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer.
 

Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće.
 

Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje.
 

Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje.
 

Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni.
 

Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris.
 

Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva.
 

Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane.
 

Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu.
 

Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa.
 

Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice.
 

Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu.
 

Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.
 

Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora.
 

Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa.
 

Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski.
 

Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak.
 

Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu.
 

Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu.
 

Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski.
 

Špargla -vrlo bogata antioksidansom glutationom koji djeluje antikancerogeno.
 

Zob - smanjuje holesterol. Korisna je protiv bronhitisa i nekih stomačnih tegoba. Djeluje antidepresivno i može pomoći u odvikavanju od pušenja.

vježbe

 Ušao u legendu zbog čeličnog zdravlja: Recept ruskog akademika protiv starenja i bolesti!

Kad su kod akademika Aleksandra Aleksandroviča Mikulina, čuvenog ruskog aviokonstruktora, tvorca turboreaktivnih motora, počeli problemi sa zdravljem, on je započeo razradu metoda koje bi omogućile dug i ispunjen život, piše uspesnazena.com!
Akademik Mikulin stvorio je gimnastiku koja se sastoji od jednostavnih vježbi, odnosno udaranja petama o pod. Ova tehika efikasno poboljšava cirkulaciju krvi, sprečava začepljenje vena i normalizuje krvni pritisak.
Takođe, poboljšava se rad mozga: od osjećaja težine u glavi, i bolova, ne ostaje ni traga. Vježbe ruskog naučnika za čišćenje krvnih sudova pomogle su hiljadama oboljelih od varikoznih vena. Ova gimnastika je posebno korisna za ljude koji su, na svom radnom mjestu, primorani da sede ili stoje duže vrijeme. Preporučljive su, čak, i onima kojima je zabranjeno trčanje ili brzo hodanje.
Njegova metoda je vrlo jednostavna – treba se podići na prste tako da su pete uzdignute od poda 1 cm, a onda se naglo spustiti, osetivši laki udar, kakav se oseća pri brzom hodu ili trčanju. Poslije tridesetak vežbi, koje se izvode po jedna u sekundi, slijedi pauza 5-10 sekundi.
Vježbe mogu da se obavljaju bilo gdje, u kući ili prilikom šetnje, nekoliko puta dnevno. Ne treba podizati pete više od 5 cm, jer bi to, umjesto pozitivnog učinka, dovelo do nepotrebanog stresa i umora u stopalima.
Prema mišljenju profesora Mikulina, ove vježbe održavaju organizam u dobroj formi, odlažu starenje, izbacuju oksidanse i dobra su preventiva protiv tromboflebitisa, infarkta miokarda i šloga.
Sudeći po tome da je ovaj naučnik za života ušao u legendu zbog svog čeličnog zdravlja, o kome je počeo da brine tek kada ga je, poslije pedesete, na to naterao srčani udar, nije na odmet isprobati njegovu metodu.

stil ishrane

TEST

OTKRIJTE KOJI JE VAŠ STIL ISHRANE
(reci mi šta jedeš, reći ću ti ko si)

Na pitanja odgovarajte iskreno, ne vodeći se time kako bi vaš idealan stil ishrane trebao izgledati, nego onim kakav on doista jest. Nakon što pročitate pitanje, bez mnogo razmišljanja izaberite odgovor koji vam prvi padne na pamet.

1. Prejedem se gotovo uvijek kad je na stolu moja najomiljenija hrana.
Tačno/Netačno

2. Ako priuštim griz slasnog deserta, omiljenoga mliječnog proizvoda, pečenja ili brze hrane, žudnja za tom hranom postaje neobuzdana i ne mogu je kontrolisati.
Tačno/Netačno

3. Katkad, najčešće bez opravdanja, brinem da se neću dovoljno najesti.
Tačno/Netačno

4. Razdire me žudnja za nekim ukusima te tačno određenim namirnicama i jelima, a tu žudnju najčešće mogu ublažiti samo ako se najedem hrane za kojom žudi moje nepce.
Tačno/Netačno

5. Mogu preći kilometre i potrošiti mnogo novca kako bih došao/la do namirnica za kojima žudim.
Tačno/Netačno

6. Prejedem se isključivo onda kad me pogode jaki osjećaji poput ljutnje ili potištenosti.
Tačno/Netačno

7. Čim iziđem s posla, idem u “lov na hranu”.
Tačno/Netačno

8. Jedem kad god mi je dosadno.
Točno/Netočno

9. Katkad me, kao grom iz vedra neba, pogodi neopisiva glad. Tačno/Netačno

10. Neugodno mi je kad otvoreno pokazujem ili pričam o svojim osjećajima.
Tačno/Netačno

11. Volio/la bih da sam jača osoba i da imam više samopouzdanja. Tačno/Netačno

12. Kada dobijem bitku protiv kilograma i smršam toliko da počnem privlačiti poglede i komplimente, obično odmah počnem ponovno gomilati kilograme.
Tačno/Netačno

13. Viška kilograma želim se riješiti uglavnom zato da ugodim partneru, roditelju, ili nekoj drugoj osobi koja mi je jako važna. Tačno/Netačno

14. Gotovo sam stigao/la do tačke kapitulacije, kad ću izgubiti i ono malo nade da ću se ikad uspjeti riješiti kilograma. Možda mi je jednostavno suđeno da budem debeljuškast.
Tačno/Netačno

15. Zbog prekomjerne težine loše se osjećam u svojoj koži i nemam visoko mišljenje o sebi, a svaki novi val kilograma doživljavam kao osobni neuspjeh.
Tačno/Netačno

16. Čini mi se kako nemam i nikad neću imati dovoljno vremena za zdrav život - zdravu ishranu i vježbanje.
Tačno/Netačno

17. Toliko sam prezaposlen/na da se već pitam hoću li jednog dana pasti od iscrpljenosti.
Tačno/Netačno

18. Čini mi se kako u zadnje vrijeme radim sve više i sve napornije, a postižem sve manje.
Tačno/Netačno

19. Jedino se mogu opustiti i stati na loptu kad jedem. Tačno/Netačno

20. Hrana je poput goriva. Kad se osjećam iscrpljeno, pokreće me i pomaže mi da idem dalje.
Tačno/Netačno

21 Moja težina varira i mijenja se s godišnjim dobima te vaga pokazuje druge brojke ljeti, a druge zimi!
Tačno/Netačno

22. Hrana je jedno od malobrojnih zadovoljstava koja su mi još preostala u životu.
Tačno/Netačno

23. Ponekad, kad se osjećam iscrpljeno, grickam sve što mi se nađe pri ruci.
Tačno/Netačno

24. Kada sam na dijeti, obično se na kraju prestajem brinuti o tome hoću li skinuti kilograme ili ne, nakon čega se vraćam prejedanju.
Tačno/Netačno

25. Obično se vraćam po drugi ili treći dijetalni komad hrane, niskokalorične ili s niskim sadržajem masti.
Tačno/Netačno

-------------------------------------------------------------

*Provjerite na koja ste od 25 pitanja odgovorili s “tačno”, saberite broj tačnih odgovora i pronađite rješenje za emocionalnu glad.

--------------------------------------------------------------

Od 1. do 5. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: vi ste “XXL izjelica” i prejedate se.

Od 6. do 10. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete kad ste neraspoloženi.

Od 11. do 15. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete jer nemate dovoljno samopouzdanja.

Od 16. do 20. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete kad ste pod stresom.

Od 21. do 25. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete nekontrolirano poput snježne lavine.

--------------------------------------------------------------

"XXL izjelica" u začaranom krugu tjeskobe i prejedanja slatkišima

Okidač za prejedanje najčešće su namirnice koje obiluju bijelim brašnom ili šećerom. Slaba su vam tačka slatkiši, tjestenina i hljeb. Neki stručnjaci vjeruju da “prejedači” postaju tjeskobni zbog promjena nivoa šećera u krvi koje nastaju zbog hrane bogate glukozom. Tjeskoba vas potom podstiče da ponovno jedete kako biste je ublažili, što stvara ciklus prejedanja. Kontrolišete tek izbjegavanjem namirnica koje potiskuju vaše temeljne emocionalne probleme. Kad vam ne budu dostupne, potisnuti osjećaji izići će na površinu te ćete se pozabaviti problemima.

Gladni ste jer ste neraspoloženi

Hrana vam je odgovor na jake osjećaje. Vi ste vrlo osjetljivi i suosjećajni. Često vam je zanimanje vezano uz pomaganje drugima te su obično u ovoj skupini učitelji, savjetnici i medicinari. Osjećaji drugih toliko vas zaokupljaju da potiskujete vlastite osjećaje te zbog brige o drugima zapostavljate sebe. Jedete kako biste lakše upravljali svojim snažnim emocijama. Zbog spoznaje da za druge činite sve, a niko ne mari za vaše potrebe, osjećate se nedovoljno cijenjeno i uvrijeđeno. Ako vam je ventil za frustracije jelo, vrijeme je da to zaustavite tako da se više posvetite sebi.

Hrana zbog nedostatka samopoštovanja

Međuljudski su vam odnosi slaba karika te imate bolji odnos s hranom, knjigama, životinjama i filmovima. Osjećate se neshvaćeno, a neki su od vas možda proživjeli zlostavljanje te ste nepovjerljivi. Hrana vam je prijatelj, tješi vas i ohrabruje. Znate sve o zdravoj ishrani, no smatrate kako niste dovoljno uporni da biste živjeli zdravo te najčešće to i ne pokušavate. Muči vas osjećaj manje vrijednosti, a kažnjavate se prejedanjem. Pomoći može psihoterapija jer ćete ojačati samopouzdanje i prestati tražiti utjehu u hrani.

Jelom se rješavate stresa

“Stres-izjelice” hranom i pićem smanjuju napetost zbog nezadovoljstva na poslu ili u ljubavi. Alkoholom “liječe” živce, kofeinom podižu entuzijazam i energiju, čokoladom liječe ljubavne boli, kruh i mliječni proizvodi ih smiruju, a grickalicama kontrolišu bijes. Životu dodajte vježbu, zabavu, boravak u prirodi i duhovnost. Vježbanje neka postane rutina jer povećava energiju, smanjuje stres i apetit. Zabava je potreba jer jača entuzijazam i energiju. Ispunite srce ljubavlju i zahvalnošću, bićete otporniji na stres.

Nekontrolisana lavina jela i pića

Ovaj je prehrambeni stil poput grude snijega koja se kotrlja postajući sve veća. Odluku da ćete se zdravo hraniti poništiće nezdravi zalogaj, nakon kojeg će vam želudac tražiti još. Brzo se prestajete brinuti o kilama, a motivacija vam pada jer idete na dijetu zbog vanjskih poticaja. Za promjenu navika treba vam dublja motivacija. Zdrava hrana daje vam više energije, a vježba smanjuje napetosti i jača mišiće. Umjesto radikalnih dijeta, sastavite trajan nemasni jelovnik koji zadovoljava i vaše nepce i vaše zdravlje.