Pšenicu su konzumirali stari Egipćani i to ni više ni manje nego 5.000 godinapr. Kr. uzgajajući je u dolinama Nila. Kasnije su prednosti pšenice prepoznali Grci i Rimljani. Povijesni zapisi govore o širokoj primjeni u medicini. Kinezi su pšenicu koristili za pročišćavanje krvi, jer pšenica za sebe veže teške metale te ih odstranjuje iz organizma.
Pšenica se u povijesti koristila i kao sredstvo za jačanje imuniteta te kao lijek protiv upala. Pšenica je vrlo jednostavna za uzgoj te je poznajemo kao jednu od kultura koje su otporne na razne vremenske uvjete, a osim toga – pšenica se može uzgojiti na gotovo svakom tlu.
Većina ljudi pšeničnu travu konzumira u obliku soka zbog toga što je teže probavljiva. U specijaliziranim prodavaonicama zdrave prehrane pšeničnu travu možete pronaći u obliku trave koja je topiva u vodi, juhe, shakea, smoothiesa itd. Varijacija na temu je bezbroj. Osim toga, zašto biste ju kupovali prerađenu kada je možete uzgojiti u udobnosti vlastitog doma?!
Kod kojih oboljenja pomaže pšenična trava?
Za pšenicu je dokazano da potiče zdravlje cjelokupnog organizma.Pšenična trava jača imunološki sustav, detoksicira tijelo i smanjuje rizik od nastanka raznih bolesti. U tradicionalnoj medicini se koristi za različite tegobe poput:
Prehlade
Kašlja
Probavnih smetnji
Visoke tjelesne temperature
Reumatoidnog artritisa
Kožnih oboljenja
Kontroliranja razine šećera u krvi
Zdravlja usne šupljine i zubi
Za normaliziranje rada štitnjače
Za prevenciju karcinoma
Za prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava
Liječenje anemije
Ublažavanje štetnih posljedica kemoterapije
Čišćenje limfe
Ako ste ”teškaš u kategoriji” nastavite s čitanjem našeg članka i doznajte više informacija pšeničnoj travi. Nadajmo se da će vam informacije pomoći u liječenju vaših bolesti i tegoba.
Što je pšenična trava?
Pšenična trava je mlada trava od pšenice. Može se uzgajati na otvorenim izatvorenim prostorima i ima široko područje rasta.
Kao i većina biljaka, sadrži klorofil, aminokiseline, vitamine, minerale, ienzime. Uprav zbog visokog udjela klorofila, pšenična trava povoljno djeluje na obogaćivanje krvi kisikom.
Prirodan je izvor vitamina A, K, B6 i E, kalcija, selena, magnezija, željeza, tiamina, riboflavina, niacina, a ima i neznatnu količinu proteina. Suprotno uvriježenom mišljenju, vitamin B12 se ne nalazi u pšeničnoj travi, on je samo nusprodukt mikroorganizama koji na njoj žive.
Ljekovita svojstva pšenične trave
Pšenična trava se često konzumira u obliku soka ili čaja kako bi se potaknulo čišćenje probavnog sustava i cijelog organizma. Ljudi je konzumiraju u borbi protiv mnogih bolesti, od najlakših, poput prehlade, do najtežih poput raka.
Smatra se da pšenična trava povećava broj crvenih krvnih stanica, čisti krv i organe te probavni trakt te stimulira metabolizam.
Smanjuje količinu kiseline u krvi.
Pozitivno djeluje na čir na želucu, ulcerozni kolitis, proljev i zatvor.
Detoksicira jetru i krv te kemijski neutralizira negativne utjecaje okoliša na tijelo.
Visok sadržaj klorofila pomaže u prenošenju kisika u krvi. Vjeruje se da se pšenična trava u organizmu ponaša kao hemoglobin, protein koji prenosi kisik crvenim krvnim stanicama.
Znanstvenici su potvrdili da pomaže u ublažavanju nuspojavakemoterapije, a ne narušava njeno djelovanje, odnosno, smanjuje utjecaj zračenja zahvaljujući antiupalnom enzimu SOD-u (super-oksid-dismutazi).
Jača imunitet i podiže nivo energije. Odlična je pomoć u procesu zdravogmršavljenja. Potiče plodnost i ima antiupalna svojstva. Također, preporučljivo je imati teglicu pšenične trave pokraj kreveta za lakši san.
Pšenična trava se smatra zdravom i sigurnom, ali ipak postoje i određenenuspojave koje se pojavljuju pretjeranim konzumiranjem. To mogu bitiglavobolja, mučnina, naticanje grla ili visoka temperatura.
Osim što pšeničnu travu možete sami uzgajati i pritom ju sirovu koristiti, postoje i alternative, pa ju tako možete pronaći u sokovima, čajevima, ali i različitim oblicima dodataka prehrani poput pšenične trave u prahu koju možete umiješati u sok, juhu, voće ili salatu.
Kako uzgojiti svoju vlastitu pšenicu?
Kako biste si osigurali svoje vlastite zalihe pšenice – donosimo vam nekoliko korisnih uputa za sadnju i uzgoj. Osim što je to najjeftinija opcija, ujedno je i način da se osjećate zadovoljno jer sadite svoj vlastiti lijek.
Pšenica u pravilu raste jako brzo. Za uzgoj će vam biti potrebno ekološko sjeme pšenice, treset i zemlja. Postupak za sadnju i održavanje pšenice:
Sjemenke pšenice namačite osam do dvanaest sati.
Sjemenke pšenice potrebno je u staklenoj teglici namakati tijekom 24 sata, te ih isprati najmanje tri puta.
Kada primijetite da je pšenica počela klijati, posadite sjemenke na vrh zemlje.
Omjer bi trebao biti jedan dio treseta prema tri dijela zemlje.
Tijekom prva tri dana držite teglu sa pšenicom pokrivenu da se ne isuši. Posađenu pšenicu prethodno zalijte.
Tijekom tih dana pšenicu ujutro dobro zalijte, a navečer samo poprskajte vodom.
Četvrti dan otkrijte teglu, a sjemenke neka budu na indirektnom svjetlu.
Temperatura na kojoj će vaše sjemenke lijepo rasti je 21 C do najviše 26 C.
U slučaju da se na pšenici pojavi plijesan, uzgojite novu.
Pšeničnu travu potrebno je rezati kada naraste oko dvadesetak centimetara.
Dva dana prije rezanja, pšenicu iznesite na sunce (ako ga ima) da bi lakše došlo do sinteze klorofila.
Sok od pšenične trave možete iscijediti uz pomoć blendera ili sokovnikauz malenu količinu vode.
Prilikom nove sadnje, koristite novo sjeme.
