citati poznatih žena

Inspirativni citati poznatih žena koji će vas podsetiti zašto treba da brinete o sebi više

Deca, muž, posao, obaveze oko doma... Uglavnom većina toga padne na ženu koja u nekom trenutku zaboravi na sebe i šta je njoj potrebno, dok prekomeran stres “radi svoje” i ostavlja posledice. Udahnite duboko i stanite nekoliko minuta – da li vam je potreban odmor ili makar jedan sat slobodno da posvetite sebi?
Citati poznatih će vas inspirisati i ubediti vas u činjenicu da: ako ne pomognete sebi, ne možete da pomognete ni jednoj drugoj osobi.

“Život je previše kratak, a ja sam Italijanka. Pre bih jela pastu i pila vino, nego bila veličine ‘0’”, Sofija Buš

“Moj mozak i srce su mi vrlo bitni i ne razumem zašto ne bih potražila pomoć da bi te dve stvari bile zdrave kao i moji zubi. Idem kod zubara, pa zašto ne bih išla i kod psihijatra?” , Keri Vošington

“Opuštanje u kupci je moj ritual! Uvek izdvojim makar pola sata da uživam i opustim se u toploj penušavoj vodi. Da imam vremena, kupala bih se tri sata”, Emilija Klark

“Najbitnija veza koju možete ostvariti jeste ona sa samim sobom”, Diana von Furstenberg

“Žene moraju izdvojiti vreme da se fokusiraju na mentalno zdravlje – izdvojite vreme za sebe i svoj duh, bez osećaja krivice ili sebičnosti. Svet će vas videti onako kako sebe vidite i tretirati vas na način na koji tretirate sami sebe”, Bijonse

“Volim da spavam. Kada sam odmorna, onda sam najbolja”, Hali Beri

“Uvek sebi dajem prava da se nedeljom u potpunosti oporavim – to je dan kada ne radim apsolutno ništa. Leškarim u pidžami ili izađem u šetnju i pružam sebi vreme da budem sama sa sobom”, Opra Vinfri

“Radite stvari koje vas čine srećnim, ali u granicama zakona”, Elen Dedženeres.

aritmija srca

ARITMIJA SRCA SIMPTOMI I LIJEČENJE

Aritmija srca podrazumijeva odstupanje od uobičajenih srčanih otkucaja. Srce tada radi nepravilno, a iako povremeno odstupanje od normalnih vrijednosti ne predstavlja opasnu situaciju, postoje znakovi zbog kojih se što prije treba javiti liječniku.

Iako kod većine ljudi nije opasna, postoje opasnosti koje se mogu javiti nakon nekoliko znakova upozorenja. Nakon poremećaja u radu srca može doći do zastoja u pretklijetkama ili grušanja krvi, što može izazvati zaustavljanje cirkulacije, prenosi Savjetnica.

Uzroci aritmije

Srčana aritmija se najčešće javlja kao rezultat reumatske groznice ili koronarne skleroze. Slijede razlozi koji bi mogli dovesti do odstupanja od uobičajenih otkucaja srca:

Stres
Pojedini lijekovi na recept
Srčani udar
Pušenje
Pretjerana konzumacija kofeina
Dijabetes
Visoki krvni tlak
Kardiomiopatija
Bolest koronarnih arterija

Osjetite li da vam je srce preskočile jedan otkucaj previše, obično se ne radi o zabrinjavajućem stanju, ali ako se radi o stanju koje se ponavlja, potrebno je javiti se liječniku kako bi se što prije krenulo s liječenjem.

Simptomi aritmije

Postoje simptomi zbog kojih se što prije treba javiti svom liječniku kako bi vas mogao uputiti na odgovarajuću terapiju, a to su:

Bilo koja promjena u radu srca, a posebno ako ste imali srčani udar ili zatajenje srca.
Ukoliko ste primijetili da je aritmija trajala duže od 30 sekundi.
Ako se uz odstupanje od normalnih otkucaja srca pojavila i nesvjestica.
Najpoznatiji i najčešći oblik aritmije je atrijalna fibrilacija koja se može otkriti za vrijeme redovne kontrole. Zbog toga što se blaži simptomi mogu odmah pojaviti, potrebno je što prije reagirati kako se stanje ne bi dodatno zakompliciralo.
Atrilnu fibrilaciju ćete prepoznati po:
Bolovima u prsima
Treperenju srca
Kratkotrajnom gubitku svijesti ili sinkopi
Nepravilnom pulsu

Liječenje aritmije

Liječenje će ovisiti o uzroku poremećaja. Ako se radi o bradikardiji ili sporim otkucajima srca, a nije poznat uzrok, većina liječnika će se odlučiti za pacemaker. Radi se o aparatu koji pomaže nadomjestiti nepravilan rad srca tako što se elektrode stavljaju na stijenku srca.

Kod tahikardije ili brzih otkucaja srca liječenje može obuhvaćati nekoliko metoda. Na popisu se nalazi ugradnja uređaja kao što je pacemaker koji pomaže u kontroliranju neuobičajenog rada srca. Ugrađuje se ispod kože, kod ljevaka na desnu stranu, a kod dešnjaka na lijevu stranu.

ICD ili implantabilni kardioverter defibrilator je uređaj koji se postavlja ako postoji velika opasnost od nepravilnog rada srca.

Liječenje isto tako može uključivati ablaciju, postupak koji pomaže ispraviti probleme u radu srca pomoću katetera ili lijekove. Radi li se o atrijskoj fibrilaciji koristit će se lijekovi za razrjeđivanje krvi.

Ponekad će biti potrebno i kirurško liječenje. Kirurške metode podrazumijevaju nekoliko vrsta postupaka kao što su:

Koronarna premosnica – postavlja se ako pored aritmija postoji i bolest koronarnih arterija.

Maze postupak – primjenjuje kod onih gdje ne pomažu druge metode. Kirurg pritom napravi nekoliko rezova u tkivu srca kako bi se omeli električni impulsi koji dovode do određenih vrsta aritmija.

Prirodno liječenje srčane aritmije

Iako se radi o ozbiljnom stanju čije znakove upozorenje ne treba ignorirati, sve je više liječnika koji podržavaju korištenje biljnih lijekova kao što su:

Sjemenke lana- odlične za zdravlje srca zahvaljujući omega 3 masnim kiselinama.Jabučni ocat – pomaže sniziti krvi tlak, ublažiti reumatske bolove i otopiti masne naslage. U čaši vode otopite dvije male žlice octa i popijte.

Odoljen – prirodno sredstvo za uspavljivanje koje pomaže kod liječenja aritmije i ne samo što poboljšava sposobnost srca kod pumpanja krvi, nego povećava dotok krvi prema srcu te smanjuje talk. Možete napraviti čaj od dvije male žlice dodane u šalicu vruće vode ili iskoristite tinkturu u obliku kapsule.

Angelika – biljka koja sadrži sastojke pomoću kojih ćete ublažiti postojeće stanje.Žutika – poznata kao biljni antibiotik zahvaljujući berberinu, koji pomaže smanjiti tegobe aritmija. Možete ga pronaći u trgovini zdrave hrane.

Kozlinac – prirodno sredstvo koje pomaže ojačati imunitet te liječiti srčane aritmije.

Zečjak – koristi kao srčani tonik zahvaljujući sparteinu. Biljku možete iskoristiti tako što ćete popiti jednu do dvije šalice dnevno. Ako pijete lijek protiv depresije onda se ne savjetuje konzumacija zečnjaka jer sadrži tiramin.

Hrastova sjajnica – biljni lijek odličan kao tonik koji pomaže smanjiti bolove u grudima zbog angine pektoris te pospješiti dotok krvi u srce.

Tušt – biljka koja sadrži magnezij i pomaže spriječiti nepravilan rad srca. Dobro je znati koje su namirnice obogaćene magnezijem, budući da se radi o važnom sastojku za bolje zdravlje srca.

Obična srčanica – poboljšava rad srca te smanjuje napetost i nervozu.

Obični tetrljan – prirodni lijek protiv kašlja, a koji isto tako pomaže regulirati rad otkucaja srca. Možete ga koristiti u obliku čaja tako što ćete od tri male žlice napraviti ukusan napitak i popiti jednu šalicu nakon obroka.

Gorki morač – jedan od najvažnijih lijekova za liječenje nepravilnog rada srca. Potrebno je ¼ male žlice usitnjenog ploda preliti vrućom vodom te ostaviti da djeluje nekoliko minuta.Glog – pomaže poboljšati protok krvi kroz srce te ojačati srčani mišić.

Potrebno je pratiti simptome i reagirati na vrijeme kako bi spriječili komplikacije koje bi mogle ozbiljno ugroziti vaše zdravlje.

mediteranska ishrana

Mediteranska Ishrana za Zdravo Telo i Zdrav Duh

Ako tražite plan ishrane koji je provereno delotvoran i jednostavan, mediteranska ishrana može biti prava za vas. Mediteranska ishrana (poznata i kao Mediteranska dijeta, mada se misli na stil ishrane, a ne na gladovanje) je danas među najpopularnijim režimima ishrane u svetu koja Vam pomaže da naučite kako jesti zdravo i povećati energiju, bez obzira na polaznu tačku. Integrišući ovu dijetu u svoje svakodnevne obroke smanjujete opasnost od srčanih bolest, gojaznostii i dijabetesa. Mediteranska dijeta tj. mediteranska ishrana pomaže u postupku varenja i ubrzava metabolizam. Veći deo ove zdrave dijete uključuje voće, povrće, ribu, žitarica i ograničava nezdravu masnoću.
Mediteranska ishrana sadrži osnove zdrave ishrane kao što su, riba, maslinovo ulje, voće, povrće, crno vino, žitarice, piletina, paste, između ostalih komponenti koje karakterišu tradicionalni stil kuvanja zemalja na granici Sredozemnog mora. Dok su ovi delovi zdrave ishrane opštepoznati i već hiljadama puta ispitani, suptilne varijacije ili razlike u proporcijama određene hrane mogu uticati na povećanje ili smanjenje telesne težine.
Od čega se sastoji Mediteranska dijeta?
Mediteranska ishranu se sastoji se od velike količine ribe i školjki, kao i drugih morskih plodova, piletine i druge živine. Zdrava ishrana treba da uključi dobru ravnotežu određenih komponenti, uključujući proteine, vlakna, minerale i vitamine. Crveno meso, naravno, treba da se konzumira umereno, ali je protein veoma važna hrana za telo. Medjutim, protein se ne nalazi samo u crvenom mesu, tako da nekada umesto iz mesa možete da ga dobijete iz oraha i drugih orašastih plodova. Ubacite šaku u salatu i zadovoljićete svoje dnevne potrebe.

Naravno, izuzetno je bitno unositi dosta maslinovog ulja, spremati jelo na njemu, stavljati ga u salate, mazati na tost i čak piti. Maslinovo ulje je osnovni sastojak Mediteranske hrane, Grčke, Italije, Španije i dalje. Izuzetno bogato i zdravo, ono se smatra jednim od glavnih razloga zašto narodi koji koriste ovo ulje mnogo manje oboljevaju od raznih bolesti, generalno su zdraviji i dugovečniji. U Grčkoj, godišnja potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika je 20 litara.
Mediteranska dijeta obezbedjuje raznolikost u Vašoj dnevnoj ishrani tako što ćete uključiti mnogo svežeg i obradjenog povrća i voća. Voće i povrće su bogatsti vlakanima, vitaminima i mineralima, uključujući antioksidante koji pomažu da se smanji “loš” holesterol. Bez svakog od ovih vitalnih sastojaka, Vi ste ranjivi na bolesti, viruse i infekcije. Drugo, voćke i povrćke imaju atraktivne boje zasnovane na vitaminima koje sadrže. Sveže voće je jednostavno variti, u poređenju sa prehrambenim suplementima i šumećim vitaminima. Takođe, možete jesti i suvo voće, ali ne i kandirano voće, jer je puno šećera. Samo nekoliko suvih kajsija zadovoljava dnevne potrebe za šećerom i daje Vam energiju.

Prednosti Mediteranske ishrane
Istraživanje je pokazalo da tradicionalna mediteranska ishrana umnogome smanjuje rizik od srčanih bolesti. Dijeta je povezana sa nižim nivoom oksidovanog lipoproteina niske gustine (LDL) takozvanog holesterola – “lošeg” holesterola, koji zakrčuje arterije. Zapravo, meta-analiza više od 1,5 miliona zdravih odraslih pokazala je da je korišćenje mediteranske ishrane povezano sa smanjenim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti, kao i sa ukupnim mortalitetom.
Mediteranska ishrana je takođe povezana sa smanjenom stopom raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Žene koje jedu mediteransku hranu dopunjene maslinovim uljem i mešanim orasima mogu smanjiti rizik od raka dojke. Zbog ovih razloga, većina, ako ne i sve glavne naučne organizacije, podstiču zdravu odraslu osobu da prilagodi stil ishrane kako bi bio što sličniji Mediteranskoj dijeti radi prevencije velikog broja hroničnih bolesti.

Ključne komponente Mediteranske ishrane

Mediteranska ishrana – namirnice:
Jelo napravljeno primarno od biljne hrane, kao što su voće i povrće, cela zrna, mahunarke i orasi
Upotrebu ribe i živine najmanje dva puta nedeljno (što češće to bolje)
Zamenu maslaca i suncokretovog ulja sa zdravim mastima, kao što su maslinovo ulje
Korišćenje biljaka i začina umesto soli kako bi se naglasio ukus hrane
Ograničiti upotrebu crvenog mesa na ne više od nekoliko puta mesečno
Uživanje u obrocima s porodicom i prijateljima
Pijenje crnog vina, u umerenim količinama
Aktivnosti koje poboljšavaju kondiciju i agilnost tela (šetnja, bicikla, vežbe,…)

Voće, povrće, orasi i zrna
Mediteranska ishrana tradicionalno uključuje voće, povrće, orahe, testeninu, sočivo i pirinač. Na primer, stanovnici Grčke jedu veoma malo crvenog mesa i prosečno devet različitih porcija hrane dnevno sastavljenih od voća i povrća bogatih antioksidantima. Dobro ste čuli – devet. Tu se ubrajaju različite salate, prilozi jelu, grilovano povrće, pirinač, što raznovrsnije to bolje, kao i voćne salate sa orasima, medom i sladoledom, za ove vrele dane. Uz ovakav režim ishrane prosto je nemoguće da ikada budete gladni! A sve što pojedete se lako vari i čini da se osećate fantastično.

Hleb je jako važan deo ishrane, kao i kod nas, ali oni koriste takozvani hleb od celih zrna, koji možete kupiti i kod nas.  Zrna koja se koriste su tipično cela zrna i obično sadrže vrlo malo nezdravih trans masti. Međutim, širom mediteranske regije hleb jedu tostiran ili uronjen u maslinovo ulje – ne jedu ga sa puterom ili margarinom, koji sadrže zasićene masti, niti ga jedu u ogromnim količinama, kao što mi znamo. Zapamtite: ako za ručak imate krompir, makarone, pire ili pirinač – hleb ne iznosite.
Orasi su još jedan izuzetno važan deo zdrave mediteranske dijete. Orasi imaju visok sadržaj masti (oko 80 procenata kalorija dolazi iz masti), ali većina masti nije zasićena. Zato što su orasi kalorični, ne treba ih jesti u velikim količinama – uglavnom ne više od šaka na dan. Izbegavajte kandirane ili teško soljene orahe. Najbolje je da ih kupite u ljusci pa polako krcate.

Zdrave masti
Fokus mediteranske ishrane nije ograničavanje ukupne potrošnje masti, već odredjivanje koje vrste masti jedete. Mediteranska dijeta ne preporučuje zasićene masti i hidrogenirana ulja (takozvane trans masti), koje doprinose bolestima srca. Mediteranska ishrana, sa druge strane, sadrži maslinovo ulje kao primaran izvor masti i dodatak gotovo svemu. Maslinovo ulje daje mononenasićene masti – vrstu masti koja može da smanji nivo lošeg holesterola kada se koristi umesto zasićenih ili trans materija.
“Ekstra devičanska” i “virgin” maslinova ulja – najmanje obrađeni oblici ovog proizvoda – takođe sadrže najviše nivoe zaštitnih biljnih jedinjenja koja pružaju antioksidativne efekte. Mononenasićene masti i polinezasićene masti, kao što je ulje od kanoa (ulje od uljane repice) i nekoliko oraha, sadrže korisnu linolensku kiselinu (tip omega-3 masne kiseline). Omega-3 masne kiseline snižavaju trigliceride, smanjuju zagadjenje krvi, povezuju se s smanjenim rizikom od srčanog udara, poboljšavaju zdravlje Vaših krvnih sudova i stabilizuju krvni pritisak. Masne ribe – kao što su skuša, jezerska pastrmka, haringa, sardine, tuna i losos – bogati su izvori omega 3 masnih kiselina. Riba se redovno jede u Mediteranskoj ishrani.

Vino u Mediternskoj ishrani
Zdravstveni efekti alkohola stvaraju debatu već mnogo godina, a neki lekari nerado podstiču konzumiranje alkohola zbog zdravstvenih posledica prekomjernog pijenja. Međutim, alkohol – naravno, u umerenoj konzumaciji – povezan je sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja. Naravno, ne misli se na sve vrste alkohola, a Mediteranki način ishrane predlaže crno vino kao najzdraviji alkohol.
Mediteranska ishrana obično uključuje umerenu količinu vina, uz obroke i posle njih. To znači, ne više od 1.5 deci vina dnevno za žene (ili muškarce starije od 65 godina), a ne više od 3 deci vina dnevno za muškarce mlađe od 65 godina. Naravno, ovo je preporuka, a ako ne volite vino Vi ga ne morate ni piti. Ako, sa druge strane, ne možete ograničiti unos alkohola na količinu definisanu gore, ako imate ličnu ili porodičnu istoriju zloupotrebe alkohola ili ako imate bolest srca ili jetre, uzdržite se od pijenja vina ili nekog drugog alkohola bez obzira na ishranu koju poštujete.

I da sumiramo:
Mediteranska ishrana je ukusan i zdrav način ishrane za svakoga. Mnogi ljudi koji se prebacuju na ovaj način ishrane kažu da nikada neće probati ni jedan drugi. Evo nekih konkretnih koraka da biste započeli:
Jedite povrće i voće i pređite na cela zrna. Obilje i raznovrsnost biljnih namirnica treba da čine većinu Vaših obroka. Nastojite da jedete od sedam do deset porcija dnevno koje se satoje od raznog voća i povrća. Prebacite se na hleb i žitarice od celog zrna i počnite da jedete više pirinča i testenine. Opet, ako imate za ručak krompir, pirinač ili testenine – bez hleba!
Jedite orašasto voće. Držite bademe, semenka, pistaće i orahe pri ruci za brzo uživanje.
Jedite ribu bar jednom ili dva puta nedeljno, a ako možete i češće. Tuna, losos, škarpina, skuša, pastrmka i haringa su zdrav izbor. Riba na žaru je dobra i zahteva malo čišćenja. Izbegavajte prženu ribu, osim ako je u manjoj količini.
Minimizirajte crveno meso. Umesto toga jedite živinu i ribu. Najzdraviji oblik crvenog mesa koji se preporučuje je naravno kuvana junetina i nje možete jesti više. Takođe, izbegavajte kobasice, slaninu, viršle i druge mesne preradjevine.
Preskočite puter. Isprobajte maslinovo ulje ili ulje od uljane repice kao zdravu zamenu za puter ili margarin. Koristite ga u kuvanju. Potapajte hleb u aromatično maslinovo ulje ili ga lagano istostirajte.
Začini. Trave i začini čine hranu ukusnim i bogati su supstancama koje promovišu zdravlje. Pravite svoje obroke uz biljke i začine, a ne samo so i biber.
Izaberite mlečnu hranu sa niskim sadržajem masti.Ograničite mlečne proizvode na one sa 0% do 2% masti. Prebacite se na obrano mleko, jogurt bez masti i mladi sir.
Nazdravite Vašoj zdravoj ishrani. Ako smete, uzmite čašu vina uz večeru. Ako ne pijete alkohol, ne morate da započnete. Možete piti voćne sokove ili sokove od povrća (sok od ljubičastog kupusa, spanaća,…)

đumbir

ZDRAV JE! Đumbir jača imunitet

Da biste se zaštitili od prehlada i infekcija, ali i ublažili reumatske bolove na pijacama potražite đumbir.

Ova aromatična namirnica je i začin i lek. Ima moć da smiri upale, ublaži kašalj i jača imunitet. Osim toga, đumbir poboljšava pamćenje, ublažava mučninu u trudnoći, uništava mikroorganizme i podiže energiju.

Ova lekovita biljka sadrži i kurkumin koji ubrzava metabolizam, pomaže razgradnju masti, poboljšava rad jetre, pa se koristi i za čišćenje organizma. Đumbir vrlo uspešno snižava povišen holesterol, smanjuje bolove i povećava broj i pokretljivost spermatozoida.

S obzirom na to da ima analgetski efekat, đumbir ne ublažava samo reumatske bolove već pomaže i obolelima od gihta i reumatoidnog artritisa.

Obloge

Prokuvajte pet litara vode. Zatim dodajte 50 grama sitno iseckanog đumbira i kuvajte na tihoj vatri još pet minuta. Kada se đumbirova voda prohladi namočite peškir i stavite oblogu na bolno mesto.

Čaj

Oljuštite i iseckajte komad đumbira veličine palca. Stavite u pet decilitara hladne vode, kuvajte oko 20 minuta, a zatim procedite i zasladite medom. Pijte nekoliko šolja dnevno.

Sirup

U dva decilitra vode stavite dve kašičice sveže iseckanog đumbira, pa kuvajte na tihoj vatri oko 30 minuta. Dodajte 150 g šećera ili meda i kuvajte još malo dok ne postane sirupasto. Uzimajte jednom dnevno kašiku sirupa. Ukoliko vam je sirup previše sladak, rastvorite ga u šolji čaja i popijte

loša cirkulacija

Kako aktivirati cirkulaciju u nogama?

Osjećate li umor ili bolove u nogama? Stopala su vam hladna, a noge teške? Sve češće osjećate trnce ili grčeve u nogama? Slaba cirkulacijaproblem je s kojim se sve više susrećemo u svakodnevnom životu. Osim štouzrokuje nelagodu, slaba cirkulacija nogu može dovesti i do ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Zašto dolazi do loše cirkulacije?

Do slabe cirkulacije dolazi uslijed nakupljanja masnoće na unutarnjoj strani krvnih žila, kao i zbog oslabljene elastičnosti arterija i vena što otežava protok krvi kroz čitav naš organizam.

Lošoj cirkulaciji pridonosi sjedilački način života, odnosno uredski poslovi. Ukoliko veći dio dana sjedite, preporučujemo da pročitate više o ispravnom sjedenju ovdje.

Osim sjedilačkog načina života, lošoj cirkulaciji doprinose i poslovi koji zahtjevaju dugotrajno stajanje, a u tom slučaju, naš je savjet da obavitebesplatnu kompjutersku analizu stopala te da potražite uloške za korekciju opterećenja stopala. Više o tome pročitajte ovdje.

Nedostatak tjelovježbe, masna i zašećerena hrana koja oskudijeva vlaknima, pušenje te pretjerana konzumacija alkoholnih pića i kofeina mogu samo pojačati probleme slabe cirkulacije u nogama.

Što ukazuje na slabu cirkulaciju?

Najčešći simptomi slabe cirkulacije u nogama su prije svega hladne noge i stopala, česti trnci ili grčevi koje možete osjećati tokom cijelog dana,otežane i bolne noge te osjećaj tuposti. Problemi slabe cirkulacije na žalost ne staju ovdje već se mogu javiti i česte vrtoglavice, iscrpljenost tokom većeg dijela dana, glavobolje, otekline i zadržavanje vode u nogama.

Slabu cirkulaciju nerijetko može pratiti i plava koža na potkoljenicama, kvržice u krvnim žilama i proširene vene.

Ukoliko primijetite više ukazatelja na slabu cirkulaciju, poželjno je poduzeti sljedeće mjere kako biste se poštedjeli ozbiljnijih zdravstvenih problemapoput visokog krvnog tlaka, oštećenja organa, hipertenzije, moždanog udara, problema sa srcem i bubrezima.

Kako poboljšati cirkulaciju u nogama?

Neki od načina na koje možete povratiti zdravlje svojim nogama su:

Zdravo se hranite – izbacite nepotrebne masnoće, jedite više voća i povrća, pijte 5-8 čaša vode dnevno, jedite namirnice bogate vlaknima i smanjite konzumaciju soli.
Unosite vitamine C i E  jer pomažu povećati cirkulaciju krvi u cijelom tijelu.
Više se krećite – kratke šetnje idealne su za poboljšanje cirkulacije, a preporučuje se hodanje na kraćim relacijama umjesto vožnje automobilom.
Koristite proizvode za poticanje cirkulacije – prirodni sastojci, poput mente, mentola i eukaliptusa, potiču cirkulaciju i mogu vam pomoći, osobito ako veći dio dana sjedite ili stojite na mjestu. Naša preporuka je Activ Gel koji u sebi ima sve ove najvažnije sastojke i pomaže ne samo kod poticanja cirkulacije već i ublažava bolove u mišićima.
Smanjite konzumaciju kofeina iz kave ili čaja, alkoholnih pića inikotina iz cigareta jer sužavaju krvne žile.
Bavite se sportom – poželjni su brzo hodanje, aerobik, grupni sportovi, ali i trčanje. Ukoliko imate problema s bolovima u zglobovima, što vam onemogućava vježbanje, naša je preporuka da potražite bandaže koje vam mogu pomoći.
Masaža – kružnim pokretima masirajte noge prije spavanja. Kratkotrajno olakšanje pružit će vam i 5-minutna masaža nogu u uredu.
Nosite preventivne čarape za vene – one pružaju koži mikro-masažu i na taj način poboljšavaju cirkulaciju. Vršeći pritisak na nogu, preventivne čarape pomažu da se smanji promjer vena, a posljedično se povećava brzina protoka krvi i smanjuje venski pritisak. Elegantne i moderne preventivne čarape za vene potražite ovdje.

Dodatni načini za poboljšanje cirkulacije

Hidroterapija predstavlja naizmjenično tuširanjem toplom i hladnom vodom, pritom pazeći da voda ne bude niti prevruća niti prehladna. Ovom metodom tijelu ćemo priuštiti manji šok te će se protok krvi ubrzati kako bi se dijelovi tijela izloženi hladnoj vodi ugrijali.
Kapilaroterapija je vježba za kapilare koja se izvodi u ležećem položaju s podignutim rukama i nogama. Tijelo se polegne na ravnu površinu, a ispod vrata se stavi tvrdi jastuk ili zamotani ručnik. Podignute ruke i noge sa stopalima paralelnim s podom zatim najviše 3 minute tresemo. Vježba zamjenjuje trčanje, a da pritom ne opterećuje srce i zglobove, čineći je pogodnom za sve uzraste.
Lijekovi su također jedna od opcija kojima možete poboljšati cirkulaciju, no preporučljivo je prvo isprobati neke od gore navedenih načina. Ukoliko ne primijetite vidno poboljšanje, obratite se liječniku za preporuku.

ateroskleroza - liječenje

Prirodnim metodama izliječite aterosklerozu i spriječite stvaranje krvnih ugrušaka

Krvne žile kod zdravih osoba su fleksibilne i elastične.
To znači da je kod njih krv bogata kisikom i nesmetano putuje u svaki dio tijela.
No, ako se nekvalitetno hranite i konzumirate procesiranu i prženu hranu, to će bitno utjecati na vaše krvne žile.
Tada postoji velika vjerojatnost da su vaše arterije opterećene plakom te da su zadebljane i krute.
To zadebljanje i oštećenje naziva se aterosklerozakoja može biti jako opasna.
Začepljenje žila može se spriječiti, ali i liječiti – zdravom prehranom koja uključuje obilje antioksidansa.

Kako nastaje plak?

Plak nastaje prvenstveno zbog nagomilanih masnoća i kalcija, koji se ne mogu eliminirati iz krvi.
I drugi produkti razgradnje nezdrave hrane štetno djeluju na stijenke krvnih žila.
Loša je vijest ta da nagomilani plak može puknuti i dovesti do po život opasnog krvnog ugruška, kao i do srčanog ili moždanog udara.
Dobra je vijest ta da se ateroskleroza može spriječiti, a osobe koje je imaju mogu čak i obrnuti njezin proces - i to na prirodan način.
Aterosklerozu i srčane bolesti je moguće liječiti prehranom i unosom prirodnih sredstava, bez statina koji se inače propisuju kod začepljenja žila.
Statini često nemaju pravog učinka, a usto su štetni i opasni, jer povećavaju rizik od raka, dijabetesa i nekih drugih ozbiljnih oboljenja.

Izostanak simptoma

Ateroskleroza je prikrivena bolest i simptomi često izostaju sve dok se žila potpuno ne začepi.
Stoga, ako već imate začepljenje žila, za to biste mogli saznati tek kad doživite srčani ili moždani udar.
Ovo oboljenje, kao i većina drugih, nastaje zbog nezdrave prehrane siromašne antioksidansima, a bogate masnoćama, pasivnog načina života, pušenja i sl.
Kada u vašem organizmu nedostaje antioksidansa, ne možete se zaštititi od štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Oni izazivaju oksidativni stres koji oštećuje vaše stanice, a u konačnici dovode do ateroskleroze.

Kako spriječiti začepljenje žila?

1. Izbacite šećer i procesirane namirnice

Šećer, glukozno-fruktozni sirup i procesirani ugljikohidrati mogu dovesti do oksidativnog stresa, stoga ih strogo izbjegavajte kako biste zaštitili svoje krvne žile.

Umjetna bojila i aditivi, pridonose oksidativnom stresu, baš kao i hidrogenirane masnoće, koje su prisutne, primjerice, u krekerima, kupovnim muffinima i slatkišima.

2. Eliminirajte prženu hranu

Ulja poput suncokretovog, repičinog i kukuruznog lako oksidiraju tijekom industrijske proizvodnje, skladištenja, prijevoza i kuhanja, odnosno prženja.
Kada takve masnoće dospiju u vašu krv, štetno djeluju na proteine staničnih membrana unutar stijenki arterija.
U tom slučaju previše kalcija stiže u stanice vaših arterija i ne može se eliminirati zbog njegove disfunkcije.
Te nakupine dovode do začepljenja žila.
Općenito izbjegavajte prženje hrane i rafinirana industrijska ulja te ih zamijenite zdravijim vrstama poput ekstra djevičanskog kokosovog i maslinovog ulja.

3. Izbjegavajte prejedanje i stres

Nemojte se prejedati, jer to dodatno opterećuje vašu jetru, koja mora naporno raditi kako bi organizam očistila od toksina.
Zbog preopterećene jetre toksini kruže kroz vaš krvotok i stižu do srca.
Također, smanjite razine stresa kako biste snizili kortizol i prevenirali oksidativni stres.

4. Konzumirajte obilje voća i povrća

Osim što snažno štite vaše zdravlje, prirodni antioksidansi iz povrća i voća pomažu zdravlju krvnih žila.
Oni pozitivno utječu na rad vaših tjelesnih zaštitnika kao što su glutation i superoksid dismutaza, koji djeluju protiv slobodnih radikala.

Prirodno liječenje ateroskleroze

Eliksir za zdrave krvne žile

Sastojci:

250 g đumbira u prahu
5 češnjeva češnjaka
sok od 5 limuna
2 dl jabučnog octa
3 šalice meda
2 šalice vode

Priprema:

Izmiksajte u blenderu 250 g đumbira s jednom šalicom vode (2 dl), a zatim zasebno izmiksajte 5 češnjeva češnjaka sa šalicom vode. Procijedite kroz krpu pa sačuvajte bistru tekućinu i od đumbira i od češnjaka.
Iscijedite zasebno sok od 5 svježih limuna.
Pomiješajte sve dobivene tekućine sa šalicom organskog jabučnog octa. Zatim prebacite u lonac na vatru pa ostavite da se krčka sve dok se tekućina ne reducira na otprilike tri šalice. Stavite sa strane pa ostavite da se tekućina ohladi do sobne temperature.
Dobivenu tekućinu pomiješajte s tri šalice meda. Dobiveni eliksir s medom prelijte u tamnu staklenku s poklopcem. Čuvajte u hladnjaku.

Upotreba:

Svako jutro prije doručka uzmite po 1 punu žlicu ovog eliksira.
Što ste stariji, to ćete ga dulje trebati uzimati.
Primjerice, ako imate 40 godina, trebat će vam otprilike 40 mjeseci da biste uz pomoć ovog eliksira poboljšali profil lipida, odnosno da biste zaštitili zdravlje svog srca i krvnih žila.

Djelovanje:

Đumbir, limun, češnjak i jabučni ocat djeluju kao antikoagulansi - sprečavaju zgrušavanje krvi, te imaju učinak antihipertenziva, što znači da snižavaju krvni tlak.
Bioflavonoidi iz meda imaju i protuupalna svojstva.
Svi ovi sastojci imaju snažniji učinak zajedno nego kada se koriste pojedinačno te uvelike smanjuju rizik od srčanih oboljenja.

Imajte na umu to da sam eliksir nije dovoljan.

Da bi ateroskleroza postala vaša prošlost, trebate uvesti zdrave životne navike.
Te zdrave navike uključuju konzumiranje što više povrća i voća, hidratizaciju organizma unosom dovoljne količine vode, prestanak pušenja i korištenja alkohola ako to kojim slučajem prakticirate te vježbanje barem nekoliko puta tjedno.

Eliksir od limuna i češnjaka

Sastojci:

6 limuna
30 češanja češnjaka
voda

Priprema:

Ogulite 6 limuna i narežite ih na male komade.
Očistite 30 češanja češnjaka pa ih usitnite.
Stavite sve u blender, ulijte vode tako da pokrije sastojke pa izmiksajte.
Zatim prebacite smjesu u lonac, dodajte 2 litre vode, stavite na vatru pa kuhajte oko 5 minuta.
Kada se ohladi, procijedite tekućinu pa je prelijte u staklenku s poklopcem. Čuvajte u hladnjaku.

Upotreba:

Prvo doziranje: svaki dan tijekom tri tjedna popijte po 50 ml ovog napitka.
Zatim jedan tjedan pauzirajte.
Drugo doziranje: nakon tjedna pauze svaki dan tijekom tri tjedna opet pijte po 50 ml ovog napitka.
Ovaj način prirodnog liječenja možete prakticirati svakih 6 mjeseci.

Namirnice koje vaše krvne žile odražavaju zdravima i elastičnima:

šparoge
avokado
brokula
špinat
kelj
cejlonski cimet
nar
limun
lanene i chia sjemenke
češnjak
đumbir
kurkuma
med
orašasti plodovi
bobičasto voće
lubenica
japanska jabuka ili kaki

ateroskleroza - pojam

Ateroskleroza – uzroci, simptomi i liječenje

Ateroskleroza se javlja kada krvne žile koje prenose kisik i hranjive tvari iz srca u ostatak tijela postaju debele i krute – ponekad ograničavaju dotok krvi u organe i tkiva. Zdrave arterije su fleksibilne i elastične, ali s vremenom, se zidovi u arterijama mogu stvrdnuti.

Što je zapravo arterioskleroza, a što ateroskleroza?

Arterioskleroza je prije svega ”skup” bolesti krvožilnog sustava zbog kojih dolazi do povećanja krutosti stijenki krvnih žila, a ateroskleroza je zapravo najpoznatija ”grana” svih tih bolesti – koju karakterizira nakupljanje lipida na stijenkama krvnih žila.

Arterije su žile mišićnih stijenki koje odvode krv iz srca u ostale dijelove tijela. Ako su arterije zdrave njihove su stijenke s unutarnje strane glatke i dovoljno elastične kako bi se prilagodile krajnjim promjenama krvnog tlaka – tako da krv može kroz njih (koliko je to moguće) neometano prolaziti.

Ponekad se na unutarnjoj stijenci javljaju masne pruge, najčešće zbog pritiska na mjestima gdje se arterija grana ili je stijenka oštećena. S vremenom masna pruga raste i sve više oštećuje stijenku arterije, sužava žilu i ometa kolanje krvi.

Te naslage mogu puknuti i uzrokovati pojavu krvnog ugruška. Iako se ateroskleroza često smatra problemom srca, ona može utjecati na arterijebilo gdje u vašem tijelu. Često se može spriječiti i liječiti.

Ateroskleroza mozga

Ateroskleroza mozga uglavnom je najčešći poremećaj cirkulacije u mozgukod starijih osoba. Radi se o naglom poremećaju protoka krvi ili potpunom prekidu cirkulacije koji uzrokuje moždani udar. Takvo stanje najčešće je praćeno ishemijom.

Druga stvar koja se može dogoditi kao posljedica zanemarene ateroskleroze jest pucanje krvne žile što uzrokuje unutarnje krvarenje. Ovisno o tome gdje se nalazi oštećenje, zanemarena ateroskleroza će uzrokovati ili srčani ili moždani udar. Ako ste stariji od 35 godina bilo bi dobro da obratite pozornost na ranu prevenciju ateroskleroze i obavite pretrage koje mogu negirati ili potvrditi:

začepljenje vratnih žila
začepljenje krvnih žila u nogama
začepljenje krvnih žila oko srca

Uzroci ateroskleroze

Ateroskleroza je spora, progresivna bolest koja može početi već u djetinjstvu. Iako je točan uzrok nepoznat, ateroskleroza može početi oštećenjem ili ozljedom unutarnjeg sloja arterije.

Ateroskleroza je najčešća u razvijenim zemljama. Postoji mnogo slučajevabez pojave simptoma pa je stoga vrlo teško baratati točnim brojkama.Obdukcijom ljudi stradalih prilikom prometne nesreće pokazalo se da imaju aterosklerozu u uznapredovalom stupnju – posebno muškarci.

Žene su bile prilično zaštićene kada je ateroskleroza u pitanju – i to sve domenopauze, zbog djelovanja hormona. Međutim danas su faktori rizika izjednačeni. Osim u slučaju kada žena intenzivno pazi što konzumira u prehrani, redovito vježba i nema genetsku predispoziciju za razvoj bolesti.

Većina ljudi na Zapadu jede mnogo masne hrane ili hrane bogate kolesterolom npr. meso, maslac i jaja – što je vrlo vjerojatno jedan od glavnihuzroka nastanka ateroskleroze kod inače ”potpuno zdravih” ljudi.

Bitno je napomenuti da se ateroskleroza s godinama znatno pogoršava.

Oštećenje može biti uzrokovano:

Visokim krvnim tlakom
Visokim kolesterolom – konzumiranjem previše kolesterola ili zasićenih masti
Visokim trigliceridima
Pušenjem
Dijabetesom
Upalama poput artritisa, lupusa i ostalih infekcija ili nepoznatim uzrokom
Nakon što je unutarnji zid arterije oštećen na njega se, tijekom vremena, počinju nakupljati masne naslage izgrađene od kolesterola i drugih staničnih proizvoda, te uzrokuju njegovo otvrdnuće i sužavanje.

Organi i tkiva povezani s blokiranom arterijom tada ne dobivaju dovoljno krvi kako bi pravilno funkcionirali.

Na kraju, može nastati krvni ugrušak koji može blokirati protok krvi u određenom dijelu tijela, kao što se dogodi srčani udar kada je put do srca blokiran. Ugrušak krvi može putovati u druge dijelove tijela te blokirati protok krvi do drugih organa.

Simptomi ateroskleroze

Ateroskleroza se razvija postupno. Simptoma gotovo i nema dok se ne pojavi veće oštećenje. Simptomi se najčešće javljaju kao posljedica neprokrvljenosti nekog dijela tijela. Tako primjerice možete imati samo grčeve u nogama nakon neke teže tjelesne aktivnosti.

Simptomi umjerene do teške ateroskleroze ovise o tome koje su arterije pogođene. Na primjer:

Ako imate aterosklerozu u arterijama srca, možda ćete imati simptome poput bolova u prsima ili pritiska (angina pektoris).
Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode do vašeg mozga, možda ćete imati znakove i simptome kao što su iznenadna utrnulost ili slabost u rukama i nogama, težak ili otežan govor, te opušteni mišići lica. To signalizira prolazni ishemijski napad, koji, ako se ne liječi, može dovesti domoždanog udara.
Ako imate aterosklerozu u arterijama ruku i nogu, možda ćete imati simptome bolesti perifernih arterija, poput bolova u nogama pri hodanju (privremeno šepanje).
Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode krv do bubrega, može se javiti visoki krvni tlak ili čak zatajenje bubrega.
Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode krv do genitalija, možda ćete imati poteškoća tijekom seksa. Ponekad, ateroskleroza može uzrokovati erektilnu disfunkciju kod muškaraca. Kod žena, visoki krvni tlak može smanjiti dotok krvi u vaginu, što čini seks manje ugodnim.
Liječenje ateroskleroze

Kao što smo već napomenuli – teška ateroskleroza može postojati bez očitih simptoma. Oštećenja nastala aterosklerozom godinama mogu biti mala, no vrlo vjerojatno da će suženjem arterije jedan od dijelova tijela ili organa napokon ostati bez krvi. Takvo stanje je iznimno opasno jer može dovesti do nekih drugih stanja i bolesti poput:

Angine pektoris
Koronarne tromboze
Moždanog udara
Insuficijencije bubrega
Stoga je vrlo bitno redovito odlaziti na pretrage poput vađenja krvi, kako bi se utvrdilo trebate li pripaziti na svoje zdravlje.

Samopomoć

Budući da je razvoj teškog oblika ateroskleroze povezan s kolesterolom u krvi, morat ćete promijeniti pristup prema prehrani:

Smanjite unos životinjskih masti i drugih mliječnih zasićenih masti.
Jedite perad i ribu umjesto svinjetine, govedine i janjetine.
Skinite mast s mesa i radije ga pecite na žaru nego pržite.
Ograničite količinu jaja na 3 tjedno – zato što vam jaje ispunjava gotovo cijelu dnevnu količinu kolesterola.
Izbjegavajte konditorske proizvode u širokom luku.
Ne upotrebljavajte maslac, već margarin koji ima više polinezasićenih masti.
Jedite više voća i povrća.
Prestanite pušiti.
Bavite se fizičkim aktivnostima – ili još bolje – upišite se u teretanu ili odaberite nekakav tečaj plesa gdje ćete imati aktivnost svaki drugi ili treći dan.
Ako mislite da bi vam tjelesne aktivnosti mogle naškoditi obavezno se posavjetujte s liječnikom.
Ako imate problema s debljinom, konzultirate se s liječnikom oko eventualnog mršavljenja – koje je zapravo neminovan produkt ako se budete držali svih prethodo navedenih pravila.
Promjene u načinu života, poput zdrave prehrane i vježbanja, često su najbolji tretman za aterosklerozu. Ponekad su ipak potrebni lijekovi ili kirurški zahvati.

Stručna pomoć

Razni lijekovi mogu usporiti ili čak obrnuti učinke ateroskleroze:

Lijekovi protiv povišenog kolesterola – agresivno smanjivanje lipoproteina niske gustoće, može usporiti i zaustaviti nakupljanje masnih naslaga u arterijama. Međutim, takvi lijekovi povećavaju rizik od bolestižučnog mjehura.Vaš liječnik u liječenje može uključiti lijekove poputstatina i fibrata. Uz snižavanje kolesterola, statini imaju dodatne učinke koji pomažu arterijama srca i sprječavaju aterosklerozu.
Antitrombocitni lijekovi – liječnik vam može prepisati lijekove protiv trombocita, poput aspirina, kako bi se smanjila vjerojatnost da će se trombociti lijepiti na sužene arterije, stvoriti krvni ugrušak i uzrokovati daljnju blokadu.
Beta blokatori – ovi lijekovi se često koriste za bolest koronarnih arterija. Oni smanjuju broj otkucaja srca i krvni tlak te često ublažavaju simptome bolova u prsima. Beta blokatori smanjuju rizik od srčanog udara i nekih problema srčanog ritma.
Angiotenzin konvertirajući enzim (ACE inhibitori) – ovi lijekovi mogu pomoći usporiti progresiju ateroskleroze snižavanjem krvnog tlaka te drugim korisnim učincima na arterije srca. Također, mogu smanjiti rizik od ponavljanja srčanog udara.
Diuretici – visoki krvni tlak je glavni faktor rizika za aterosklerozu. Diuretici snižavaju krvni tlak.
Ostali lijekovi – vaš liječnik može predložiti određene lijekove za kontrolu specifičnih čimbenika rizika za aterosklerozu, poput dijabetesa.
Ponekad je potrebno agresivnije liječenje. Ako imate teške simptome ilizačepljenja koja prijete opstanku mišića ili tkiva, potrebno će biti kirurško liječenje:

Angioplastika i stent – u ovom postupku liječnik umeće dugu, tanku cijev u blokiran ili sužen dio vaše arterije s ciljem održavanja arterija otvorenima.
Endarektomija – u nekim slučajevima, masne naslage se moraju kirurški ukloniti sa zidova suženih arterija.
Premosnica – liječnik vam može ugraditi premosnicu u nekim slučajevima kako bi omogućio protok krvi oko blokiranih ili suženih arterija.

Prirodno liječenje ateroskleroze

U borbi protiv ateroskleroze valja obratiti pozornost na biljnu ljekarnu. Pomoći vam mogu: đumbir, cimet, klinčić ili kajenski papar – možete ih koristiti u kao dodatak jelu ili u obliku čaja. Pridonose zdravlju krvnih žila jer potiču cirkulaciju.

Pijte do tri šalice ginko bilobe kako biste preduhitrili upalu stijenki krvnih žila i spriječili stvaranje štetnog kolesterola.
Redovite jedite svježi češnjak i pijte tablete odnosno kapsule češnjaka. Kapsule češnjaka će vam pomoći u snižavanju krvnog tlaka te tako omogućiti neometano kolanje krvi.
Pektin u vlaknima grejpa može vam pomoći u snižavanju razine kolesterola u krvi.
Pomoći vam mogu i antioksidansi poput beta-karotena, vitamina C i E teselena koji igraju važnu ulogu u zaštiti cirkulacijskog sustava.
Bromelin – enzim dobiven iz ananasovih izdanaka, smanjuje gustoću krvi.
Aminokiselina – L-arginin pomaže u stvaranju dušičnog oksida, čime se stijenke krvnih žila opuštaju.
Pronađite kapsule s ekstraktom crvene riže za uklanjanje naslaga kolesterola s krvnih žila. Pacijenti koji su koristili ove kapsule (pritom se pridržavajući pravila dijete) u 2 godine svakodnevnog korištenja u potpunosti su se riješili povišene razine kolesterola.
Glog – neprocjenjiv u liječenju visokog krvnog tlaka uzrokovanog otvrdnućem ili grčem krvnih žila. Od žličice glogovog cvijeta li smrvljenog ploda – pripravite šalicu čaja te ga u pravilnim razmacima pijuckajte tijekom dana.
Svakodnevno konzumiranje avokada i rajčice također bi trebalo pomoći u otklanjanju povišenih razina kolesterola.

peršun

Peršun je najpopularniji začin na svetu, koji se može pronaći skoro u svakom supermarketu tokom cele godine (naravno, najbolji je iz vlastite bašte).

Ima delikatesni i osvežavajući ukus i lepo lišće žarko-zelene boje, zbog čega je nezamenjiv kao začin ili ukras za jelo.

Toliko smo navikli na peršun, da često i ne razmišljamo o tome, da ovo nije samo začin, nego i biljka, koja ima visoke nutritivne vrednosti i lekovita svojstva.

Grančica peršuna je više od ukrasa na vašem tanjiru.

Peršun sadrži dve grupe posebnih sastojaka, koji su vrlo bitni za naše zdravlje, to su prirodna eterična ulja i flavonidi. Osim toga, peršun je odličan izvor vitamina C, A i K.

Zaštita od raka

Eterična ulja, koja sadrži peršun, posebno miristicin, štite od raka, posebno raka pluća, što je potvrđeno u istraživanjima.

Miristicin takođe aktivira enzim koji pomaže molekulima glutationa da se veže uz oksidirane molekule, koji bi inače uzrokovali štetu u telu.

Zbog eteričnih ulja, koje sadrži, peršun ima hemo-zaštitni efekat, tj. neutralizuje delovanje hemijskih materija, koje mogu biti opasne za naše zdravlje, poput kancerogena benzopirena (nalazi se u dimu cigareta) i drugih.

Bogat izvor antioksidanata

Flavonidi, koje sadrži peršun, posebno luteolin, deluju poput antioksidanata, vezujući se za slobodne radikale i na takav način sprečavajući njihovo štetno delovanje na organizam.

U istraživanjima se pokazalo, da ekstrakt peršuna povećava antioksidacioni kapacitet krvi.

Osim flavonida, peršun je odličan izvor vitamina C i A (posebno karetonoida i beta-karotena), koji imaju važnu ulogu u zaštiti našeg organizma od mnogih bolesti.

Vitamin C ima mnogo različitih funkcija. On je glavni antioksidant u našem telu, koji neutralizuje delovanje opasnih slobodnih radikala.

Kako već znamo, visoka koncentracija slobodnih radikala povezana je sa celim nizom bolesti, uključujući rak, dijabetes, astmu, aterosklerozu itd.

Vitamin C takođe ima izvanredna anti-upalna svojstva, zbog čega je odličan u lečenju svih vrsta artritisa. Osim toga, vitamin C je važan za rad našeg imuniteta.

Redovni unos ovog vitamina može da spreči česte prehlade, grip, upale grla i uha.

Beta-karoten je takođe važan antioksidant. Dijete, bogate beta-karotenom smanjuju rizik od pojave ateroskleroze, dijabetesa i raka creva.

Kao i vitamin C, beta-karoten povoljno utiče na astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. U našem telu beta-karoten se pretvara u vitamin A – nutrijent, koji igra važnu ulogu u radu našeg imuniteta.

Peršun za zdravlje srca

Peršun je dobar izvor folne kiseline. Folna kiselina je bitna za mnoge procese, koji se odvijaju u našem organizmu, ali najviše je poznata po ulozi, koju igra u zdravlju kardiovaskularnog sistema.

Folna kiselina pomaže da se homocistein pretvori u dobroćudan molekul. Homocustein je potencijalno opasan molekul, koji direktno može da ošteti krvne sudove.
Visoki nivo homocisteina povećava opasnost od moždanog i srčanog udara kod ljudi sa aterosklerozom ili bolesti srca.

Zbog toga se ljudima, koji pate od ovih bolesti, preporučuje hrana bogata folnom kiselinom.

Zaštita od reumatoidnog artritisa

Hrana bogata vitaminom C, poput peršuna, pruža zaštitu od reumatodinog artritisa.

U istraživanju čiji rezultati su objavljeni u Annals of the Rheumatic Diseases, učestvovalo je preko 20000 osoba.

Svi učesnici su bili zdravi i nisu bolovali od artritisa. Jedan deo učesnika je držao dijetu bogatu vitaminom C, dok drugi deo – običnu dijetu.

Istraživanje je trajalo nekoliko godina i potvrdilo je, da kod ljudi, koji su konzumirali hranubogatu vitaminom C, rizik od pojave artritisa je bio smanjen tri puta.

Korisni saveti:

Sveži peršun je bolji od suvog. Ako morate da kupite suv peršun, birajte onaj organskog uzgoja.

Birajte peršun sa lišćem tamno-zelene boje. Izbegavajte grane koje imaju žućkastu boju ili koje su uvenule – to je znak da su stare ili oštećene.

Sveži peršun možete da odložite u zamrzivač u plastičnoj kesici. Ako je peršun uvenuo, poprskajte ga sa malo vode, pre nego što ga stavite u zamrzivač.

Ako imate višak peršuna, možete lako da ga osušite tako da ga naseckate i ostavite na kuhinjskoj krpi. Kada se osuši, držite ga u dobro zatvorenoj staklenoj flašici na tamnom, hladnom i suvom mestu.

Peršun može da se koristi u skoro svim jelima – supama, salatama, jelima od povrća i žitarica.

eliksir bomba

ELIKSIR BOMBA: Toliko će vam popraviti krvnu sliku da će vam lekar tražiti recept!
Smanjenje nivoa hemoglobina u krvi, nezavisno od broja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), smanjuje kapacitet krvi da prenosi kiseonik – i dovodi do anemije. U narodnoj medicini postoji više recepata za povećanje hemoglobina u krvi.

Ova vitaminska bomba i lekoviti eliksir izuzetno je dobar i proveren lek za povećanje hemoglobina, podizanje nivoa krvnih zrnaca i poboljšanje opšte krvne slike. Napravite ga odmah, osim što je super zdrav, vrlo je i ukusan!

Za pripremu ovog prirodnog leka – vitaminske bombe, vam je potrebno:

– 200 ml meda
– 200 gr jezgra oraha
– 200 gr suvog grožđa
– 200 ml soka od šargarepe
– 200 ml soka od cvekle
– 2 limuna

Priprema:

Operite 2 limuna.
Rasecite ih na pola i izvadite semenke.
Sameljite sa korom (ako su prskani – skinite koru) i stavite u neku staklenu teglu od litre.
U smesu mlevenog limuna dodajte med, ceđeni sok od cvekle i sok od ceđene šargarepe.
Promešajte.
Posle u ovu smesu dodajte sitno iseckane ili mlevene orahe i suvo grožđe. I ponovo sve promešajte.
Dobićete oko 1 kg ukusne i vrlo zdrave lekovite smese.
Čuvajte je u staklenoj tegli u frižideru.
Uzimajte tri puta dnevno po 1 kašičicu pre jela.
Može se koristiti koliko god želite. Nema nuspojava, osim povećanja energije.
Nakon nedelju-dve konzumiranja, proverite krvnu sliku – i ugodno se iznenadite! Slobodno i doktoru otkrijte tajnu.

mak

Mak za zdravlje i dobro raspoloženje

Malo je osoba koje ostaju ravnodušne na pomen štrudle s makom ili neke druge slastice, kojoj ovo sjeme daje poseban okus i aromu.

Mak je zastupljen u gotovo svim kuhinjama svijeta, ali mnogi i ne razmišljaju o njegovim ljekovitim svojstvima, piše Zenstvena.

Dugo je predstavljao simbol sna i smrti, zbog opijuma koji se iz njega ekstrahira i crvene boje. Najstariji zapisi o njegovoj upotrebi potiču iz Mezopotamije, gdje je korišten u medicinske svrhe, ali i kao “biljka veselja”. Atletičari u antičkoj Grčkoj su prije takmičenja pili napitak od vina, maka i meda da bi bili snažniji.

Narodni ljekari ga preporučuju za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i grčeve u želucu. Upućeni tvrde da je i prava riznica antioksidanasa, koje organizam štite od upala i malignih oboljenja.

Sjeme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom i linolnom (esencijalna omega 6 masna kiselina koju organizam ne stvara). Nalazi se u staničnim membranama biljaka i sudjeluje u njihovoj izgradnji, a potiče resorpciju i transport vitamina A, D, E i K, koji su topivi u mastima. Omega 6 masna kiselina može usporiti razvoj multiple skleroze, zaštiti kardiovaskularni sustav, reguliše tlak i zgrušavanje krvi. Učinkovita je i u liječenju kožnih oboljenja.

Istraživanja naučnika otkrila su da sprječava nastanak karcinoma na nivou gena. Takođe, čuva i kardiovaskularni sistem od oštećenja.

Mak sadrži i omega 3 masne kiseline, koje podižu imunitet i čuvaju organizam od bolesti. Ugljeni hidrati iz ove biljke daju energiju. U sitnom zrnu nalazi se mnoštvo minerala, naročito joda, mangana, magnezija, cinka, kalija i bakra. Magnezij sudjeluje u stvaranju snažnog antioksidansa superoksid dismutaze. Bakar reguliše stvaranje crvenih krvnih zrnaca, cink usklađuje enzime zaslužne za stvaranje i pokretljivost sperme. Kalij je vrlo bitan za kontrolu srčanog rada i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Mak sadrži i vitamine grupe B. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a potiču dobro raspoloženje.

Od sjemena maka proizvodi se ulje, koje je dobra zamjena za maslinovo. Jestivo je, a dobija se hladnim prešanjem sirovog sjemena. Mak koji se prodaje u prehrambenim objektima ne sadrži alkaloide (stvaraju ovisnost), jer je sjeme osušeno, pa slabo djeluje na nervni sistem.

čovjek i priroda

Zašto sve više ljudi želi pobjeći u divljinu i biti što bliže prirodi?

Povezanost ljudi s prirodom je zapisana u našim genima, na žalost zbog genetičkih mutacija koje su uvjetovale stvaranje psihopatije, ljudska bića se sve više ponašaju poput virusa, uništavajući pri tome i prirodne resurse od kojih su ovisni. U zadnjih nekoliko stotina godina dogodila se stanovita industrijska eksplozija koja je dodatno otuđila ljude od prirode, stvorili su se urbani centri koji broje na desetke milijuna ljudi, izrodile su se nove generacije ovisne o modernim sredstvima komunikacije, smećastoj hrani, konzumerizmu, reklamama i posvemašnjem ispiranju mozga. U tom sveopćem ludilu nemali broj ljudi želi pobjeći u osamu i sanja o vlastitom domu u divljini ili životu u što manjem selu. Jesu li ljudska bića osuđena na propast u društvu koje obožava urbane sredine, urbanu “kulturu”, urbanu modu, urbanu tehnologiju i koje ismijava sve što dolazi sa sela ili iz prirode?

Spoznaj sebe

P.D. Ouspensky na interesantan način objasnio kako su ljudi u traganju za osobnim duhovnim napretkom pratili tri tradicionalna puta “učenja”: put fakira (trening tijela), put redovnika (trening srca – empatije) i put jogija (trening uma – intelekta), no da na žalost u duhovnom i spiritualnom smislu milenijima nisu uspjeli napredovati već su dogmatizirali religije ukopavajući ih u tri opisana puta. Ouspensky je naveo kako napredak ljudskog bića ovisi o “četvrtom putu”, točnije kombinacije sva tri tradicionalna puta razvoja i osobnih elemenata jedinstvenih za svako ljudsko biće. Zbog jedinstvenosti “četvrtog puta” ne postoje pisane upute o tome kako njime kročiti i kako uspjeti u tom naumu osim jedne jedine stavke “spoznaj sebe i svijet oko sebe”.

Takvo što je jako teško ispoštovati jer iziskuje ogromnu količinu energije i rad na sebi koji traje cijeli život.

Taj put je u mnogo čemu u startu zablokiran, ne samo zbog ponerizacije društva već i zbog stanovitog “silovanja” našeg mozga, našeg bitka, naše psihe, koje dolazi sa svih strana.

Tradicionalni putovi ljudskog duhovnog razvitka su iziskivali osamu i odbacivanje komunikacije s vanjskim svijetom, u stvari s jačanjem organiziranih religija ta osama je postala nova vrsta zatvora jer je “učenik” tragač bježao od stvarnosti te je bijegom od nemilog svijeta zatvarao oči, kao takav nije mogao shvatiti niti sebe niti svijet koji ga okružuje. Tradicionalni tragači za samospoznajom su sebe dodatno onemogućavali treningom ili napretkom samo jednog dijela sebe.

Ovaj poduži uvod je i te kako važan jer nam opisuje zbog čega mnogi ljudi koji se odluče na život u prirodi na koncu ne uspiju pronaći svoju sreću. Bijeg od stvarnosti nas trenutačno može opustiti, no dugoročno gledano disocijacija je pogubna jer znanje štiti dok ignoriranje šteti pa čak i dovodi u opasnost.

S druge strane, ljudi su, evolucijski gledano, živjeli zahvaljujući prirodi, mi smo njen dio i od nje ovisimo, bez prirode bi bili goli, bosi, žedni i gladni, bez prirode ne bismo preživjeli. Pa ipak moderno krajnje ponerizirano društvo uništava tu istu prirodu i na sve moguće načine pokušava dehumanizirati ljudsko biće primarno s otuđivanjem ljudi od same prirode i s njenin nepoštivanjem. Uništavanjem ruralnih područja, deforestizacijom planete, prljanjem mora, rijeka i jezera, uništavanjem kvalitete tla i zraka, umjetnom radijacijom, genetičkim modifikacijama i drugim zlima, čovjek je sve više nešto drugo, a sve manje humano i osjećajno biće.

S toga ne čudi što mnogi ljudi žele pobjeći iz urbanog ludila.

Čudesna Dumbarova brojka

Znanost tek počinje otkrivati tajne koje je naš mozak jako dobro čuvao. Naime, činjenica je kako je ljudsko biće evoluiralo u manjim grupama u prirodi, te je ljudsko biće pratilo prirodne cikluse. Mi smo ovisni o promjenama u prirodi, naš cirkadijski ritam ovisi o razmjenama noći i dana, razmjenama godišnjih doba, plima i oseka, promjenama tlaka, vlažnosti, temperatura i slično. Antropološki, psihološki i biološki gledano ljudska bića su predodređena za život u manjim mjestima, te  mogu uspješno komunicirati s otprilike 150 ljudi.

Kako to znamo?

Antropolog Robin Dumbar je otkrio kako ljudi imaju određen kognitivni limit te da taj isti limit određuje najveći broj ljudi s kojim možemo održavati stabilne društvene veze. Taj broj u zavisnosti od centra za dugotrajno pamćenje, karaktera i inteligencije varira između 100 do 250 stabilnih veza, pa ipak čini se kako većina ljudskih bića ugodno može komunicirati s prosjekom od 150 ljudi. Veličina mozga i nabora u moždanoj kori povezana s centrima koji sudjeluju u socijalnim korelacijama je limitirana, ljudsko biće koje komunicira i održava društvene veze s više od 150 ljudi gubi jako puno energije, te mora postavljati rigorozna pravila kako bi iste održavalo. Dunbar objašnjava da to lako možemo provjeriti trebamo samo nabrojati one osobe s kojima bi nam bilo drago popiti piće u kakvom baru i u čijem društvu nam ne bi bilo neugodno, točnije čije društvo nam ne bi izvlačilo energiju i stvaralo stres. Obično je ta brojka puno manja od navedenoga – 150 ljudi označava u mnogočemu naš limit.

Dunbar objašanjava kako broj poznanika može biti mnogo veći no stvar je u mogućnostima ljudi da veze održava stabilnima i homogenima. Socijalni limit ljudskih bića se direktno odražava u funkcijama i relativnoj veličini neokorteksa, ta njegova veličina određuje i s kolikim brojem ljudi možemo ugodno baratati. Kapacitet neokorteksnog procesuiranja određuje i limit interpersonalne komunikacije, a na samoj periferiji neokorteksa je dio koji se bavi vezama s prošlim kolegama, dalekim rođacima, bivšim ljubavima i slično s kojima smo ostali u dobrim odnosima ili s kojima bi se rado sreli.

Znanstvenici koji istražuju primate su ustanovili da isti moraju održavati dobre odnose s drugim članovima grupe kako bi zajednica bila uspješna i stabilna, kod primata se to najbolje vidi u zajedničkom ređenju dlake i maženju, kod ljudi su takvi odnosi puno kompliciraniji i odnose se na verbalnu komunikaciju no i brojne apsktraktne pojmove kao na primjer planiranje budućnosti, zajedničke pothvate koji ovise od drugim faktorima ili pak odnose koji su u biti altruistički te ponekad uključuju komunikaciju i suradnju nekoliko generacija.

Dunbar je zaključio kako je ljudsko biće predodređeno za život u mjestima do 150 stanovnika, ta čarobna brojka je upisana u našem neokorteksu prije nekih 250.000 za vrijeme pleistocena.

Ovaj znanstvenik je također otkrio kako varijacije u toj brojci otkrivaju još jednu interesantnu stvar, naime lovci skupljači su milenijima živjeli u malenim grupama sastavljenih od najbližih rođaka i njihovih izabranika – ta najmanja grupa je bila nukleus ljudskog života. Nakon toga postojala je srednja grupa koja je određivala relativne daljnje srodnike s kojima se osnovna grupa susretala s vremena na vrijeme. I na koncu postojala je velika grupa koja bi se mogla objasniti s osjećajem plemenske pripadnosti i života po zajedničkim standardima i tradicijama. Mala grupa je imala oko 30-50 članova, srednja oko 100-200 članova, a velika od 500 do 2500 članova. Dunbar je istraživanjem današnjih lovaca i skupljača otkrio kako oni djeluju i žive po tim evolucijskim standardima. Neolitska hetitska sela su imala otprilike 150 seljana, profesionalne starorimske jedinice su imale oko 150 vojnika, moderne “čete” od XVI. vijeka imaju do 150 vojnika. Toliki broj ljudi ima velike mogućnosti da se drži zajedno, da uspješno djeluju zajedno te da se zajednički bore s nedaćama. Točnije grupa od 150 ljudi će s velikom efikasnošću komunicirati te će ostati koherentna, a barem 42% grupnog vremena će se potrošiti na “grupno dotjerivanje”, točnije socijalnu komunikaciju koja će uvjetovati daljnje povezivanje grupe i njen opstanak. Dunbar je također zaključio kako su takve grupe psihološki bliske, dok grupe koje prelaze taj limit postaju sve raspršenije i nekoherentnije

Navedeno istraživanje se lako da očitati i u našoj komunikaciji na društvenim mrežama, naime mi na društvenim mrežama možemo imati na tisuće “prijatelja” no blisku komunikaciju ćemo imati s manje od 150 “prijatelja”, slično je i s osobama čije brojeve imamo u našim pametnim telefonima ili pak uspješnim radnim jedinicama i poduzećima itd.

Selo, a ne grad

U Hrvatskoj smo svjedoci uništavanja sela i samostalnih obiteljskih imanja, svjesni smo uništavanja tradicija i vrijednih društvenih vještina, uništavanja starih sorti voća, povrća, žitarica i stoke, raseljavanja mladih koji idu trbuhom za kruhom, umiranja starih koji su znali koliko je priroda važna i koliko je povezanost s prirodom važna.

Milenijalci pokazuju poseban prezir prema svemu što nije iz grada ili u gradu, pa ipak daleko od gradova priroda čini čuda. Naime činjenica je kako naš mozak radi potpuno drugačije u prirodi, sa stresom se najbolje nosimo u prirodi, u prirodi lakše učimo, bolje pamtimo, zdaviji smo i dulje živimo.

Naša dugovječnost ovisi od prirode i života u prirodi.  Robert Ulrich je napravio eksperiment za mjerenje aktivnosti mozga u opuštenom okruženju kod zdravih, odraslih osoba.  Njegov tim je otkrio da scene prirodnog krajolika povezane s povećanom proizvodnjom serotonina, neurotransmitera zaduženoga za osjećaj dobrostanja i sreće. Farmaceutskoj industriji je, naravno u interesu, da stvori famu da su svi antidepresivni lijekovi napravljeni tako da rade na povećanju dostupnosti serotonina za uporabu u komunikaciji živčanih stanica (što možete provjeriti vrlo lako ako malo prostudirate stranice koje propagiraju antidepresive kao jedan od načina povećanja serotonina). Praćenje Ulrichovih studija je pokazalo da zelene površine djeluju kao svojevrsni ‘valium’: Scene prirode potiču pozitivne misli, i opuštaju nakon stresa zbog ljutnje i agresije.

Mnogi drugi suvremeni znanstvenici su koristili Ulrichovo pionirsko testiranje kao temelj daljnih istraživanja:

U jednoj studiji, starije osobe u stambenoj skrbi centra u Teksasu bavile su se istim mentalnim aktivnostima u dva konteksta – jednom u okruženju vrta i drugo u zatvorenoj učionici. Sudionici su pokazali da proizvode niže razine hormona stresa kortizola dok borave u vrtu.

Prisutnost biljaka u sobi, osobito cvjetnica, može poboljšati oporavak od emocionalnog stresa, brzo vraćaju aktivnosti mozga u normalu, otkrili su istraživači na Kansas State University.

U američkom istraživanju je otkriveno kako mozak rješava puno bolje različite vrste testova nakon samo 20 minuta šetnje, po mogućnosti kroz prirodu. Slika koju vidite pokazuje ogromnu razliku u aktiviranim djelovima mozga kod onih koji su mirno sjedili prije testa i kod onih koji su se šetali.

Istraživanje skupine iz Tajvana izvještava da su prizori seoskog imanja povezana s većom aktivnošću alfa-valova, osobito u desnom dijelu mozga koji je povezan s kreativnošću. Šumske scene i prirodne scene vode potiču aktivnost alfa-valova i smanjuju broj otkucaja srca. Obrnuto, povećanje mišićne napetosti je povezana s gradskim scenama.

Među brojnim razlozima za očuvanje onoga što je ostalo od naših šuma, mentalni aspekti stoje na vrhu ljestvice. Godine 1982., Agencija za šume japanske vlade je stavila u promet svoj „Shinrin-Yoku“ plan. U japanskom, ‘shinrin’ znači šuma, a ‘yoku’ se ovdje odnosi na ‘uživanje’. U širem smislu, to se definira kao “doživljavanje šume sa svim našim osjetilima”. Godine 1990., dr. Yoshifumi Miyazaki s Univerziteta Chiba je proveo malu probnu studiju o ‘Shinrin-Yoku’ u prekrasnom krajoliku Yakushime, dom najviše cijenjene šume u Japanu. Miyazaki je otkrio niže razine stresa hormona kortizola u ispitanika nakon što su šetali šumom, u usporedbi s onima koji su šetali u kontroliranom okruženju laboratorija.

Od tada su sveučilišta i vladini znanstvenici iz Japana surađivali na detaljnim istraživanjima, uključujući projekte za procjenu fizioloških pokazatelja, dok ispitanici provode vrijeme među drvećem. Ove studije su potvrdile da vrijeme potrošeno u okruženju šuma može smanjiti psihološki stres, depresivne simptome i neprijateljstvo, dok u isto vrijeme poboljšava san, i povećava vitalnosti i osjećaj živosti. Te promjene odgovaraju objektivnim rezultatima iskazanim u gotovo desetak studija – da vrijeme provedeno među drvećem i cvijećem snižava krvni tlak, stopu pulsa i razinu kortizola.

Godine 1984., pionir ovakvih studija Roger S. Ulrich objavio je studiju u prestižnom časopisu Science, u kojoj je dao na pregled dokumentaciju o odraslima koji su bili podvrgnuti operaciji žuči u istoj bolnici. Jedina velika razlika između pacijenata je soba u kojoj su boravili kako bi se oporavili. Sobe na jednoj strani u bolnici imale su prozore s pogledom na mini-šume, dok su sobe na drugoj strani ponudile radikalno drugačiji vidik – crvene cigle. Rezultati su bili vrlo dramatični: Oni koji su imali otvoreni pogled na stabla imali su značajno kraći oporavak u bolnici, manje postoperativnih pritužbi, te su bili u mogućnosti upravljati svojim bolom umjesto korištenja narkotika. I druge studije su potvrdile Ulrichove pronalaske. Među njima:

Istraživanje objavljeno 2008. godine u časopisu Journal of the Japanese Society for Horticultural Science je pokazalo da ozeljenjavanje srednjoškolske učionice s lončanicama značajno utječe na smanjene posjete učenika školskoj ambulanti u usporedbi s brojem posjeta učenika koji pohađaju nastavu u prostorijama bez biljaka.

U našem psihopatski uređenom društvu sve je podređeno radu kako bi zaradili novac koji nam služi kako bi preživjeli. Osmosatni radni dan s prepuno drugih obveza oko djece ne dozvoljavaju nam puno praznog prostora za boravak u prirodi. No, imamo za vaš utješnu vijest – čak i slike prirode pomažu svim gore navedenim korisnostima za naše zdravlje.

Kritičari ovih tvrdnji su predložili da ispitanici koji su izvijestili poboljšano raspoloženje dok gledaju prizore prirode samo postavljaju okvire koji ispunjavaju očekivanja. Te su stoga znanstvenici napravili objektivni test koji im je dao mogućnost proučavanja mozga i analiziranja dok je fokusiran na prirodu.

U 1990-im, znanstvenici u Kaliforniji su uspjeli uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance (fMRI), i sofisticiranog upravljanja mozgom – tehnikom zamišljanja poboljšali raspoloženje ispitanika. Njihovi rezultati su pokazali da slike prirode bude dio mozga koji je bogat opioidnim receptorima. Ovi receptori se povezuju s moždanim stanicama unutar sustava nagrađivanja dopaminom i nose potencijal izazivanja osjećaja blagostanja, dobrog raspoloženja i doslovno nas tjeraju na pozitivno ponašanje.

To je bio nevjerojatan nalaz koji otkriva da je priroda kao kap morfija za mozak. Iako najpoznatiji po sprečavanju boli, opioidni receptori mogu učiniti mnogo više. Kad se aktiviraju ti receptori, ljudi nemaju potrebu za isticanjem već suosjećanjem, razumijevanjem i tolerancijom te stoga imaju veću vjerojatnost formiranja emocionalnih veza te imaju tendenciju življenja s manje negativnih sjećanja.

Razmislite malo o činjenicama koje smo vam predstavili, ako se znanje aplicira tada predstavlja zaštitu. Osim toga dovoljno je da se zapitamo tko nas želi odvojiti od prirode, tko nas baca u gužve, tko nas tjera na golemu količinu nevažnih podataka i nebrojene prijatelje, poznanike i kolege.

Želja za bijegom u prirodu i za komunikacijom s relativno malim brojem ljudi je zapisana u našim genima, tako je ožičen naš mozak. Mi možemo životariti daleko od sebe i prirode ili možemo promijeniti naša stanovišta, proširiti vidokruge i promijeniti život iz korijena kako bismo u njemu konačno uživali. Možemo pobjeći u prirodu ali ne možemo pobjeći od svijeta u kojem živimo.

Autor: Ljubica Šaran

životinje i ljudi

Mogu li ljudi telepatski osjetiti što životinje poručuju?

Mi smo u stanju imenovati barem desetinu izmišljenih likova koji su u stanju komunicirati sa životinjama: Tarzan, Aquaman, šaptač konjima koji se pojavljuje u noveli Nicholasa Evansa i filmu u kojem je glumio Robert Retford, Dr. Doolittle i drugi.

Naravno većina ljudi stalno komunicira sa životinjama; ljubitelji životinja su poznati po tome da se svojim kućnim ljubimcima obraćaju kao bebama i konstantno ponavljaju banalna pitanja kao što su; „Jesi gladna/gladan?“ ili „Ma, ‘ko mi je sladak?“.

No ljudi koji osjećaju životinjske potrebe tvrde da je u pitanju nešto još nevjerojatnije: ljudi tako pričaju sa životinjama da bi dobili povratnu informaciju. To se odvija na nekakav način psihičke komunikacije, ili telepatije!

Naravno, telepatska komunikacija između ljudi nikada nije bila znanstveno potvrđena, pa su i tvrdnje o telepatskoj komunikaciji između životinja i ljudi na klimavim nožicama. Ljudi barem mogu dijeliti isti verbalni jezik, no kako „prevodimo“ namjere i misli papiga i papigica, riba, hrčaka, konja, i drugih ljubimaca na ljudski jezik – to ostaje potpuna misterija.

Pa ipak na tisuće ljudi tvrdi kako imaju takvu mogućnost. Na primjer: Lauren Bode iz Kanade tvrdi da je pravi šaptač konjima.

Bode je izjavila da joj je nekoliko konja na farmi Far Enough, telepatski reklo da su uznemireni planovima da ih se s te farme prebaci na obližnju farmu. Bode nije objasnila kako su joj to konji rekli ni kako su saznali za selidbu; možda su naučili dovoljno riječi na engleskom jeziku da su mogli čuti što im se sprema. Ako je to istina ovo ne bi bio prvi put da su konji zeznuli ljude.

Komunikacija između ljudi i životinja

2008., u otvorenom ispitivanju javnosti, otkrilo se da 67% vlasnika kućnih ljubimaca tvrdi kako razumiju što im poručuju njihove životinje kada: predu, mjauču, laju i stvaraju druge vrste zvukova. 62% ispitanika su rekli da ih njihove životinje razumiju (ili da shvaćaju njihove namjere).

Jedan od pet vlasnika kućnih ljubimaca tvrdi da ih njihovi ljubimci u potpunosti razumiju. Jedna četvrtina vlasnika mačaka tvrdi da sasvim razumiju što im njihovi ljubimci poručuju, dok 16% vlasnika pasa tvrde da potpuno razumiju što im njihovi četveronožni ljubimci poručuju kada laju. No ovo ne dokazuje telepatske sposobnosti već intuiciju i u najmanju ruku zdravo-razumsko rasuđivanje.

Čak i najjednostavniji tonovi i zvukovi nose ogromne količine informacija o namjerama: oštri tonovi i glasne poruke kao što je „STOP“ imaju potpuno drugačiju poruku i ton od: „Mala moja slatka papigica.“

Većina životinja (uključujući i ljude) su u stanju razumijevati tuđe namjere i stanja, i naravno čak i ako se telepatija ne može direktno potvrditi, vrlo je moguće da većinu vremena vlasnici ljubimaca kao i njihove životinje osjećaju iste stvari, kao što to osjećaju ljudski parovi.

Testiranje životinjskih telepata

Jedan od najvećih problema koje predstavlja testiranje telepatskih sposobnosti između vlasnika ljubimaca i njihovih životinja je što ne postoji način s kojim bismo utvrdili da li su navodno dobivene informacije točne. Na primjer, ako zabrinuti vlasnik kućnog ljubimca kontaktira vidovnjaka o neobičnom ponašanju svoje mačke i ako vidovnjak – telepata kaže da je mačka nezadovoljna bojom tapeta u kući ili s nečim drugim, kako provjeriti takve informacije? Vidovnjak bi mogao krivo razumijevati takve informacije ili ih čak potpuno izmišljati – ne postoji način koji bi pokazao je li to istina ili ne.

Iako na tisuće ljudi tvrdi da imaju sposobnost telepatskog komuniciranja sa životinjama ne postoji ni jedan znanstveni test koji potvrđuje njihov talent. Profesionalni telepati koji komuniciraju sa životinjama često prodaju knjige i drže seminare o svojim sposobnostima no takve stvari ne dokazuju njihove tvrdnje.

Mnogi profesionalni telepati za komunikaciju sa životinjama iskorištavaju ljude čiji su kućni ljubimci umrli, takve osobe tvrde da mogu komunicirati čak i s mrtvim životinjama za 85 dolara na sat.

„Problem je što takve osobe iskorištavaju ljudsku tugu za kućnim ljubimcima,“ tvrdi dr. Wally Sife, osnivač udruge „The Association for Pet Loss and Bereavement,“ koja je nacionalna neprofitna organizacija posvećena psihološkoj pomoći za sve koji su izgubili svoje omiljene ljubimce. Na budućoj konferenciji ove udruge koja će se održati tijekom 2012., posebnja pažnja će se posvetiti otkrivanju iskorištavanja ljudske boli i žalosti za preminulim ljubimcima.

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

urasli nokat

Urasli nokat - kako ga liječiti na prirodan način

8 jednostavnih prirodnih metoda za liječenje uraslog nokta
Sigurno ste bar jednom u životu imali urasli nokat.
I vjerojatno ste se pitali kako je do toga došlo.

Kada rub nokta sa strane probije meko tkivo prsta, on počinje urastati.

Glavni krivci za to su:

uska i neudobna obuća
nepravilno oblikovanje i podrezivanje nokta
različite ozljede
u rjeđim slučajevima neprirodna zakrivljenost nokta
Istraživanja su pokazala da ovaj problem češće pogađa osobe sa slabom cirkulacijom i one koji boluju od dijabetesa.

Sredstva nadohvat ruke koja učinkovito liječe urasli nokat

Simptome uraslog nokta lako je primijetiti.

Pokraj ruba nokta vidljivo je crvenilo i oteklina, a okolno područje, ako se na vrijeme ne tretira, može zahvatiti i infekcija.

Bol je prisutna pri svakom dodiru i tijekom hodanja.

Znakovi infekcije su natečenost te vodenasti i gnojni iscjedak.

Donosimo vam 8 prirodnih lijekova (većinu njihovih sastojaka sigurno imate pri ruci u vašem domu) koji će vam uveliko olakšati korake.

1. Topla voda

Obična, topla voda može ublažiti osjetljivost područja oko nokta, bol i natečenost.

Ulijte toplu vodu u plastični lavor.
Namačite stopala oko 15 minuta.
Ponovite 3-4 puta na dan.

2. Pamučna vata

Kako biste ublažili bol i ubrzali izlječenje, ispod ruba uraslog nokta umetnite komadić vate.

Tako ćete usmjeriti rast nokta prema gore.

U početku će vas malo boljeti, ali će se bol brzo ublažiti.

Nakon namakanja dobro osušite stopala.
Uzmite malu pincetu, njome nježno zadignite rub nokta pa ispod njega umetnite vatu, sve do ruba natečene kože.
Promijenite vatu svaki put kada namačete stopala kako biste izbjegli infekciju.

3. Gorka sol

Ova će vam sol, koju možete nabaviti u ljekarni, omekšati kožu stopala pa ćete problematičan rub nokta lakše moći izvući, a usto će vam ublažiti infekciju.

Stavite žlicu gorke soli u lavor s toplom vodom.
Namačite noge 20-ak minuta pa ih dobro osušite.
Ponovite postupak 3-4 puta tjedno.

4. Jabučni ocat

Ovaj zdravi ocat ima protuupalno i antiseptičko djelovanje koje odlično pomaže u tretiranju uraslog nokta.

U lavor ulijte jabučni ocat i toplu vodu u jednakom omjeru. Namačite stopala pa ih dobro obrišite.
Na urasli nokat možete staviti i komadić vate natopljen jabučnim octom. Prekrijte zavojem i ostaviti da djeluje nekoliko sati.
Primijenite jednu od ove dvije metode 2-3 puta na dan.

5. Hidrogen peroksid

Upotrijebite li ovaj dezinficijens, ublažit ćete oteklinu i bol te smanjiti rizik od infekcije.

Stavite pola šalice hidrogen peroksida u lavor s toplom vodom pa namačite stopala 20-ak minuta.
Primijenite 1-2 puta na dan.

6. Kurkuma

Zahvaljujući protuupalnim i antiseptičkim svojstvima, glavni sastojak kurkume – kurkumin – učinkovito ublažava oteklinu, bol i osjetljivost.

Pomiješajte pola žlice kurkume u prahu i ulje gorušice tako da dobijete pastu.
Namažite područje uraslog nokta i pokrijte zavojem. Ponavljajte postupak nekoliko dana 2-3 puta dnevno.
Pomoći vam može i šalica mlijeka s dodatkom 1 jušne žlice kurkume koje ste zakuhali. Pijte napitak dvaput dnevno.

7. Eterično ulje čajevca

Ovo eterično ulje snažnog djelovanja poznato je po svojim antiseptičkim svojstvima.

U 1 jušnu žlicu maslinovog ili kokosovog ulja dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja čajevca.
Time namažite urasli nokat i pokrijte zavojem.
Ponovite triput na dan.
Umjesto ulja čajevca možete upotrijebiti i eterično ulje lavande ili origana.

8. Neem ulje

Ova indijska biljka ublažava oteklinu, upalu i bol uraslog nokta te ubrzava liječenje nokta.

Prije spavanja stavite malo ulja neema na područje uraslog nokta te ostavite da djeluje do jutra.
Ponavljajte postupak svaki dan.

Kako izbjeći urastanje nokta:

Nokte podrezujte od ruba, a ne od sredine te izbjegavajte zaobljivanje nokta.
Pazite da nokte previše ne skraćujete.
Nakon podrezivanja nokte uvijek isturpijajte.
Birajte kvalitetnu turpijicu i noktaricu.
Nosite udobnu obuću.
U proljeće i ljeto što češće nosite sandale i obuću s otvorenim prstima.

Pri kupnji birajte udobnu i mekanu obuću koja odgovara vašim stopalima te sa širim prednjim dijelom u kojem ima dovoljno prostora za prste.

Ženama se ne preporučuje nošenje visokih potpetica jer to stvara pritisak na prste.

iscjeljenje je u nama

Ono što krasi ovaj 21. vek jeste razvoj divergentnog mišljenja, pa je tako danas moguće čak i naučno odgovoriti na mnoga mistična pitanja koja su zadirkivala mislioce proteklog razdoblja. Proces prihvatanja ovog načina razmišljanja će potpuno promeniti sistem obrazovanja koji je do sada ograničavao vidike. Na primer, danas umetnost razumemo na još jedan način: znamo da kada pogledamo u nešto lepo što nam stvara lepe emocije, organizam razvije više od 300 određenih biohemijskih procesa koji imaju isceljujući efekat na naše telo. Isto se dešava u procesu umetničkog stvaranja.

Kada odemo u prirodu i divimo se nekom pejzažu to je veoma važan momenat za ceo naš život, to je isceljujući momenat. Danas je poznato na koji način prijatan zvuk utiče na naše telo. Ako tome dodamo i pogled na nešto lepo ili vežbe vizualizacije, poznato je da će organizam proći kroz ogromnu regeneraciju svih ćelija tj. podmlađivanje ćelija razvojem određenih hormonskih procesa.

Dakle, isceljenje je u nama! Svi hemijski elementi za balansiranje zdravlja se nalaze upravo u našem telu. Nije nam potrebno ništa spolja. Pokretač optimizacije određenih hemijskih elemenata je naša svest tj. podsvest. Redovnim emitovanjem određenih emocija koje daju nalog mozgu za određeni rad mogu da naprave čuda u našem telu i celokupnom biću.

put iscjeljenja

Kada dolazi gnjev, smijte se - to je put iscjeljenja.

Radujte se, kada sreća i prosperitet dolaze ljudima - to je put iscjeljenja.
Učite jezik postojanja - to je put iscjeljenja.
Odnosite se prema život kao prema prazniku - to je put iscjeljenja.
Ne tugujte zbog nevraćenih dugova - to je put iscjeljenja.
Odnosite se prema ljudima kao prema prisustvu Boga - to je put iscjeljenja.
Neka vaš život postane mirisni lotos - to je put iscjeljenja.
Neka vaše riječi budu učtive i dobronamjerne - to je put iscjeljenja.
Ne reagujte na grubost sa grubošću - to je put iscjeljenja.
Ne čuvajte uvrede i oprostite onima koji su vas uvrijedili - to je put iscjeljenja.
Odnosite se prema svim događajima kao prema otkrivanju Boga - to je put iscjeljenja.
Pijte iz svakog trenutka života - to je put iscjeljenja.
Ne gubite uzaludno vrijeme, novac, energiju i hranu - to je put iscjeljenja.
Ne tugujte zbog svojih prošlih grešaka - to je put iscjeljenja.
Budite spremni da počnete sve ispočetka - to je put iscjeljenja.
Ne činite svoje bogatstvo svojim prokletstvom - to je put iscjeljenja.
Ne sudite drugima, ne sudite sebi - to je put iscjeljenja.
Shvatite da ne treba pretvarati se - to je put iscjeljenja.
Ne predstavljajte se savršenim - to je put iscjeljenja.
​
Sjetite se pri svakom udahu svoje božanstvenosti - to je put iscjeljenja.
U trenutku dobitka i gubitka, gledajte na sebe sa strane- to je put iscjeljenja.
Uzrok nevolja i bolesti, tražite u sebi - to je put iscjeljenja.
Odustanite od suprostavljanja - to je put iscjeljenja.
Zahvalite i prihvatajte darove sa radošću - to je put iscjeljenja.
Sretajte izlazak sunca sa blagoslovom - to je put iscjeljenja.
Slavite život i stvarajte - to je put iscjeljenja.
Ne pretvarajte svoj život u bitisanje - to je put iscjeljenja.
Ne puštajte svakoga u svoju dušu - to je put iscjeljenja.
Radujte se i volite sebe - to je put iscjeljenja.
Radite samo ono što stvara svjetlost oko vas - to je put iscjeljenja.

Iz traktata "Knjiga besmrtnih"

Prevela: Beba Muratović - bebamur.com

​

ovaj tren

U orkestru je svatko slobodan i razigran, a opet budan i međuovisan. Da bi glazba koju izvođači stvaraju zaista bila predivna nitko si ne smije dopustiti da bude i najmanje odsutan. Kvaliteta leži upravo u potpunoj pozornosti u trenutku.

Često nam se čini da je toliko toga što trebamo učiniti odjednom pa se pogubimo u svemu tome. Radimo malo ovo, malo ono, a ničemu nismo predani. Nemamo zadovoljavajući rezultat i ne osjećamo se dobro. S druge strane, mnogi od nas svoj zadatak smatraju dosadnim, zaboravljajući da nije toliko važno što radiš već na koji način to radiš.

Svaki trenutak je mogućnost da budemo potpuni. Nije važno što radiš, dopusti da te to u potpunosti uvuče, toliko da ti um nije u svojim stalnim vrtnjama, već je samo prisutan. Ako to uvježbaš, sve više i više prisutnosti će dolaziti.

Pokušaj vidjeti kada nisi prisutan, kada to previše razmišljaš, kalkuliraš, pametuješ, mudruješ... To su trenutci koje treba polako odbaciti. Prihvati da su to samo stare navike. Navike umiru teško. Ali ako si uporan, one nemaju šanse.

Jedan od najvećih darova koje si možeš pokloniti je biti prisutan u sadašnjem trenutku i rješavati stvari jednu po jednu, onako kako dolaze. Koračati kroz život korak po korak, svakom pojedinom koraku dati potpunu pažnju i energiju – zasigurno donosi novu vitalnosti i kreativnost u sve što činiš.

psihologija starenja

Što je psihologija starenja?

Psihologija starenja proučava promjene koje se sa starenjem pojavljuju u kognitivnim i izvršnim funkcijama, emocijama i motivaciji te u socijalnim odnosima.
Što je psihologija starenja?

Psihologija starenja dio je razvojne psihologije ili psihologije cjeloživotnog razvoja, a bavi se proučavanjem psihičkih promjena u odnosu na dob. Desetljećima se smatralo da se promjene povezane s dobi događaju u djetinjstvu i adolescenciji i da, jednom kada je ličnost formirana, odnosno kada “odrastemo”, promjene nisu vjerojatne, osim u slučajevima pojave kroničnih bolesti. Djetinjstvo se smatralo razdobljem naglih promjena, odnosno razvoja, odrasla dob poimala se kao razdoblje stagnacije, a starost se uglavnom povezivala s razdobljem smanjenja i opadanja tjelesnih i psihičkih funkcija.

Dugo se vremena nije posvećivala nikakva pozornost razlikama između promjena u doživljavanju i ponašanju osoba koje se javljaju kao posljedica normalnog starenja i onih koje su posljedica kroničnih bolesti. Iako je nedvojbena važnost ranog djetinjstva u razvoju ličnosti i određivanju kasnijih obrazaca ponašanja, brojna istraživanja jasno pokazuju da se ne smije zanemariti uloga događaja u odrasloj dobi pa i starosti, jer oni mogu bitno utjecati na promjenu ponašanja neke osobe.

Razvoj

Da bismo bolje razumjeli starenje i starost moramo poznavati pojam razvoja. U psihologiji razvoj se definira kao cjeloživotni, višedimenzionalni i višesmjerni fleksibilan proces i pod utjecajem je bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Obilježen je rastom i opadanjem, a djelovanjem novih iskustava može se promijeniti. Osim toga, na razvoj utječu različiti konteksti koji djeluju u interakciji, a povezani su s čimbenicima dobi, povijesnih i životnih događaja koji djeluju na određenu osobu. Važna činjenica, koja je značajno povećala zanimanje za istraživanje promjena koje se zbivaju tijekom starenja, je produžavanje životnog vijeka i sve veći udio starijih ljudi u ukupnom stanovništvu. Prve studije s područja psihologije starenja objavljene su dvadesetih godina 20. Stoljeća, međutim značajan porast istraživanja ovoga područja zabilježen je tek u drugoj polovini 20. stoljeća. Tako Schaie i Willis (2001.) navode da se broj psiholoških publikacija s područja starenja povećao za 270% u razdoblju od 1968. do 1979. godine.

Gerontologija, psihologija starenja i znanstvene teorije starenja

Gerontologija je interdisciplinarna znanost usmjerena na proučavanje promjena tijekom starenja – od zrelosti do starosti, odnosno proučavanjem starijih osoba kao posebne populacije. Jedna od disciplina koja je sadržana u gerontologiji jest i psihologija starenja koja proučava promjene koje se sa starenjem pojavljuju u kognitivnim i izvršnim funkcijama, emocijama i motivaciji te u socijalnim odnosima. Psihologija starenja nastoji objasniti zakonitosti procesa starenja, razviti primjerene istraživačke metode za proučavanje procesa starenja i starosti te primijeniti znanja o starenju i starosti u sprečavanju i umanjivanju nepovoljnih učinaka starenja, odnosno u poboljšanju kvalitete života u starosti.

Jedinstvene i integrativne psihološke teorije starenja  koja bi odgovorila na pitanja o organizaciji i dezorganizaciji ponašanja tijekom ljudskog života nema što je i razumljivo s obzirom da starenje predstavlja izrazito složen fenomen. Tridesetih godina prošlog stoljeća počele su se javljati prve znanstveno utemeljene psihološke teorije starenja. Tako Charlotte Bühler u svojoj teoriji tijeka ljudskog života uspoređuje psihički razvoj s biološkim tijekom života, koji podrazumijeva općenito opadanje u starosti, što danas nije prihvaćeno. Sa starenjem se mogu zbivati promjene koje predstavljaju dobitak a ne gubitak – ovu tvrdnju naglašavao je već Carl Gustav Jung koji je razdoblje nakon 40. godine smatrao periodom života u kojem se osoba počinje okretati sama sebi, postaje svjesnija sebe i traži cilj, smisao i cjelovitost vlastitog života. Robert Havighurst pedesetih godina 20. stoljeća u modelu razvojnih zadatka opisuje razvojne zadatke starosti kao prihvaćanje gubitaka te uspostavljanje zadovoljavajućih uvjeta života u tim okolnostima. U dobi od 60 i više godina povećava se važnost prilagodbe na smanjenu tjelesnu snagu, prilagodbe na umirovljenje i smanjene prihode, prilagodbe na smrt supružnika, uspostavljanje jasne pripadnosti vlastitoj dobnoj skupini, ispunjavanje socijalnih i građanskih obveza te uspostavljanje zadovoljavajućih uvjeta života.

Erik Erikson koji je ponudio teoriju cjeloživotnog razvoja, ljudski razvoj vidi kroz osam stadija od kojih je svaki obilježen izazovom ili krizom. Razrješenje krize iz ranijih stadija utječe na to kako će se osoba nositi sa svakom sljedećom fazom, a ako se kriza iz prethodnog stadija ne razriješi na odgovarajući način, otežano je rješavanje kriza u idućim stadijima. Prema Eriksonu, optimalan razvoj u starosti podrazumijeva prihvaćanje starenja i moguće smrti te osjećaj zadovoljstva ispunjenim životom. Ti elementi sačinjavaju osnovu mudrosti i pomažu im u povećanju kvalitete života.