Život započinjemo udahom i završavamo izdahom. Dišemo uglavnom nesvjesno. Utječe li disanje na kvalitetu života? Itekako.
Dah je uvijek prisutan,
a često toga nismo ni svijesni pa ga zanemarujemo. Pravilnim disanjem možemo poboljšati raspoloženje, utjecati na tjelesne funkcije kao što su krvni tlak i puls, a time i na rad svih organa. I ta poboljšanja su primjetna.
Dah je povezan sa svime što činimo i zato mu trebamo posvetiti pažnju koju zaslužuje. Isplatit će se.
Kako dišemo?
Kad smo opušteni dišemo dublje i sporije. Kad smo uzbuđeni dišemo brže. Brzina disanja obično prati brzinu kucanja srca. Kada srce kuca brže i dah je ubrzan kao što je slučaj kad trčimo. Ako srce udara polagano i disanje je usporeno kao, recimo, kad spavamo.
Zanimljivo je da na brzinu kojom srce kuca direktno ne možemo utjecati, ali na brzinu disanja možemo. Pošto su brzina rada srca i brzina disanja povezane želimo li usporiti kucanje srca, to možemo učiniti tako da usporimo disanje. Naravno, srce može brzo kucati iz puno razloga i ne možemo ga uvijek usporiti samo pravilnim disanjem.
Kada smo disanje usporili, ako ono pritom nije duboko, mogli bismo ostati bez daha.
Je li duboko disanje = pravilno disanje?
Ponekad nemamo izbora hoćemo li disati duboko ili plitko nego smo prisiljeni disati plitko. Takav je slučaj kada nosimo usku odjeću. Tada jednostavno ne možemo disati duboko jer smo stisnuti.
Kako je u našem tijelu sve međusobno povezano, nemir vodi do plitkog disanja, ali i obrnuto- plitko disanje vodi do nemira.
Trbušno disanje
Disanje je opušteno kada je duboko i polagano. No, važno je i gdje se disanje događa.
Razlikujemo tri vrste disanja:
- trbušno disanje – disanje u kojem se dijafragma (tanki, duguljasti mišić koji odvaja pluća i abdomen) pomiče gore- dolje. Takvo disanje nas najbolje opskrbljuje kisikom, pritom masira organe abdomena i opušta tijelo i um
- prsno disanje– disanje koje širi prsni koš, pritom ne masira organe abdomena, troši više energije od trbušnog i opskrbljuje nas s manje kisika
- gornje disanje ili disanje ključnom kosti– disanje u kojem se širi samo dio iznad prsnog koša, takvo disanje može biti samo plitko i troši puno energije
Zašto je trbušno disanje blagotvorno?
Kad udišemo, dijafragma (ošit) se pomiče prema dolje, volumen pluća se širi, zrak ulazi. Pomicanjem dijafragme gore/ dolje događa se masiranje unutarnjih organa. To potiče probavu, regulira rad bubrega i opušta nas. Nažalost, kao što smo spomenuli u uvodu, ne dišemo uvijek trbušnim, dubokim, polaganim disanjem.
