Određenu hranu doista bi valjalo
izbjegavati ili je pak jesti što rjeđe u što manjim količinama. Slijedi
lista namirnica koje predstavljaju najgore što možete pojesti.
Kobasica
Kobasice su prerađeno meso, a prerada mesa, između ostalog, služi tome da meso što dulje ostane svježe. Prilikom prerade mesa bilo dimljenjem, začinjavanjem, soljenjem ili pak tretiranjem kemikalijama, meso se dodatno puni natrijem. Osim toga, meso obično sadrži mnogo zasićenih masti, a preradom se razina masnoća i kolesterola penje u nevjerojatne visine. Kobasice ne samo da sadrže jako malo hranjivih tvari, već je i njihova prekomjerna potrošnja povezana s karcinomom debelog crijeva, piše healthyliving.msn.com.
Slanina
Slanina je možda jedna od najslasnijih namirnica, no nažalost nije dobra za zdravlje. Tri kriške slanine sadrže oko jedne petine predložene dnevne doze natrija, no također sadrži nitrate te je činjenica da je to meso dimljeno doprinosi većoj vjerojatnosti oboljenja od karcinoma i bolesti srca. Osim toga, slanina se prži u vlastitoj masti, koja je pak puna zasićenih masnoća i kolesterola.
Smrznuta gotova jela
Možda su jako praktična, no smrznuta gotova jela vrlo su često vrlo siromašna hranjivim tvarima. Takva jela su također puna masnoća, kalorija i natrija kako bi, nakon smrzavanja i grijanja, u mikrovalnoj pećnici i dalje bila ukusna. Čak i ako na ambalaži piše da sadrže smanjenu količinu masnoća, smrznuta gotova jela su i dalje vrlo nezdrava zbog velike količine kemikalija i natrija.
Hamburgeri
Prosječan hamburger u restoranu sadrži oko 20 posto masnoće, što pak znači da petinu hamburgera čini životinjska mast koja je puna kolesterola i drugih nezdravih sastojaka. Još kada se u hamburger doda sir i slanina, količina nezdravih sastojaka penje se do vrtoglavih visina. Stoga, ako baš žudite za hamburgerom, radije napravite sam svoj kod kuće ili pak birajte one s više povrća.
Kobasica
Kobasice su prerađeno meso, a prerada mesa, između ostalog, služi tome da meso što dulje ostane svježe. Prilikom prerade mesa bilo dimljenjem, začinjavanjem, soljenjem ili pak tretiranjem kemikalijama, meso se dodatno puni natrijem. Osim toga, meso obično sadrži mnogo zasićenih masti, a preradom se razina masnoća i kolesterola penje u nevjerojatne visine. Kobasice ne samo da sadrže jako malo hranjivih tvari, već je i njihova prekomjerna potrošnja povezana s karcinomom debelog crijeva, piše healthyliving.msn.com.
Slanina
Slanina je možda jedna od najslasnijih namirnica, no nažalost nije dobra za zdravlje. Tri kriške slanine sadrže oko jedne petine predložene dnevne doze natrija, no također sadrži nitrate te je činjenica da je to meso dimljeno doprinosi većoj vjerojatnosti oboljenja od karcinoma i bolesti srca. Osim toga, slanina se prži u vlastitoj masti, koja je pak puna zasićenih masnoća i kolesterola.
Smrznuta gotova jela
Možda su jako praktična, no smrznuta gotova jela vrlo su često vrlo siromašna hranjivim tvarima. Takva jela su također puna masnoća, kalorija i natrija kako bi, nakon smrzavanja i grijanja, u mikrovalnoj pećnici i dalje bila ukusna. Čak i ako na ambalaži piše da sadrže smanjenu količinu masnoća, smrznuta gotova jela su i dalje vrlo nezdrava zbog velike količine kemikalija i natrija.
Hamburgeri
Prosječan hamburger u restoranu sadrži oko 20 posto masnoće, što pak znači da petinu hamburgera čini životinjska mast koja je puna kolesterola i drugih nezdravih sastojaka. Još kada se u hamburger doda sir i slanina, količina nezdravih sastojaka penje se do vrtoglavih visina. Stoga, ako baš žudite za hamburgerom, radije napravite sam svoj kod kuće ili pak birajte one s više povrća.
Čips
Čips je jedna od onih namirnica koja ima minimalno ili gotovo uopće nema prehrambenih vrijednosti. To je jednostavno slani škrob pržen u ulju, pun masti, kalorija, natrija i ugljikohidrata. Povrh svega, čips sadrže akrilamid, kancerogeni sastojak koji se oslobađa kada se hrana prži na visokoj temperaturi.
Dijetna hrana
Hrana s oznakama `bez masti` ili `dijetna hrana` često može sadržavati više šećera i kemikalija. Naime, kada se u hrani smanji udjel masti, da bi se zadržao okus, dodaju se brojne kemikalije, sol i šećer. Stoga je uvijek zdravije jesti prave namirnice, čak i ako sadrže masti i kalorije koje čine manje štete u odnosu na sastav dijetne hrane.
Margarin
Jedno kratko vrijeme vjerovalo se da je margarin zdraviji od maslaca, no ubrzo je otkriveno da to nije istina. Naime, margarin sadrži trans masti, što je vjerojatno jedna od najgorih stvari koje možete staviti u jelo – povećava razinu kolesterola, povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara pa čak i oštećuje stjenke krvnih žila. Stoga, radije koristite zdravije masnoće poput maslinova ulja ili pak maslaca.
Umjetni zaslađivači
Umjetna sladila zapravo su čista kemija - acesulfam kalij, saharin, sukraloza, aspartam i neotame. Budući da umjetna sladila ne sadrže šećere i kalorije, obično se smatra da ih se može konzumirati u neograničenim količinama, no činjenica je da su u mnogočemu nezdraviji od pravih, prirodnih šećera. Činjenica je da zapravo ni ne znamo kakve sve štete sladila mogu uzrokovati, a nedavna istraživanja pokazuju da prekomjerno konzumiranje umjetnih sladila može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, debljanja, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Kokice
Najzdravija su grickalica najobičnije kokice pečene na malo ulja s prstohvatom soli koje sami možete ispeći. Međutim, zbog lakoće pripreme, popularnije su kokice iz mikrovalne pećnice koje su pak prepune kemikalija, od onih koje onemogućavaju propusnost vrećice pa do onih koje sprečavaju zapaljivanje vrećice. Radi okusa, kokice za mikrovalnu u pravilu su prekrivene konzervansima, solju i hidrogeniranim uljima (koja su poznata i kao trans masti).
Čips je jedna od onih namirnica koja ima minimalno ili gotovo uopće nema prehrambenih vrijednosti. To je jednostavno slani škrob pržen u ulju, pun masti, kalorija, natrija i ugljikohidrata. Povrh svega, čips sadrže akrilamid, kancerogeni sastojak koji se oslobađa kada se hrana prži na visokoj temperaturi.
Dijetna hrana
Hrana s oznakama `bez masti` ili `dijetna hrana` često može sadržavati više šećera i kemikalija. Naime, kada se u hrani smanji udjel masti, da bi se zadržao okus, dodaju se brojne kemikalije, sol i šećer. Stoga je uvijek zdravije jesti prave namirnice, čak i ako sadrže masti i kalorije koje čine manje štete u odnosu na sastav dijetne hrane.
Margarin
Jedno kratko vrijeme vjerovalo se da je margarin zdraviji od maslaca, no ubrzo je otkriveno da to nije istina. Naime, margarin sadrži trans masti, što je vjerojatno jedna od najgorih stvari koje možete staviti u jelo – povećava razinu kolesterola, povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara pa čak i oštećuje stjenke krvnih žila. Stoga, radije koristite zdravije masnoće poput maslinova ulja ili pak maslaca.
Umjetni zaslađivači
Umjetna sladila zapravo su čista kemija - acesulfam kalij, saharin, sukraloza, aspartam i neotame. Budući da umjetna sladila ne sadrže šećere i kalorije, obično se smatra da ih se može konzumirati u neograničenim količinama, no činjenica je da su u mnogočemu nezdraviji od pravih, prirodnih šećera. Činjenica je da zapravo ni ne znamo kakve sve štete sladila mogu uzrokovati, a nedavna istraživanja pokazuju da prekomjerno konzumiranje umjetnih sladila može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, debljanja, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Kokice
Najzdravija su grickalica najobičnije kokice pečene na malo ulja s prstohvatom soli koje sami možete ispeći. Međutim, zbog lakoće pripreme, popularnije su kokice iz mikrovalne pećnice koje su pak prepune kemikalija, od onih koje onemogućavaju propusnost vrećice pa do onih koje sprečavaju zapaljivanje vrećice. Radi okusa, kokice za mikrovalnu u pravilu su prekrivene konzervansima, solju i hidrogeniranim uljima (koja su poznata i kao trans masti).
Peciva
Peciva se rade od rafiniranog bijelog brašna iz kojega su tijekom prerade nestale sve prehrambene vrijednosti, a u prosjeku sadrže oko 400 kalorija. Osim toga, rafinirano bijelo brašno znatno je gušće pa tako jedno pecivo vrijedi kao čak šest kriška kruha. Nakon što još na pecivo namažete maslac ili krem sir, bit ćete spremniji za spavanje, a ne za rad. Ako vam je pecivo neizbježan obrok, birajte ona manja s cjelovitim žitaricama.
Mesni naresci
Slično kao i s kobasicama, delikatese su prerađene. U samoj osnovi delikatese su tekućina pomiješana s punilima i natrijem, a zatim se ta tekućina ponovno formira u kruto stanje te nastaje prepoznatljiv proizvod bez hranjivih vrijednosti.
Pizza
Svatko tko je ikada pojeo masnu krišku pizze zna da je to nezdrav obrok, no koliko pizza zapravo može biti nezdrava, moglo bi vas iznenaditi. Jedna kriška masne pizze može sadržavati i do 500 kalorija i 10 grama zasićenih masti. Osim toga, pizza postaje još nezdravija ako se dodaju dodaci poput feferona, kobasica. Ako baš želite jesti pizzu, odaberite onu s tankom korom, bez tone ulja i natrpajte je povrćem.
Sir
Sir je jedan od kaloričnijih i masnijih sastojaka na pizzi sir. Sir je nevjerojatno gust, te je prepun čvrste mliječne masti koja je puna kolesterola i kalorija. Jedna kockica sira prosječno može sadržavati četiri grama masti, gotovo polovica tih masti su zasićene masti. Kockice sira vrlo su privlačne za grickanje pa ćete vrlo lako bez razmišljanja pojesti cijelu šaku, uopće ne razmišljajući kako ste tako pojeli već cijelu preporučenu dnevnu dozu masti.
Sladoled
Sladoled, posebno onaj koji je jako guste strukture, doista bi trebalo izbjegavati. Naime, gusti sladoled prepun je masnog slatkog vrhnja koje sadrži visoke razine kolesterola te znatnu količinu šećera. Stoga, nemojte navaliti na kutiju sladoleda, pokušajte se zadovoljiti s nekoliko žličica.
Kupovni kolači i keksi
Malo koja hrana može biti tako nezdrava kao kupovni kolači i keksi, a razlog tomu se krije u dodatku djelomično hidrogeniziranih ulja kako bi se hrana dulje održala na skladištu, ali i zadržala svoju vlažnost. Kako bi se pak spriječilo kvarenje, dodaje se i poprilična količina konzervansa.
Hrana pržena u dubokom ulju
Ovo je jedna od najnezdravijih oblika hrane koju možete pojesti. Naime, uranjanjem hrane u ulje i prženje, dio te masnoće ulazi u samu hranu, što pak povećava količinu masti i kalorija. Slana pržena hrana prepuna je soli, ona slatka prepuna šećera, a sredina jednostavno ne postoji. Osi astronomskih razina masnoća, kalorija i natrija ili šećera, hrana pržena u dubokom ulju može biti i kancerogena. Prema posljednjim istraživanjima, priprema hrane na visokim temperaturama stvara otrovni kemijski spoj koji u konačnici pojedemo, prženje hrane u dubokom ulju također razvija završni proizvod glikozilacije koji se povezuje s kroničnim upalama u organizmu.
Peciva se rade od rafiniranog bijelog brašna iz kojega su tijekom prerade nestale sve prehrambene vrijednosti, a u prosjeku sadrže oko 400 kalorija. Osim toga, rafinirano bijelo brašno znatno je gušće pa tako jedno pecivo vrijedi kao čak šest kriška kruha. Nakon što još na pecivo namažete maslac ili krem sir, bit ćete spremniji za spavanje, a ne za rad. Ako vam je pecivo neizbježan obrok, birajte ona manja s cjelovitim žitaricama.
Mesni naresci
Slično kao i s kobasicama, delikatese su prerađene. U samoj osnovi delikatese su tekućina pomiješana s punilima i natrijem, a zatim se ta tekućina ponovno formira u kruto stanje te nastaje prepoznatljiv proizvod bez hranjivih vrijednosti.
Pizza
Svatko tko je ikada pojeo masnu krišku pizze zna da je to nezdrav obrok, no koliko pizza zapravo može biti nezdrava, moglo bi vas iznenaditi. Jedna kriška masne pizze može sadržavati i do 500 kalorija i 10 grama zasićenih masti. Osim toga, pizza postaje još nezdravija ako se dodaju dodaci poput feferona, kobasica. Ako baš želite jesti pizzu, odaberite onu s tankom korom, bez tone ulja i natrpajte je povrćem.
Sir
Sir je jedan od kaloričnijih i masnijih sastojaka na pizzi sir. Sir je nevjerojatno gust, te je prepun čvrste mliječne masti koja je puna kolesterola i kalorija. Jedna kockica sira prosječno može sadržavati četiri grama masti, gotovo polovica tih masti su zasićene masti. Kockice sira vrlo su privlačne za grickanje pa ćete vrlo lako bez razmišljanja pojesti cijelu šaku, uopće ne razmišljajući kako ste tako pojeli već cijelu preporučenu dnevnu dozu masti.
Sladoled
Sladoled, posebno onaj koji je jako guste strukture, doista bi trebalo izbjegavati. Naime, gusti sladoled prepun je masnog slatkog vrhnja koje sadrži visoke razine kolesterola te znatnu količinu šećera. Stoga, nemojte navaliti na kutiju sladoleda, pokušajte se zadovoljiti s nekoliko žličica.
Kupovni kolači i keksi
Malo koja hrana može biti tako nezdrava kao kupovni kolači i keksi, a razlog tomu se krije u dodatku djelomično hidrogeniziranih ulja kako bi se hrana dulje održala na skladištu, ali i zadržala svoju vlažnost. Kako bi se pak spriječilo kvarenje, dodaje se i poprilična količina konzervansa.
Hrana pržena u dubokom ulju
Ovo je jedna od najnezdravijih oblika hrane koju možete pojesti. Naime, uranjanjem hrane u ulje i prženje, dio te masnoće ulazi u samu hranu, što pak povećava količinu masti i kalorija. Slana pržena hrana prepuna je soli, ona slatka prepuna šećera, a sredina jednostavno ne postoji. Osi astronomskih razina masnoća, kalorija i natrija ili šećera, hrana pržena u dubokom ulju može biti i kancerogena. Prema posljednjim istraživanjima, priprema hrane na visokim temperaturama stvara otrovni kemijski spoj koji u konačnici pojedemo, prženje hrane u dubokom ulju također razvija završni proizvod glikozilacije koji se povezuje s kroničnim upalama u organizmu.
