utorak, 11. listopada 2016.

šta nas jede?

Ne znam ko je autor misli koje ovih dana kruže Fejsbukom – ali ko god da je, svaka mu čast: „Zdrav život nije zagarantovan ako pazite šta jedete. Važnije je da pazite šta jede vas.“

Ima naravno istine u tome da zdravlje na usta ulazi. Važno je šta , kad i koliko jedemo. Ali, jednako važno, ako ne i važnije, je da ne dozvolimo da nešto „jede“ nas. Na prvom mestu je tu, nećete verovati – stres! Previše stresa iscrpljuje, slabi organizam i imuni sistem. I tada postajemo podložniji raznim bolestima i teže nam je da se oporavimo i iscelimo.

Ono što takođe može da nas „jede“ su:
- Loši, nezadovoljavajući odnosi sa drugim ljudima.
- Neiskrenost prema sebi i drugima.
- Neizgovorene reči i neiskazana osećanja.
- „Energetski vampiri“, ili, da se lepše ali i pravilnije izrazim, ljudi koji ne poštuju naše granice.
- Prečesto govorenje DA kada mislimo i osećamo NE.
- Uporno pokušavanje da život živimo po nekim pravilima koja nisu naša, autentična.
- Previše truda da budemo (lepši, mršaviji, pametniji, uspešniji, produktivniji, zanimljiviji, savršeniji), umesto da samo budemo. Najbolji mogući mi u ovom trenutku.
- Nedovoljno odmaranja i vremena posvećenog sebi.
- Nedovoljno uživanja, zadovoljstva i smeha.
- Previše brige i zabrinutost kao način razmišljanja.
- Previše kritičnosti, prema sebi i drugima.
- Previsoka očekivanja, od sebe i drugih.
- Premalo ljubaznosti, pažnje i lepih gestova, upućenih sebi i drugima.

Sve ovo nas „jede“, troši energiju i iscrpljuje. I logično, ako je prečesto i preintenzivno, narušava zdravlje. Fizičko i mentalno. Zato je, pored vođenja računa o tome šta, kad i koliko jedemo (i uživanja u hrani!), izuzetno važno da vodimo računa o tome šta, kad i koliko jede nas. I još važnije- preduzimanje koraka da se uzroci „jeda“ otklone.