Nevjerojatno puno se u zadnje vrijeme priča i pise o hrani i sadrzaju hrane i fokus se stavlja na epidemiju debljine koja je zavladala zapadnim svijetom.
No usprkos rastućem broju stručnjaka za zdravu hranu, prodavaonica zdrave hrane, i novina koje pišu o zdravoj ishrani, brkaju se činjenice sa iskrivljenim tvrdnjama i konstantno nam se savjetuje da jedemo krive stvari. Mediji koliko god to pokušavali, nisu u stanju prenijeti jednu jasnu istinitu sliku o tome što bismo zapravo trebali jesti.
Pojam ”zdrave” prehrane najčešće se povezuje sa vegetarijanstvom, light proizvodima i povećanim unosom voća, povrća i žitarica, pa nam se sa svih strana nudi neko sjemenje i zrnje te razni proizvodi od žitarica i soje, dok nam se istovremeno savjetuje da ograničimo unos crvenog mesa, jaja i punomasnih mliječnih proizvoda.
Što je zapravo prava izvorna ljudska hrana? Čovjek je stotinama hiljada godina bio lovac/sakupljac i živio uglavnom od hrane životinjskog porijekla koja je bogata proteinima i masnoćama - a danas je i znanstveno dokazano da su upravo proteini i masnoće zivotinjskog porijekla građevinski materijal za nase tijelo.
Poljoprivreda se razvila relativno kasno u ljudskoj istoriji, i žitarice ne predstavljaju izvornu ljudsku hranu. Žitarice su bogate skrobom koji je po svom sastavu zapravo šećer, tvar koja sadrži prazne kalorije, daje brzu energiju ali nije esencijalna za naše tijelo. Žitarice sadrze antinutrijente koji kradu minerale iz naših kostiju. Pšenica koja je stub moderne prehrane, genetski je manipulirana i sadrži gluten koji je uzročnik velikog broja modernih bolesti.
Mi i dan danas imamo preko 99% iste gene kao naši davni preci i nismo prilagodjeni velikoj količini skroba i šećera, niti genetski modificiranoj umjetnoj hrani. Za ljudsko su tijelo strani i neprirodni rafinirani ugljikohidrati, industrijski manipulirana hrana, hidrogenizirana (očvrsnuta) biljna ulja, gluten, te razni umjetni dodaci i hemikalije koje prehrambena industrija koristi.
Moderna istraživanja pokazuju snažnu vezu izmedju ove "nove" hrane bogate šećerom, skrobom i neprirodnim uljima i "novih" bolesti: debljine, metabolickog sindroma (povišeni šećer i/ili inzulinska rezistencija, povišeni krvni tlak, debljina u podrucju trbuha i poremećene masnoce u krvi), srčano-žilnih bolesti i raka. Nikad u ljudskoj istoriji čovjeku nisu bile pristupačne tolike kolicčne hrane bogate skrobom i šećerom. Nikad se od našeg postanka nismo susreli sa tolikom kolicinom neprirodnih namirnica, brutalno manipuliranih biljnih ulja i žitarica, kao i kemikalija raznih vrsta.
30-tih godina prošlog stoljeća doktor Weston A. Price proputovao je čitav svijet istražujuci i studirajući prehranu i zdravstveno stanje izoliranih grupa naroda netaknutih civilizacijom, koji su se držali svog tradicionalnog načina prehrane. Proučavao je 14 domorodačkih kultura, od otoka u Tihom oceanu, Nove Gvineje, škotskog otočja Hebrida, preko izoliranih sela u Švicarskoj, do Afričkih plemena i Eskima. Pronašao je velike varijacije u kulturama, od lovaca/sakupljača do stočara i zemljoradnika, a namirnice koje su koristili takodjer su bile različite.
Udio životinjske i biljne hrane razlikovao se od grupe do grupe, kao što se razlikovao udio masnoće i ugljikohidrata u prehrani. Ali jedno je bilo zajedničko: svi ovi tradicionalni narodi najviše su cijenili upravo hranjive masnoće životinjskog porijekla. Smatrali su "svetom" hranom masnoću životinja i riba, iznutrice, jaja, te punomasne mliječne proizvode pasnih životinja.
Na otocima Nove Gvineje prehrana se uglavnom sastojala od zasićenih masnoća iz kokosovog ulja i ribe. Domorodacki narod Masaji iz Afrike (na slici) još i danas se 80-90% hrane mesom i mlijekom (sirovim - nepasteriziranim). Ipak su mršaviji, imaju niži krvni pritisak i bolje masnoće u krvi nego kontrolne grupe koje su sudjelovale u jednom novijem istraživanju. Eskimi su takođe narod čija se prehrana sastojala od masne ribe – zasićene masnoće i proteina, i nikakvih ugljikohidrata. Ono što je zajedničko za sve ove grupe naroda bilo je potpuno odsustvo modernih civilizacijskih bolesti: debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, autoimunih bolesti i mnogih vrsta raka.
Doktor Weston Price, a iza njega i drugi naučnici, nadalje su proučavali što se događalo kad su stanovnici ovih kultura prešli na zapadnjački stil života. Tradicionalni lovci i sakupljači koji su prešli na modernu prehranu sa puno rafiniranih namirnica i ugljikohidrata, ubrzo su postali žrtve srčano-žilnih bolesti, visokog krvnog tlaka, debljine, dijabetesa, karijesa i ispadanja zubi. No oni koji su se vratili svojoj izvornoj prehrani mesom, iznutricama i masnoćom ozdravili su i povratili svoje zdravlje.
Povratak na izvorni način prehrane zadnjih je godina sve popularniji globalni pokret, koji je dobio razna moderna imena: Paleo, Primal, Low Carb ili LCHF. Kako god da se naziva, radi se o raznim varijantama i tumačenjima načina prehrane najsličnijeg izvornoj prehrani nasih predaka. Što više čistih prirodnih namirnica u svom izvornom obliku, što manje industrijskih prerađevina, sa što manje industrijskih dodataka (E-brojeva), po mogućnosti iz ekološkog ili domaćeg uzgoja.
Ja koristim izraz LCHF sto znaci Low Carb High Fat tj manje ugljikohidrata, vise masnoće. To znači da ne koristimo namirnice bogate šećerom i skrobom (šecer, slatkiši, kolači, sokovi i zaslađena pića, brašno, kruh, tjestenina, peciva i drugi proizvodi od žitarica i brašna, krumpir, kukuruz, riža). Osnovu LCHF prehrane sačinjava prava izvorna hrana: jaja, riba, meso, prirodne masnoće, povrće i voće. Koristimo i punomasne mlječne proizvode, te orašaste plodove i sjemenke. Nakon vise desetljeća potpuno neosnovane fobije od masnoće životinjskog porijekla koja je nastala iz neutemeljene kampanje protiv kolesterola, konačno se možemo vratiti prirodnom izvornom načinu prehrane naših predaka.
Ljudi su počeli shvaćati utjecaj prehrane na zdravlje i mnogi su preuzeli odgovornost za svoje zdravlje u vlastite ruke. Cijeli niz modernih bolesti može se sanirati promjenom načina prehrane. Ovo nam nažalost neće priznati medicinski establishment koji je sponzoriran od industrije hrane i lijekova, jer su u pitanju komercijalni interesi.
Ako ljudi poboljšaju svoje zdravlje povratkom na izvorni način ishrane, kome će industrija hrane prodavati svoje jeftine izmanipulirane proizvode, i kome ce industrija lijekova prodavati lijekove kad se zdravlje naruši od pogrešne prehrane?
