Zanimljiv post o odnosu veganstva i vegetarijanstva južnoafričkog autora Jamesa Speirsa na Ecorazziju, vrijedi ga cijelog pročitati. Dio koji je mene zaintrigirao:
“Pojam ‘vegetarian’ je dominirao internetskim pretragama otkako je Google prvi put počeo pratiti takve trendove 2004. ‘Vegan’ je bio u zaostatku. Krajem 2011., to se promijenilo i izjednačio se broj pretraga za ‘vegan’ i ‘vegetarian’. Ono što se od tada događalo je fascinantno. Dok je ‘vegetarian’ ostao manje ili više na istoj razini od 2004., ‘vegan’ se danas pretražuje dvostruko češće. Prebrojimo li hashtagove na Instagramu, jasno je: #vegetarian pronalazi 9,1 milijun rezultata, #vegan triput više, s 27,8 milijuna.”
Slični su podaci u stvarnom svijetu: u većini zapadnih zemalja se broj vegana tijekom proteklih desetak godina barem udvostručio.
Koji su razlozi za to? Vjerojatno je barem nekoliko čimbenika utjecalo na dramatičan porast broja vegana.
Nova znanstvena otkrića
Iako postoje izvori koji potvrđuju da se već u 19. stoljeću znalo za zdravstvene rizike koje nosi konzumacija životinjskih proizvoda (npr. članak iz New York Timesa s kraja 19. stoljeća, u kojem se navodi kako su talijanski useljenici zdraviji od Amerikanaca jer se hrane pretežno žitaricama, povrćem i voćem), tek smo relativno nedavno počeli dobivati velike epidemiološke studije koje su nam potvrdile ono što smo svi sumnjali. Također, napredovala je i kompjutorska obrada podataka te se pojavio takozvani “big data” kao kategorija, mogućnost obrade velikih setova podataka koji se preveliki za tradicionalne metode.
Vrhunac ovog trenda bila je objava studije Svjetske zdravstvene organizacije koja je proglasila suhomesnate proizvode opasnim kancerogenom, a crveno meso mogućim.
Osim o zdravlju, znamo puno više o utjecaju uzgoja životinja za prehranu na okoliš, koji je, najkraće rečeno katastrofalan. Osim rezistencije na antibiotike i toksičnih jezera izmeta, taj oblik poljoprivrede donosi i veću emisiju stakleničkih plinova od cjelokupnog transporta na Zemlji (uključujući sve, od osobnih automobila do mlažnjaka).
Internet
Teoretski smo znali što se radi u klaonici, ali to nismo nikad vidjeli. Dok internet nije postao dovoljno brz i dostupan, da smo mogli pogledati jedan od sve brojnijih aktivističkih videa. Ovo je bilo ključno za lomljenje mnogih vegetarijanaca – jednom kad su vidjeli kako se muški pilići ubacuju u stroj za mljevenje (jer ne nesu jaja pa su nepotreban trošak) ili kako izgleda inficirano kravlje vime iz kojeg se pumpa mlijeko, morali su shvatiti da je vegetarijanstvo etički upitno.
Osim toga, stvorile su se online zajednice vegana za podršku i jačanje pokreta. Mnogi su do veganstva došli na način da su se prvo informirali i upoznali druge vegane, a onda donijeli racionalnu odluku o prestanku sudjelovanja u iskorištavanju životinja. Drugi su prvo iracionalno odbacili meso i druge životinjske proizvode, a onda doznali da postoje cijele zajednice ljudi sličnih njima. U oba slučaja, profitirali su zbog postojanja interneta. Da, svjesno kažem profitirali, jer tko je ikad rekao: “Da bar nisam postao vegan.”
Blagostanje i privilegiranost
Nikad na svijetu nije bilo više privilegiranih ljudi koji žive u blagostanju (a i udio onih u najtežem siromaštvu je drastično opao tijekom proteklih 50 godina). Biti vegan danas nije problem, čak ni u Hrvatskoj. Gotovo nitko nije primoran pojesti bilo što na što naiđe da ne bi stradao od gladi ili pothranjenosti. U supermarketu možete kupiti kilogram graha za manje novca nego radnik na minimalcu zaradi u jednom satu. Ne zaboravite da vam život u Hrvatskoj donosi brojne privilegije u odnosu na ostatak svijeta: u prosjeku imate dostupnu pitku vodu, zdravstveno osiguranje u prilično kvalitetnom sustavu, a kad izađete iz kuće neće vas oteti narko-kartel ili protuvladini pobunjenici.
Osim te elementarne razine, veganstvo je počelo zadovoljavati i proždrljivije instinkte. Od veganskog sira do sirovih kolača i jeftinog tofua, tržište je puno proizvoda koji čine život veganima puno lagodnijim. Dovoljno smo bogati i privilegirani da odlučimo prestati jesti životinjske proizvode, a da time ne narušavamo svoju kvalitetu života.
To su samo tri vrlo konkretna i dokaziva čimbenika koji su pomogli aktualnom procvatu veganstva. Puno je teže procijeniti koliko je otvaranje svijeta različitostima zbog djelovanja pokreta za ljudska prava utjecalo na ljude da počnu razmišljati i o etičkim aspektima svog odnosa sa životinjama. Ali to je već tema za cijeli drugi članak.
