Ugljikohidrati su izvor energije, ali i uzrok pretilosti i dijabetesa. Kako s njima izaći na kraj, pročitajte u nastavku.
Moderna prehrana = previše šećera
Današnja prehrana je pomalo zeznuta. Proizvođači hrane su primijetili da nas slatko privlači. Zato su počeli dodavati šećere u razne proizvode. Primjerice, kukuruzne pahuljice koje doručkujemo su obično toliko obrađene i zašećerene da ih slobodno možemo proglasiti šećerom.
Hrana poput kukuruznih pahuljica je toliko obrađena (rafinirana) da je izgubila svu hranjivu vrijednost – vitamine, minerale i vlakna. Jedino što ostaje je šećer.
Jednostavni šećeri koje unosimo brzinski dižu razinu šećera u krvi. Naše tijelo nije spremno za tako nagle skokove razine šećera u krvi.
Ljudska vrsta se razvijala kroz stotine tisuća godina i većinu vremena je unosila jednostavne ugljikohidrate samo s voćem i povrćem. Danas je situacija drugačija i jednostavni šećeri su svuda oko nas, u umaku za salatu i konzerviranom grahu, jelima za koja ne bismo očekivali da imaju dodane šećere, ali često imaju.
Dijabetes i prekomjerna težina
Posljedica prehrane s puno jednostavnih ugljikohidrata, primjerice rafiniranog bijelog kuhinjskog šećera, može biti pogubna za naše zdravlje. Dijabetes (šećerna bolest), pretilost i karijes neke su od češćih bolesti koje su uzrokovane unosom velike količina šećera.
Šećerna ovisnost
Kada netko kaže da je ovisan o šećeru ili o čokoladi vjerojatno ne preuveličava. Naime, nagli rast šećera u krvi može izazvati dobar osjećaj, čak i blagu euforiju. No, nakon naglog rasta slijedi nagli pad razine šećera. On će uzrokovat osjećaj gladi, umor, u ekstremnom slučaju razdražljivost i loše raspoloženje.
Osoba koja nakon faze visoke razine šećera upada u razinu niske razine šećera ima potrebu za šećerom kako bi se opet vratila u stanje visoke razine. I tu nastaje ovisnost.
Kako se šećer pretvara u mast?!
Šećer nas može itekako udebljati, možda i više od bilo čega drugoga. Razlog je sljedeći – kad šećer uđe u krvotok on tamo ne ostaje. Šećer se primarno koristi za energiju, no kad ga imamo previše, a ne trošimo puno energije, višak šećera se skladišti u jetri.
Jetra ima određeni kapacitet iznad kojeg više ne može skladištiti šećere. Ako se kapacitet premaši, višak šećera će se pretvoriti u mast i vratiti u krvotok. Ta mast se onda skladišti u naslagama sala.
Na žalost, i naslage sala imaju kapacitet koji se može premašiti. Ako dođe do toga, masti se počinju skladištiti na unutarnjim organima, recimo na srčanim zaliscima.
Nerafinirana i rafinirana hrana
Rafinirana (obrađena) hrana obično sadrži jednostavnije ugljikohidrate i brzo diže razinu šećera u krvi. No, jednostavniji šećeri nisu jedino zlo rafinirane hrane. Rafinirana hrana u procesu obrade gubi hranjivu vrijednost, vitamine i vlakna koji su nam prijeko potrebni. Nerafinirana hrana nije obrađena i nije izgubila hranjivu vrijednost.
Kada god ste u prilici birati između rafinirane i nerafinirane hrane, izaberite nerafiniranu hranu – integralni kruh, integralnu tjesteninu i nerafinirani smeđi šećer.
Savjeti za optimalan unos ugljikohidrata
Jedite umjereno. Pretjerati s ugljikohidratima je lagano pa treba biti pažljiv pri odabiru namirnica.
Jedite složenije ugljikohidrate koji će vam davati energiju kroz dulje razdoblje. Oni se nalaze u neobrađenoj hrani koja sadrži i vitamine i minerale te vlakna.
Izbjegavajte jednostavne ugljikohidrate koji su obrađeni i nemaju ništa hranjivo u sebi. Na primjer, voće ima jednostavne ugljikohidrate no ne u velikim količinama, a i sadrži mnoge hranjive tvari i vitamine pa ga je poželjno jesti što više.
Jedite nerafiniranu hranu, rafinirana gubi početnu količinu minerala, vitamina i vlakana.
Smanjite na minimum unos kuhinjskog šećera, kad imate potrebu za slatkim pojedite voće
Kada kupujete hranu, proučite sastav. Šećer se krije pod raznim imenima: Glukoza, fruktoza, Laktoza, Saharoza… U pravilu sve što završava na -oza je šećer.
Namirnice koje preporučujemo jer uz ugljikohidrate posjeduju i vitamine, minerale te vlakna
Tjestenina od integralnog brašna
Riža punog zrna
Žitne pahuljice (neobrađene, bez dodanog šećera)
Kruh pripravljen od integralnih cjelovitih žitarica
Grah i mahunarke, sjemenke, leća
Krumpir
Salate od svježeg povrća
Voće
