Vježbanje u zrelim godinama većina ljudi izbjegava zbog raznih razloga. Činjenica je da je starenje neizbježan dio života. Ono sa sobom nosi obilje životnog iskustva, ali i razne boljke zrele dobi, a kasnije i poznih godina kojih se svi pribojavamo. Gubitak snage i pokretljivosti, debljanje i gubitak vitke linije, nastanak kroničnih bolesti…
No nema razloga da u zrelim i poznim godinama vrijeme provodite po liječničkim čekaonicama. Krenite s promjenama na vrijeme i prigrlite godine zdravi, lijepi i sa stilom.
No što ako ste zakoračili u 50-u, 60-u ili 70-u, a do sada se niste bavili nekom redovitom fizičkom aktivnošću i mislite da je prekasno započeti s takvom praksom?
Isprike koje najčešće čujemo od žena (ali i muškaraca) u zreloj dobi su:
MIT 1: ”Prestara sam da započnem s tjelovježbom.”
Možda ste ovo i izgovorili pri prvoj boli u leđima ili koljenima nakon kratke šetnje. Ali što vas u biti koči? Istina je da s godinama opada mišićna masa i gustoća kostiju. No ako se uopće ne bavite fizičkom aktivnošću, izgubit ćete još više mišićne mase i izazvati sarkopeniju, definiranu kao prirodni gubitak mišićne mase, snage i mišićne funkcije. Jedan od uzroka sarkopenije je i nedostatak vježbanja. Nedavne studije su pokazale da već nakon 6 mjeseci redovite tjelovježbe, žene u zrelim godinama su poboljšale svoju mišićnu snagu za prosječno 50%. Radilo se o ženama od 68. godina, koje do tada nisu nikada izvodile treninge snage.
MIT 2: ”Stariji ljudi bi se trebali odmarati i čuvati svoju snagu.”
S gubitkom snage koja nastupa već oko 40. godine i svake godine opada, izuzetno je važno da se krećete više nego ikad prije. S jačanjem snage dolaze i druge pogodnosti poput oslobađanja hormona rasta koji potiče razvoj mišićne mase. S optimalnom mišićnom masom, kvaliteta života se višestruko povećava, kao i produžetak nezavisnog života.
MIT 3: ”Vježbanje u zrelim godinama povećava mogućnost od ozljeda i pada.”
Redovita fizička aktivnost nije samo zabavna i zdrava, ona je također sigurna skoro za svakoga. Prednosti redovite tjelovježbe daleko premašuju mogućnost od ozljeda. Osim toga, uvježbano tijelo je puno spretnije jer vježbanje razvija koordinaciju i povećava snagu. Vježbanje čak sprječava velik broj stanja i bolesti poput artritisa, dijabetesa, osteoporoze, pretilosti i bolova u leđima.
S godinama dolazi i do opadanja ravnoteže i fleksibilnosti koji pridonose padovima i slomljenim kostima, što može dovesti do nepokretnosti. Studija u Novom zelandu je pokazala da su 80-godišnjakinje koje su se uključile u program tjelovježbe smanjile rizik od pada za 40%.
MIT 4: ”Nepokretnost me sprječava da vježbam.”
Nepokretnost u starijih osoba se najčešće javlja zbog nedostatka ili opadanja fizičke aktivnosti, kao i stanja koja čine vježbanje u zrelim godinama otežanim poput artritisa, neuroloških ili kardiovaskularnih problema. Nakon dugogodišnjih istraživanja i studija, otkriveno je da redovita tjelovježba kod starijih ljudi vodi u pokretan i aktivan život, te produžava pokretljivost za 10-12 godina.
Ideje za početak vježbanja
Fitness na stolici – popularan oblik tjelovježbe kod slabo pokretnih osoba, koje ostaju u sjedećem položaju, no rade na snazi i pokretljivosti tijela.
Vježbanje u zrelim godinama – kako krenuti?
Posjetite liječnika
Provjerite sa svojim liječnikom jeste li spremni za vježbanje. Ako imate probleme sa srcem, artritis, bolove u leđima, rak, metaboličke i dišne probleme ili bilo koje druge boljke, dobro je da s liječnikom utvrdite što je dopušteno, a što treba izbjegavati.
Započnite polako
Toliko dugo vam je trebalo da započnete, čemu se žuriti odjednom? U početku krenite s jednostavnim vježbama, s 6 do 8 ponavljanja u 2 do 3 seta po vježbi. S vremenom povećavajte intenzitet i broj ponavljanja.
Koje vježbe smijem izvoditi, a koje ne?
Ako ste zabrinuti da li bi vam neka vježba mogla škoditi, upitajte stručnu osobu u fitness centru.
Kada?
Uredite si raspored vježbanja i držite se svojih ciljeva. Zapišite u kalendar točne termine i učinite to vrijeme priroritetom za vaše zdravlje!
