Vitamini – abeceda zdravlja
Iako su proljeće i ljeto periodi
kad punimo svoje baterije vitaminima i u zimskom se periodu možemo
zdravo hraniti ako se redovno koristi voće i povrće koje možemo naći u
prodaji. Pravilnom kombinacijom možemo organizmu pružiti sve ono što mu
je potrebno, samo je potrebno znati šta koje povrće i voće sadrži. Prije
uzimanja dodatnih doza vitamina potrebno se posavjetovati sa doktorom
ili nutricionistom, koji će vam reći koji su vitamini najbolji za vas.Vitamin
A je vitamin za zaštitu kože. To je esencijalni nutrijent u ljudskom
tijelu. Topljiv je u mastima odnosno uljima. Važan je za kontrolu rasta i
razvoja epitelnog tkiva tj. za diferencijaciju te sudjeluje u stvaranju
vidnog pigmenta. Glavni izvori vitamina A su mlijeko i mliječni
proizvodi, maslac, žumance, mrkva i riba.
Vitamin B nužan je za
održavanje energije. Ako ste izloženi stresu i naporu smanjuje se razina
vitamina B. Skupina vitamina B potrebna je za sprječavanje kožnih i
neuroloških bolesti i mogućih negativnih pojava u trudnoći, kao što je
opadanje kose i listanje noktiju. Vrlo je važan i za normalno
funkcioniranje živčanog sistema, a nedostatak tog vitamina uzrokuje
bolest poznatu pod nazivom beri-beri. Potreba za dodatnim dozama ovog
vitamina dolazi i sa starenjem. Vitamina B ima u povrću, mesu, u
orasima, pistaciju, bademu i kikirikiju.
Vitamin C je vitamin
topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. Najjači je
antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Skorbutu je bolesti koja
nastaje zbog njegovog nedostatka. Najbogatiji izvor ovog vitamina su
raznoliko voće i povrće. Prije svega agrumi, naranče, mandarine, limun,
šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika …
Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg dok
se u terapiji koriste i znatno veće doze, a ako ste pušač potrebno je
uzeti 15 mg više, jer pušenje uništava C vitamin.
Vitamin D često
nazivaju vitaminom sunca. Svrstavaju ga među vitamine iako se po većini
obilježja radi o hormonu. Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira
koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Prije njegova otkrića mnogi
ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Uzimanjem ovog vitamina
smanjuje se rizik od multiple skleroze od koje obolijevaju žene u dobi
od 20 do 50 godina. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i
mliječnim proizvodima i žumancetu.
Vitamin E predstavljaju u mastima
topljivi tokoferoli koji u organizmu djeluju kao jako dobri
antioksidansi. Nedostatak vitamina E vrlo je rijedak jer je taj vitamin
vrlo široko zastupljen u hrani. Nalazi se u svim tkivima u organizmu, a
najviše ga je u jetri, masnom tkivu i mišićima. Bogati izvor vitamina E
su biljna ulja posebno suncokretovo, sjemenke, bademi, kikiriki, jaja i
dr. Preporučene dnevne količine su za odraslu ženu 8 mg, a za odraslog
zdravog muškarca10 mg.