utorak, 25. listopada 2016.

abeceda zdravlja

Vitamini – abeceda zdravlja

Iako su proljeće i ljeto periodi kad punimo svoje baterije vitaminima i u zimskom se periodu možemo zdravo hraniti ako se redovno koristi voće i povrće koje možemo naći u prodaji. Pravilnom kombinacijom možemo organizmu pružiti sve ono što mu je potrebno, samo je potrebno znati šta koje povrće i voće sadrži. Prije uzimanja dodatnih doza vitamina potrebno se posavjetovati sa doktorom ili nutricionistom, koji će vam reći koji su vitamini najbolji za vas.Vitamin A je vitamin za zaštitu kože. To je esencijalni nutrijent u ljudskom tijelu. Topljiv je u mastima odnosno uljima. Važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva tj. za diferencijaciju te sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta. Glavni izvori vitamina A su mlijeko i mliječni proizvodi, maslac, žumance, mrkva i riba.
Vitamin B nužan je za održavanje energije. Ako ste izloženi stresu i naporu smanjuje se razina vitamina B. Skupina vitamina B potrebna je za sprječavanje kožnih i neuroloških bolesti i mogućih negativnih pojava u trudnoći, kao što je opadanje kose i listanje noktiju. Vrlo je važan i za normalno funkcioniranje živčanog sistema, a nedostatak tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri. Potreba za dodatnim dozama ovog vitamina dolazi i sa starenjem. Vitamina B ima u povrću, mesu, u orasima, pistaciju, bademu i kikirikiju.
Vitamin C je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Skorbutu je bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka. Najbogatiji izvor ovog vitamina su raznoliko voće i povrće. Prije svega agrumi, naranče, mandarine, limun, šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika … Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze, a ako ste pušač potrebno je uzeti 15 mg više, jer pušenje uništava C vitamin.
Vitamin D često nazivaju vitaminom sunca. Svrstavaju ga među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu. Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Prije njegova otkrića mnogi ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Uzimanjem ovog vitamina smanjuje se rizik od multiple skleroze od koje obolijevaju žene u dobi od 20 do 50 godina. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima i žumancetu.
Vitamin E predstavljaju u mastima topljivi tokoferoli koji u organizmu djeluju kao jako dobri antioksidansi. Nedostatak vitamina E vrlo je rijedak jer je taj vitamin vrlo široko zastupljen u hrani. Nalazi se u svim tkivima u organizmu, a najviše ga je u jetri, masnom tkivu i mišićima. Bogati izvor vitamina E su biljna ulja posebno suncokretovo, sjemenke, bademi, kikiriki, jaja i dr. Preporučene dnevne količine su za odraslu ženu 8 mg, a za odraslog zdravog muškarca10 mg.