Utjecaj vina na zdravlje čovjeka podvrgnut je ispitivanjima medicinskih stručnjaka i znanstveno je dokazano da ljudi, koji se potpuno odriču vina, imaju veće šanse oboljeti od brojnih bolesti, a isto tako mogu imati kraći životni vijek.
Svjetska epidemiološka studija iznosi rezultate istraživanja po kojima je smrtnost od srčanih bolesti i bolesti krvožilnih sustava daleko manja u zemljama u kojima je potrošnja vina veća (npr. Francuska). Umjereno uživanje u vinu smanjuje otpor u koronarnim žilama, te je olakšan rad srcu. Umanjuje se opasnost od tromboze, ne sljepljuju se krvne pločice, a pozitivno se mijenja razina kolesterola. Prema nekim studijama udio „dobrog“ HDL kolesterola se umjerenim pijenjem vina povećava čak i do 100%, dok se istodobno „opasni“ LDL kolesterol smanjuje i do 40%. U arterijama nastaje i oslobađa se određena količina ugljičnog monoksida (CO) te se krvne žile još više proširuju. Napomenimo da je ugljični monoksid jedna od najvažnijih tvari za sprječavanje koronarnih oboljenja.
Vino pojačava okus hrane i poboljšava probavu. Vino sprječava nastanak žučnih i bubrežnih kamenaca. Umjerene količine vina snižavaju tlak i smanjuju rizik od srčanog udara. Ispijanje veće količine vina može vrlo brzo opasno povisiti tlak pa s toga osobe koje pate od povišenog tlaka moraju biti vrlo obazrive.
Vino preventivno djeluje na slabokrvnost. Crna vina se tu naročito preporučuju jer sadrže do 10 mg željeza na litru, a isto tako, vitamin B12 koji se nalazi u crnom vinu pomaže vezivanju željeza i stvaranju novih crvenih krvnih stanica. Na taj način lakše se nositi sa anemijom čiji su znaci umor, vrtoglavica, slaba izdržljivost, pad koncentracije i slično.
Vino snažno potiče cjelokupni živčani sustav. Ono širi krvne žile, osobito one u mozgu. Pojačava se njihova prokrvljenost, moždane stanice dobivaju više kisika, te se tako izoštrava sposobnost mišljenja i poboljšava pamćenje.
Osobe koje piju vino za 25% manje oboljevaju od Alzheimerove bolesti. Justus Liebig je sredinom 19. st. napisao da je „vino mlijeko starosti“. Rimski pisac Plinije je u 1. st. n.e. zapisao „korist od vina može se mjeriti sa snagom Bogova“. O vinima su isto mišljenje imali i neki drugi antički liječnici kao npr. Hipokrat i Galen. Johann Wolfgang von Goethe održavao je dobru formu vinom – do svoje 82. godine ispijao bi dnevno barem flašu vina.
Osobe koje piju vino ne samo da prosječno žive duže, nego najčešće ostaju mnogo duže mlađi i vitalniji, no kao i u svemu, tako i u vinu ipak treba biti umjeren, treba si znati odrediti svoje osobne granice, uvidjeti i spoznati koliko vaš organizam može podnijeti, odnosno gdje je ona granica do koje vino čini dobro vašem tijelu i duhu, a gdje se ta granica prelazi. Stoga uživajte u vinu, ali obazrivo.
