Kada govorimo o prehrani, osnovno je zapitati se što je uopće svrha prehrane. Postoji mnogo teorija o ljudskoj prehrani, objavljene su brojne knjige koje se bave ovom tematikom no nije ih potrebno sve pročitati kako bi shvatili da su u većini slučajeva kontradiktorne, da svaka nova donosi nešto drukčiji pristup od prethodne. Nema veće kontroverze na području ljudske medicine od područja prehrane. Stvari, međutim, funkcioniraju puno jednostavnije nego bi se to možda željelo prikazati.
Osnovna svrha prehrane je da omogući normalno funkcioniranje svih stanica organizma te stvaranje energije za sve metaboličke procese. Čovjeku su potrebne osnovne hranjive tvari - ugljikohidrati, aminokiseline, masne kiseline, vitamini, minerali - i to u što prirodnijem obliku, bez suvišnih termičkih ili kojekakvih drugih industrijskih obrada. Primarni cilj prehrane je osiguravanje opskrbe hranjivima svakoj stanici organizma.
Prehrana svakako nisu osobni užitci, filozofski i artistički aspekti, izmišljanje kojekakvih kombinacija boja i okusa kako bi hrana bila što primamljivija. Kulinarstvo kao takvo treba promatrati kao umjetnost, artističku želju za nadmetanjem u stvaranju što ukusnijeg i ljepšeg jela.
Posjet nekom dobrom restoranu u kojem se serviraju kulinarski specijaliteti trebalo bi shvatiti više kao npr. posjet kazalištu i u serviranom obroku uživati kao što se uživa u dobroj glumljenoj predstavi. Međutim kulinarstvo kao takvo svakako automatski ne implicira i zdravu prehranu. Tipični dnevni jelovnik prosječnog čovjeka započinje s kavom, mlijekom, pecivima, krafnama, raznim namazima, pahuljicama, kobasicama, šunkom, jajima.
Za ručak se obično jede juha, kuhano ili pečeno meso, riba, a uz to kao prilog krumpir ili tijesta, možda malo povrća ili koja salata. Sve to zasladi se kolačima i zalije vinom, pivom ( ili drugim alkoholnim pićem ), a na kraju, da bi se mogli podignuti sa stola, opet se pije neizbježna kavica.
Za večeru se obično jede ostatak ručka, možda sendvič, mlijeko, jogurt, sir ili možda kakve umjetne pahuljice ; možda malo voća, ako ga se uopće uvrsti u dnevni jelovnik.
Ovakva prehrana kakvu danas prakticira većina ljudi u našem društvu je siguran put u bolest.
Ona ne zadovoljava kriterije zdrave prehrane, te organizam vodi u stanje kronične pothranjenosti ( na staničnom nivou ), pretilosti, neadekvatne produkcije energije kao i loše izgradnje organizma. Najčešća pogreška je preobilan doručak, sastavljen od škrobnih namirnica sa visokim glikemijskim indeksom (peciva, kroasani, bijeli kruh, krafne, marmelada ...). Uz to se često jedu i bjelančevine ( mlijeko, sir, salama, jaja) i masne namirnice poput maslaca, u kombinacijama koje su apsolutno neadekvatne.
