Crveno meso je zabranjeno. Dopušten je unos mliječnih proizvoda. Osim voćem i povrćem, obiluje i orašastim plodovima, mahunarkama, žitaricama i grahom.
Slična je mediteranskoj prehrani koju preporučuju i doktori medicine i nutricionisti jer je raznovrsna, uravnotežena, zdrava, bogata hranjivim nutrijentima te kao takva prevenira pojavu mnogih bolesti.
Važan izvor hranjivih tvari su proteini koje unosite kroz ribu, meso peradi, morske plodove, nemasne sireve, bjelanjak jajeta, mahunarke (grašak, grah, slanutak, bob, leća, soja i proizvodi od soje) te orašaste plodove.
Što se ugljikohidrata tiče, njihov glavni izvor predstavljaju žitarice, i to prvenstveno pšenica, palenta, zob, ječam ili riža.
Važno je istovremeno uzimati namirnice bogate C vitaminom kako bi poboljšali apsorpciju željeza iz biljnih izvora kao što su cjelovite žitarice i mahunarke.
Povrće možemo pripremati na raznovrsne načine; može se kuhati, pržiti, peći, pirjati, ali bismo svakako trebali voditi računa o tome da pri njegovoj pripremi, i pripremi namirnica općenito, koristimo što manje masnoće.
Pri izboru masnoće, trebali bismo se zadržati na maslinovom, sezamovom ili bučinom ulju ali ponekad možemo koristiti i maslac i vrhnje.
Poželjna namirnica su i mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoće. Dobro ih je kombinirati sa žitaricama, posebno za jutarnji obrok. Za ručak je dobar izbor ribe ili piletine, kombinirane sa žitaricama i povrćem. Međuobrok mogu biti orašasti plodovi (poput pola šake lješnjaka) ili voćka.
Semi-vegetarijanska dijeta preferira svježe sezonsko voće i povrće, iako zamrznuto, sušeno ili ukiseljeno voće i povrće nisu zabranjeni. Što se žitarica tiče, prednost će dobiti one integralne, industrijski manje obrađene namirnice.
U svakom slučaju bismo trebali pripaziti na unos kalorija, ukoliko želimo izgubiti neželjene kilograme. Također bismo trebali izbjegavati prejedanje i konzumiranje slatkiša, grickalica i ostalih ’praznih kalorija’.
Konzumirajte barem tri obroka dnevno i to bez preskakanje pojedinog obroka (eventualno se može preskočiti večera ukoliko osoba na dijeti nema osjećaj gladi) . Navedeno je iz razloga što u protivnom često dolazi do snažnog osjećaja gladi i prekomjernog prejedanja koje ide uz to.
Prednosti
Obzirom da bi se organizam trebao odlikovati ravnotežom, osobe koje su iz prehrane uklonile sve životinjske proizvode mogu pak imati problema zbog nedostatka željeza, cinka i proteina.
Meso i mesni proizvodi važan su izvor tih nutrijenata. Stoga je kod ovakvih dijeta, u kojima je prisutna značajna zabrana određenih hranjivih tvari, potrebno više planiranja obroka (posebice kod veganske prehrane – iako, i ona ože biti vrlo hranjiva ukoliko je uravnotežena).
Nedostaci
Obzirom da ova dijeta u cijelosti isključuje uporabu crvenog mesa, neće biti prvi izbor onih koji vole jesti crveno meso. Ono bi se inače, u umjerenim količinama koje nisu štetne po zdravlje i u kombinaciji sa namirnicama bogatim vlaknima poput mahunarki, povrća i žitarica, moglo uvrstiti u našu prehranu.
Primjer jelovnika
Doručak: kriška integralnog kruha sa tunjevinom u povrću, biljni čaj
Ručak: pileća prsa na naglo (10-15 dkg) poslužena s palentom (150 g) i umakom od celera, šopska salata
Večera: palačinka od integralnog brašna punjena svježim kravljim sirom i paprikom
Za ovu dijetu se ponajviše odlučuju oni koji žele napraviti svoju prehranu kvalitetnijom i uravnoteženijom. Slična je mediteranskoj prehrani i tako pripada najkvalitetnijim oblicima ishrane.
Kod ove dijete se ne trebate bojati da će Vam manjkati proteina iz razloga što ne ograničava korištenje svog mesa već samo crvenog mesa.
Semi-vegetarijanska dijeta je pogodna za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila te je korisna kao prevencija razvoja dijabetesa i nekih oblika karcinoma.
Ova prehrana bogata je antioksidansima, vitaminima i mineralima koji djeluju pozitivno na obrambenu ulogu organizma, odnosno njegov imunitet. preferira unos voća i povrća, kako joj sam naziv govori, ali je dozvoljeno jesti i perad, ribu i morske plodove.
Crveno meso je zabranjeno. Dopušten je unos mliječnih proizvoda. Osim voćem i povrćem, obiluje i orašastim plodovima, mahunarkama, žitaricama i grahom.
Slična je mediteranskoj prehrani koju preporučuju i doktori medicine i nutricionisti jer je raznovrsna, uravnotežena, zdrava, bogata hranjivim nutrijentima te kao takva prevenira pojavu mnogih bolesti.
Važan izvor hranjivih tvari su proteini koje unosite kroz ribu, meso peradi, morske plodove, nemasne sireve, bjelanjak jajeta, mahunarke (grašak, grah, slanutak, bob, leća, soja i proizvodi od soje) te orašaste plodove.
Što se ugljikohidrata tiče, njihov glavni izvor predstavljaju žitarice, i to prvenstveno pšenica, palenta, zob, ječam ili riža.
Važno je istovremeno uzimati namirnice bogate C vitaminom kako bi poboljšali apsorpciju željeza iz biljnih izvora kao što su cjelovite žitarice i mahunarke.
Povrće možemo pripremati na raznovrsne načine; može se kuhati, pržiti, peći, pirjati, ali bismo svakako trebali voditi računa o tome da pri njegovoj pripremi, i pripremi namirnica općenito, koristimo što manje masnoće.
Pri izboru masnoće, trebali bismo se zadržati na maslinovom, sezamovom ili bučinom ulju ali ponekad možemo koristiti i maslac i vrhnje.
Poželjna namirnica su i mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoće. Dobro ih je kombinirati sa žitaricama, posebno za jutarnji obrok. Za ručak je dobar izbor ribe ili piletine, kombinirane sa žitaricama i povrćem. Međuobrok mogu biti orašasti plodovi (poput pola šake lješnjaka) ili voćka.
Semi-vegetarijanska dijeta preferira svježe sezonsko voće i povrće, iako zamrznuto, sušeno ili ukiseljeno voće i povrće nisu zabranjeni. Što se žitarica tiče, prednost će dobiti one integralne, industrijski manje obrađene namirnice.
U svakom slučaju bismo trebali pripaziti na unos kalorija, ukoliko želimo izgubiti neželjene kilograme. Također bismo trebali izbjegavati prejedanje i konzumiranje slatkiša, grickalica i ostalih ’praznih kalorija’.
Konzumirajte barem tri obroka dnevno i to bez preskakanje pojedinog obroka (eventualno se može preskočiti večera ukoliko osoba na dijeti nema osjećaj gladi) . Navedeno je iz razloga što u protivnom često dolazi do snažnog osjećaja gladi i prekomjernog prejedanja koje ide uz to.
Prednosti
Obzirom da bi se organizam trebao odlikovati ravnotežom, osobe koje su iz prehrane uklonile sve životinjske proizvode mogu pak imati problema zbog nedostatka željeza, cinka i proteina.
Meso i mesni proizvodi važan su izvor tih nutrijenata. Stoga je kod ovakvih dijeta, u kojima je prisutna značajna zabrana određenih hranjivih tvari, potrebno više planiranja obroka (posebice kod veganske prehrane – iako, i ona ože biti vrlo hranjiva ukoliko je uravnotežena).
Nedostaci
Obzirom da ova dijeta u cijelosti isključuje uporabu crvenog mesa, neće biti prvi izbor onih koji vole jesti crveno meso. Ono bi se inače, u umjerenim količinama koje nisu štetne po zdravlje i u kombinaciji sa namirnicama bogatim vlaknima poput mahunarki, povrća i žitarica, moglo uvrstiti u našu prehranu.
Primjer jelovnika
Doručak: kriška integralnog kruha sa tunjevinom u povrću, biljni čaj
Ručak: pileća prsa na naglo (10-15 dkg) poslužena s palentom (150 g) i umakom od celera, šopska salata
Večera: palačinka od integralnog brašna punjena svježim kravljim sirom i paprikom
Za ovu dijetu se ponajviše odlučuju oni koji žele napraviti svoju prehranu kvalitetnijom i uravnoteženijom. Slična je mediteranskoj prehrani i tako pripada najkvalitetnijim oblicima ishrane.
Kod ove dijete se ne trebate bojati da će Vam manjkati proteina iz razloga što ne ograničava korištenje svog mesa već samo crvenog mesa.
Semi-vegetarijanska dijeta je pogodna za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila te je korisna kao prevencija razvoja dijabetesa i nekih oblika karcinoma.
Ova prehrana bogata je antioksidansima, vitaminima i mineralima koji djeluju pozitivno na obrambenu ulogu organizma, odnosno njegov imunitet.
