Vegetarijanstvoi sve njegove inačice mogu biti korisni, ali i štetni za zdravlje, ahoće li se odricanje od mesnih delicija isplatiti, ovisi samo o vama
Biti ili ne bitivegetarijanac pitanje je koje, prije ili poslije u životu, mnogimaprođe kroz glavu, a mnogi se i odlučuju napraviti trajni zaokret unačinu života i prehrane. U svakom slučaju, davno su prošla vremena kadse na one koji su pošli tim smjerom gledalo kao na čudake. Bilo da točine iz etičkih razloga ili pokušavaju riješiti zdravstvene problemeili se žele riješiti viška kilograma, sve se veći broj ljudi okrećevegetarijanskoj prehrani. Ipak, i dalje postoji niz nedoumica oko togaje li to uistinu zdraviji način prehrane, dobiva li organizam na tajnačin sve što mu je potrebno te je li prikladan baš za svakoga i usvakoj dobi. Ista pitanja vrijede i za vegansku i makrobiotičkuprehranu.
Vegetarijanac… ali kakav?
Uvriježeno je mišljenje, s kojim se slažu i brojni stručnjaci, da suvegetarijanci u odnosu na ostalu populaciju otporniji na cijeli nizčestih i vrlo ozbiljnih bolesti kao što su visok tlak i kolesterol,infarkt i moždani udar, dijabetes, reuma i neki oblici raka. No,pitanje utjecaja vegetarijanske prehrane na zdravlje ipak nije takojednostavno jer taj pojam obuhvaća nekoliko varijanti prehrane, ovisnoo tome koje su namirnice životinjskog porijekla "dopuštene" ili suposve isključene s jelovnika. U liberalnije varijante vegetarijanstvaubrajaju se tzv. ovo-vegetarijanci, lakto-vegetarijanci,poluvegetarijanci i lakto-ovo vegetarijanci koji u određenoj mjerikonzumiraju neke namirnice životinjskog porijekla, dok su veganstvo imakrobiotika puno restriktivniji. Svaki od tih smjerova ima prednosti inedostatke, pa samo promišljenom primjenom i pažljivim planiranjemjelovnika svaki od njih može uistinu predstavljati siguran i zdravnačin prehrane. Ono što je najvažnije, jest biti svjestan eventualnihnedostataka prehrane za koju se odlučite te ih na odgovarajući načinnadomjestiti.
Liberalniji smjerovi
Lakto-ovo vegetarijanstvo isključuje meso i mesne prerađevine, ribu,školjkaše i ostale plodove mora, ali dopušta konzumaciju mlijeka imliječnih proizvoda, jaja i svih proizvoda koji ih sadrže. Većinaliječnika smatra ga najzdravijom varijantom vegetarijanstva zato što sekroz mlijeko i jaja dobivaju neke neophodne hranjive tvari kojih ubiljnoj hrani uopće nema ili ih nema dovoljno. Isto vrijedi i zasemivegetarijanstvo u kojem je dopuštena povremena konzumacija ribe iperadi. Ako se vegetarijanstvo ne primjenjuje razumno i jelovnik se neplanira pomno, može doći do manjka nekih važnih hranjivih tvari irazvoja anemije.
Lakto-vegetarijanstvo
U lakto vegetarijanskojprehrani, osim svih namirnica biljnog porijekla, dopuštena je ikonzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda, no isključene su sve vrstemesa i mesnih prerađevina, kao i ribe, mekušci, školjkaši i jaja.
– Nedostaci: Uz uobičajeni rizik od manjka nekih nutrijenata, ponekadpretjerano konzumiranje mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda možerezultirati prekomjernim unosom životinjskih masnoća koje povećavajurizik od razvoja hipertenzije i drugih bolesti srca i krvnih žila,dijabetesa, debljine te nekih oblika tumora.
Ovo-vegetarijanstvo
Uz sve namirnice biljnogporijekla dopuštena je konzumacija jaja i proizvoda od jaja, aisključene su sve vrste mesa i mesnih prerađevina, ribe, mekušci,školjkaši, kao i mlijeko, sir i ostali mliječni proizvodi. Budući da jei ovdje riječ o liberalnijoj varijanti vegetarijanstva, nema opasnostiod značajnijih nutritivnih deficita.
Ako se pretjera s konzumiranjem jaja, vrijedi isto što i zalakto-vegetarijanstvo, budući da jaja imaju vrlo visok postotakzasićenih masnoća i kolesterola.
