utorak, 27. rujna 2016.

prednosti biljne ishrane

U posljednje vrijeme sve više medicinskih istraživanja otkriva kako se vegetarijanskom prehranom ne samo smanjuje smrtnost kod ljudi, nego i količina štetnih plinova u atmosferi. Ujedno, proteini koje dobivamo konzumacijom mesa možemo nadomjestiti i drugim namirnicama. No s druge strane, pojavljuju se i studije koje navode da upravo vegetarijanci češće obolijevaju od karcinoma i mentalnih bolesti. Čije rezultate valja uzeti kao vjerodostojne?

Kada bi veći broj ljudi prešao na vegetarijansku prehranu, smanjila bi se pretilost, ali i rizik od brojnih bolesti, sugerira istraživanje koje su proveli medicinski fakultet na Harvardu i Opća bolnica Massachusetts pratilo je 13 tisuća osoba tijekom 36 godina.

'Biljna prehrana je izuzetno važan čimbenik za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, autoimunih bolesti (dijabetes, multipla skleroza), osteoporoze, mnogih vrsta tumora (rak debelog crijeva, rak dojke) i mnogih drugih zdravstvenih poteškoća. No dakako da je zdravstveni aspekt biljne prehrane samo jedan čimbenik zašto bi bilo tko trebao biti motiviran za izbacivanje mesa i životinjskih proizvoda sa svojeg jelovnika. Neopisivo su važni i ekološki i etički aspekti biljne prehrane', kaže Boris Kvaternik iz Prijatelja životinja.

Da bismo se uspješno držali preporuka za pravilnu ishranu, bilo bio potrebno smanjiti konzumiranje mesa za 56 posto, a ujedno povećati količinu voća i povrća koju unosimo u organizam za 25 posto, utvrdili su američki istraživači s Harvarda i Opće bolnice Massachusetts.

Prednosti vegetarijanstva

Prema istraživanju provedenom u Loma Linda University u Kaliforniji dokazano je da je stopa smrtnosti vegetarijanaca manja za 12 posto u odnosu na nevegetarijance. Prema navedenom istraživanju smanjena je smrtnost izražena više kod muškaraca nego kod žena, a i broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti je smanjen. Uzrok je tome pravilna ishrana, smanjenje pušenja i konzumiranja alkohola, te više vježbe i kretanja.

Tena Šnajder, veganka, smatra kako naš organizam nije prilagođen za probavljanje mesa.

'Biološka je činjenica da čovjekov probavni sustav nije prilagođen za probavljanje mesa. Naša slina i želučana kiselina nisu pogodne za razgrađivanje mesa. Naše je debelo crijevo nekoliko puta predugačko, za razliku od veoma kratkih crijeva prirodnih mesoždera, a kao rezultat toga mesna hrana počinje truliti već pri procesu prolaska kroz ljudski organizam. Također, ljudski zubi, nokti i ostala navodna oprema za lov i ubijanje nisu dorasli svom nesuđenom zadatku, što bi postalo jasno svakome tko bi pokušao golim rukama ubiti i rastrgati životinju, a zatim pojesti njezino sirovo meso (da smo prirodni mesožderi, to bismo trebali biti u stanju učiniti). Ako proučite zaista brojna i obimna istraživanja o kardiovaskularnim bolestima, tumornim oboljenjima, autoimunim bolestima (poput dijabetesa, multiple skleroze, osteoporoze i slično) postaje jasna njihova dokazana povezanost s ljudskom prehranom', navodi Tena