bakar

Bakar je u organizmu vezan za enzime. Zajedno sa enzimima sudjeluje u prijenosu elektrona u stanicama i zaštiti organizma od slobodnih radikala. Ima ga u crvenim i bijelim krvnim stanicama, sudjeluje u izgradnji elastičnog tkiva krvnih žila, u prijenosu živčanih impulsa, u normalnom funkcioniranju imunog sustava, te je dio sustava keratinizacije, te pigmentacije i kakvoće kose. Potreban je za normalan razvoj ploda u maternici.

Nedostatak bakra kod ljudi je izrazito rijedak. Potrebno je najmanje mjesec dana izrazitog neunošenja bakra, da bi se pojavili prvi simptomi nedostatka - ponajprije anemija. Ostali simptomi su: zaostatak u rastu, smanjena keratinizacija i pigmentacija kose, hipotermija, degenerativne promjene u elastinu arterija, mentalni poremećaji, te promjene na skeletu kao kod skorbuta.

Menkes-ova bolest (retardiranost) je poremećaj na X kromosomu kod muške djece zbog nedostatka bakra.

Unos malo većih količina bakra u organizam (prvenstveno putem suplemenata) od uobičajnih (1-2 [mg]) nije opasno. Ali znatno veće količine bakra, poznate kod slučajeva trovanja modrom galicom, kod neispravnih aparata za dijalizu, ili kod bakrenih posuda za kuhanje, mogu izazvati oštećenja organizma. Tada dolazi do ostećenja jetre s žuticom, hemolize, konvulzija, hipotenzije, povraćanja, proljeva i dr. Wilsonova bolest, je genetski nedostatak, kod kojega se bakar gomila u organizmu i dovodi do njegovog oštećenja.

Prirodni izvori su goveđa jetra, raž, kakao, grah, šljive, piletina, banana, grašak, kikiriki, sjemenke suncokreta, soja, sezam, bademi.

Bakar u hrani: džigerica, bubrezi, riba, školjke, žumance, banane, grožđice, koštunjavo voće, suvo voće, orasi, lišće krušaka i jabuka, povrće, ovas, soja, riža, detelina lucerka, integralne žitarice (zrna, klice, mekinje), pečurke, biber, koštano brašno, leguminoze, šećerni sirup od melase, čokolada