U 16. st. koristili su je Asteci i plemena sjeverne Afrike. Kasnije su ju ponovno otkrili Francuzi koji su 1969. godine otvorili i prvu tvornicu za njezinu preradu. Ubrzo nakon toga tvornice niču u Japanu, Tajlandu, Kaliforniji i Havajima. Nutritivne prednosti ove cijanobakterije (modrozelene alge) mnogobrojne su i širokog su spektra, što ju čini nezaobilaznom namirnicom, posebno u prehrani vegetarijanaca, vegana, anemičnih osoba, dijabetičara, ali i onih koji zbog ekonomskih ili geografskih razloga nemaju dovoljno nutrijenata u prehrani.
Spirulina je stanovnik slatkovodnih jezera gdje izuzetno dobro uspijeva u toplijim vodama na oko 29-44°C. Cijanobakterije poput spiruline odgovorne su za tamno zelenu boju voda u kojima obitavaju. Naziv roda Spirulina potječe od njezina oblika jer na mikroskopskoj razini oblikuje spiralne niti. Nakon što naraste, sakuplja se i oblikuje u gustu pastu koja se zatim suši, a potom pakira u obliku praška, tableta ili granula kako bi se mogla stavljati u kapsule.
Spirulina sadrži velike količine proteina, vitamina i minerala. Sadrži oko 60-70 posto proteina, što je veći udio proteina po gramu tvari nego što imaju, primjerice, crveno meso ili soja. Također sadrži sve esencijalne aminokiseline, što inače nije karakteristično za biljnu hranu.
Bogata je i vitaminom B12, relativno rijetkim u ostaloj biljnoj hrani, što je i jedan od razloga zašto je spirulina tako dobar izbor za vegetarijance. Obiluje i željezom, a sadrži i kalcij, magnezij i vitamine A, B, C, D i E.
Zbog sposobnosti da izdrži visoke temperature zadržava svoje nutritivne vrijednosti i tijekom obrade i pohrane, dok većina druge hrane biljnog porijekla gubi na svojoj vrijednosti pri visokim temperaturama. S druge strane, sadrži samo 3,9 kalorija po gramu. Dakle, radi se o niskokaloričnoj hrani visoke nutritivne vrijednosti.
Ako osjećate umor i nedostaje vam energije, spirulina predstavlja idealno rješenje, s obzirom da može podići zalihe energije. Također može pomoći dijabetičarima u obuzdavanju potrebe za hranom, što pak smanjuje potrebu za unosom inzulina. Također se koristi za pomoć pri mršavljenju, hiperaktivnim poremećajima pažnje, alergijskom rinitisu, stresu, tjeskobi, kroničnom umoru, depresiji i predmenstrualnom sindromu. Pomaže i kod alkoholizma, herpesa, artritisa i raka. Dva do tri grama dnevno mogu značajno doprinijeti zdravlju organizma.
Većina osoba nije upoznata s činjenicom da je alga spirulina izvrstan dodatak prehrani koji pomaže u sprječavanju anemije. Spirulina i druge mikro alge su odličan lijek za većinu slučajeva anemije jer je vitamin B12 neophodan za izgradnju crvenih krvnih stanica. Međutim, slabokrvnost u većini slučajeva nije samo rezultat nedostatka vitamina B12. Čini se da velika količina klorofila, željeza, proteina i ostalih nutrijenata iz algi nadilaze anemiju.
Trudnice i dojilje bi se trebale konzultirati s liječnikom prije uvođenja spiruline u prehranu, a općenito govoreći, ne bi ju trebao koristiti nitko tko ima bolesti imunološkog sustava poput multiple skleroze (MS), lupusa, reumatoidnog artritisa te kroničnih oboljenja kože jer može pojačati aktivnost imunološkog sustava, što može dovesti do pojačavanja simptoma uzrokovanih navedenim bolestima. Također bi ju trebale izbjegavati osobe s fenilketonurijom, metaboličkim poremećajem kod kojega tijelo ne može metabolizirati aminokiselinu fenilalanin, kojega spirulina sadrži.
